Fokus

Grenland prioritet u odnosu na Bliski istok: Zašto je Tramp odustao od vojne intervencije u Iranu?

Komentari
Euronews Srbija

Autor: Euronews Srbija

18/01/2026

-

14:00

veličina teksta

Aa Aa

Iako je ceo svet brojao sate do američkog napada na Iran, situaciju je neočekivano i to u poslednju čas preokrenuo lično Donald Tramp. Objašnjavajući zašto je odustao od udara koji su već bili naređeni Pentagonu, šef Bele kuće je zahvalio vladi u Iranu jer nije sprovela planirana masovna pogubljenja više od 800 učesnika protesta u Iranu. u toj zemlji. A da li je to zaista pravi razlog zbog kojeg nije došlo do napada? Može li se ipak očekivati američka invazija u budućnosti? Hoće li Vašington ipak definitivno preusmeriti se na rešavanje pitanja Grenlanda o tome je za Euronews Srbija govorila novinarka, Lea Kumer.

Novinarka je na samom početku istakla da je pravo iznenađenje da se vrhovni vođa Hamneji prvi put oglasio i čak i priznao hiljade žrtava protesta. Smatralo se da je Hamneji sklonjen iz straha od venecuelanskog scenarija i on je zaista bio negde skriven. Dodaje da se pričalo i da postoji alternativni plan u slučaju da zaista dođe do neke intervencije da bi on otišao u Moskvu. Za sada se ništa toga nije desilo.

Novinarka dodaje da ono što je zanimljivo, a jasno ovih dana i nedelja nagoveštavano je još u prvom mandatu Donalda Trumpa - to je spoljna politika koja je usmerena na zemlje sa resursima.

"Trenutno su te, kako se na engleskom kaže, 'rare earth', što bi se prevelo kao retka zemlja, ali su to neki specijalni metali kojih nema svuda. Kina ima sreće da ona to ima kod sebe. Grenland je jako bogat time, jedan deo Ukrajine i evo vam mapa da se zatvori zašto se zapravo vodi takva politika na Grenlandu. Grenlanđani ne bi hteli da jedno zamene drugim. Vojna intervencija na Grenlandu nije neophodna zato što Sjedinjene Američke Države imaju svoje baze", kaže Kumer.

Kumer upozorava da analize idu dotle da ako bi Tramp zaista vojno pokušao da zauzme Grenland, to bi bio kraj za NATO. 

"To što on ima vojne baze na Grenlandu nije dovoljno za ono što njemu treba. On želi da poseduje Grenland da bi mogao da iskorišćava rudna blaga", kaže ona.

On smatra da je Evropa veoma dugo živela pod vojnim kišobranom NATO-a, od čega je, naravno -  iako se to ne govori otvoreno, profitirao američki vojno-industrijski kompleks kroz proizvodnju oružja.

Euronews Srbija

 

Smatra da Evropa sada treba više da izdvaja za odbranu, što dodatno opterećuje njene privrede.
Od rata u Ukrajini Evropa trpi još više, jer više nema jeftine energije koja je bila motor razvoja. Zbog toga nisam sigurna da Evropa u ovom trenutku može nešto konstruktivno da uradi.

Ono što je Trump ponudio jesu ogromne milijarde dolara za kupovinu Grenlanda, ali nije sigurno da li bi to moglo da prođe kroz Kongres, niti kako bi on to branio. Verovatno bi argument bio da bi se kupovina kasnije isplatila kroz eksploataciju.

Zašto je Tramp odustao od vojne intervencije?

Kumer smatra da je više razloga zašto je Tramp odustao od vojne intervencije. Ukoliko bi došlo do vojne intervencije, potrebna je bolja konsolidacija i priprema za napad na zemlju kao što je Iran, koji ima oko 90 miliona stanovnika, značajno naoružanje, ruske dronove i kineske sisteme protivvazdušne odbrane.

Tokom dvanaestodnevnog rata u junu, Izrael i Amerika su bombardovanjem uništili deo iranskih odbrambenih sistema, ali je Iran ipak uspeo da gađa Izrael. Izraelu nije pomagala samo Gvozdena kupola, već i okolne zemlje - Jordan, kao i američki i francuski brodovi u blizini.
Ne zna se u kojoj meri je Iran u međuvremenu obnovio protivvazdušnu odbranu.

Euronews Srbija

 

Novinarka smatra da je drugi razlog za odlaganje snažan pritisak arapskih zemalja u regionu. Zemlje koje su ranije čak zagovarale intervenciju sada su promenile stav, jer žele stabilnost. Demonstracije u Iranu nisu donele značajne promene.

Dodaje da bi u slučaju vojne intervencije mogao da nastane veliki haos i talas izbeglica koji bi destabilizovao susedne zemlje, pre svega Tursku, koja već ima loša iskustva sa sirijskim izbeglicama. Zbog toga su pritisak na Vašington vršile Turska, Saudijska Arabija, Katar i Oman, koji se nalazi uz Ormuski moreuz, strateški izuzetno važan za svetsku trgovinu, a koji Iran može da zatvori.

Kompletno gostovanje pogledajte u videu iznad

Komentari (0)

Svet