Fokus

Tramp: Carine donose bezbednost i prihode, čeka se odluka Vrhovnog suda

Komentari
Tramp: Carine donose bezbednost i prihode, čeka se odluka Vrhovnog suda
Tanjug/AP/Mark Schiefelbein - Copyright Tanjug/AP/Mark Schiefelbein

Autor: Tanjug

20/01/2026

-

20:35

veličina teksta

Aa Aa

Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je danas da carine predstavljaju važan izvor prihoda i jačanja nacionalne bezbednosti Sjedinjenih Američkih Država, navodeći da sa nestrpljenjem čeka odluku Vrhovnog suda SAD o zakonitosti carina uvedenih prošle godine. On je dodao da je za poslednjih godinu dana ostvaren snažan ekonomski rast i zaustevljena inflacija prisutna tokom mandata bivšeg američkog predsednika Džoa Bajdena.

"Ne znam šta će Vrhovni sud da uradi. Meni je to potpuno jasno, ne može biti jasnije. Dozvoljeno je uvesti licencu, a carina je verovatno manje stroga mera nego što bi licenca mogla da bude", rekao je Tramp na brifingu povodom prve godišnjice od početka svog drugog mandata u Beloj kući, prenosi Skaj njuz.

On je naveo da su SAD zahvaljujući carinama prikupile stotine milijardi dolara, upozorivši da bi u slučaju nepovoljne sudske odluke moglo doći do obaveze vraćanja tog novca.

"Ako izgubimo taj slučaj, moguće je da ćemo morati da učinimo sve što možemo da to vratimo. Ne znam kako bi to moglo lako da se uradi, a da se ne nanese šteta velikom broju ljudi", rekao je Tramp.

Takođe, kako piše Njujork post, je nagovestio zabrinutost povodom predstojeće odluke Vrhovnog suda o carinama uvedenim na osnovu Zakona o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima (IEEPA).

Tanjug/AP/Mark Schiefelbein

 

Američki predsednik je naveo da je većina ključnih carina uvedena upravo na osnovu tog zakona, iako se u njemu izričito ne pominje pojam carina, uz obrazloženje da dosadašnja praksa primene zakona omogućava uvođenje dažbina.

Tramp je, govoreći o ekonomiji, pohvalio rezultate svoje administracije, navodeći da je okončana "Bajdenova stagflacija", ostvaren "izuzetno snažan ekonomski rast", kao i "najbolje berze i penzijski fondovi u istoriji", prenosi CBS News.

"Nasledili smo haos. Brojke koje smo nasledili bile su veoma visoke, a sada smo ih gotovo sve značajno smanjili", rekao je Tramp.

Ipak, priznao je da njegova poruka o ekonomiji možda ne dopire dovoljno do građana.

"Možda imam loše ljude za odnose s javnošću, ali očigledno to ne uspevamo da prenesemo", istakao je Tramp.

"Prošla godina izvanredna"

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je prošla godina bila "neverovatan period" i istakao postignuća svoje administracije tvrdeći da je urađeno više nego u bilo kojoj prethodnoj vladi, dodajući da Somalija "nema karakteristike jedne države".

Tramp je na početku brifinga, povodom prve godišnjice od početka svog drugog mandata u Beloj kući, rekao da je njegova administracija postigla značajan napredak u vojnoj oblasti, prekidanju i završetku ratova, što, kako je naveo, niko ranije nije video u takvom obimu.

Tanjug/AP/Mark Schiefelbein

 

Predsednik je potom pokazao seriju fotografija, koje je nazvao "najgorim od najgorih", za koje je tvrdio da prikazuju kriminalce iz američke savezne države Minesote, prenosi CBS News.

Tramp je istakao, kako je rekao, da su "ubice i dileri droge" i drugi "loši ljudi" uhapšeni u Minesoti, a sve to povezao sa kritikama politike migracija prethodne administracije.

On je kritikovao i bivšeg američkog predsednika Džozefa Bajdena, tvrdeći da Bajden "ne bi to uradio" jer je, kako je naveo, "pustio sve te ljude da uđu (u SAD)".

Tramp je ponovio tvrdnje da su mnogi od uhapšenih "ilegalni strani kriminalci, u mnogim slučajevima ubice ili drogeraši", i istakao da je kriminal u Minesoti, kako je rekao, "neverovatan".

Tanjug/AP/Mark Schiefelbein

 

Tramp je u svom obraćanju izneo i niz kritika na račun Somalije i somalijskih imigranata, nazivajući Somaliju "zemljom koja ne liči na državu" i karakterišući je kao "približno najgoru na svetu", prenosi NBC.

U tom kontekstu kritikovao je i predstavnicu u Kongresu SAD Ilhan Omar, koja je somalijskog porekla, i somalijske imigrante nazvao "ljudima sa veoma niskim koeficijentom inteligencije".

"Volim Venecuelu, razmatram ulogu Marije Korine Mačado"

Predsednik SAD izjavio je na konferenciji za novinare da "voli" Venecuelu i nagovestio da bi želeo da opozicionu liderku i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Korinu Mačado "na neki način uključi" u dalji proces.

"Sada volim Venecuelu. Sarađuju sa nama veoma dobro", rekao je Tramp na brifing povodom prve godišnjice od početka svog drugog mandata u Beloj kući, uz pohvale na račun Mačado, koju je opisao kao "neverovatno finu ženu" koja je, kako je naveo, "učinila jednu vrlo izuzetnu stvar pre nekoliko dana", prenosi NBC News.

Tramp je dodao da bi voleo da vidi Mačado uključenu u naredne korake, navodeći da bi mu "bilo drago da to može da se ostvari".

Predsednik SAD sastao se sa Marijom Korinom Mačado u Beloj kući prošle sedmice, kada mu je uručila medalju Nobelove nagrade za mir koji joj je dodeljen u oktobru.

Medaljon i sertifikat, koje je potpisala Mačado, uramljeni su i predati Trampu, uz poruku zahvalnosti "u ime venecuelanskog naroda" za, kako se navodi, njegovu "principijelnu i odlučnu akciju u cilju obezbeđivanja slobodne Venecuele", prenosi CBS News.

Tanjug/AP/Mark Schiefelbein

 

Njegove najnovije izjave predstavljaju zaokret u odnosu na ranije komentare, kada je, rekao da bi Mačado teško mogla da preuzme vlast jer, kako je tada naveo, "nema podršku niti poštovanje unutar zemlje", ocenjuje CBS.

Funkciju privremene predsednice Venecuele trenutno obavlja Delsi Rodrigez, koja je u prethodnoj vladi bila potpredsednica.

Sjedinjenje Američke Države izvršile su vojni napad 3. januara na Karakas kada su uhapsile predsednika Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores i prebacile ih u Njujork gde im se sudi za navodnu umešanost u trgovinu narkoticima.

"Učinio sam više za NATO nego bilo ko, ali sumnjam u uzajamnu pomoć"

Američki predsednik izjavio je da niko nije učinio više za NATO od njega, dovodeći u pitanje da li bi članice Alijanse pritekle u pomoć Sjedinjenim Američkim Državama u slučaju potrebe.

"Niko nije uradio više za NATO od mene i mislim da će vam to većina reći. Možete da pitate i generalnog sekretara NATO (Marka Rutea), on je to rekao- uradio sam više za NATO nego bilo ko", rekao je Tramp na brifingu povodom prve godišnjice od početka svog drugog mandata u Beloj kući, prenosi NBC News.

Nakon što su članice NATO izrazile snažno protivljenje njegovoj nameri da SAD preuzmu kontrolu nad Grenlandom, Tramp je poručio da "i NATO mora fer da se odnosi prema Sjedinjenim Državama".

"Moj najveći strah u vezi sa NATO je to što mi trošimo ogromne sume novca. Znam da bismo mi pritekli njima u pomoć, ali zaista se pitam da li bi oni došli u pomoć nama", rekao je Tramp.
Američki predsednik je podsetio da član 5 Povelje NATO predviđa da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, ali je dodao da je taj član aktiviran samo jednom, posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, kada su evropske zemlje podržale SAD u ratu u Avganistanu.

Tramp je, prenosi CBS News, ponovio tvrdnju da je učinio "više za NATO nego bilo koja osoba, živa ili mrtva", ističući kao jedno od ključnih dostignuća dogovor članica da povećaju izdvajanja za odbranu sa dva na pet odsto bruto domaćeg proizvoda.

"NATO mora fer da se odnosi prema nama", zaključio je Tramp.

Komentari (0)

Svet