GPS haos u Ormuskom zalivu: Lažni signali i "sablasni" brodovi zbunjuju pomorce

Ormuski moreuz, ključna tačka globalne pomorske trgovine, nije zatvoren za sve. Prema podacima kompanije Kpler, specijalizovane za analizu tržišnih podataka, u periodu od 6. do 10. marta šest brodova je napustilo Persijski zaliv, a jedan, povezan sa Iranom, ušao je u njega. Među prvih šest bila su dva broda povezana sa Grčkom - tanker koji je plovio natovaren 6. marta i teretni brod koji se prazan kretao 10. marta.

Među preostalim brodovima navodno su dva povezana sa Kinom i jedan koji pripada kompaniji sa sedištem u Dubaiju, a koja se nalazi na listi američkih sankcija. Stručnjaci za pomorsku plovidbu ističu da verovatno postoje i drugi brodovi koji su pokušali da prođu kroz Ormuski moreuz, ali su imali isključen automatski sistem za identifikaciju (AIS), piše grčki Kathimerini.

Paradoksalni "spoofed tracks"

Istovremeno, analitičari Kplera primećuju u poslednja 24 sata paradoksalan fenomen blizu obale Ras Al Khaimah, na ulazu u Persijski zaliv. Tragovi desetina brodova na karti lažno pokazuju da se kreću u oba smera, tačno istom rutom. Kada bi to bilo stvarno, došlo bi do mnogih sudara sa nesagledivim posledicama, što potvrđuje digitalna simulacija plovidbi. U stvarnosti, kažu analitičari, falsifikovane putanje (spoofed tracks) su rezultat ometanja i manipulacije navigacionim signalom, a ne stvarne aktivnosti.

Od početka sukoba u Iranu, kompanije za pomorske podatke primećuju da tragovi trgovačkih brodova u ratnoj zoni formiraju savršene krugove na moru, ili čak pokazuju da tanker plovi kopnom. Reč je o fenomenu GPS ometanja (jamming), koji je zabeležen i tokom rata u Ukrajini i smatra se delom paralelnog elektronskog rata u velikim krizama.

U slučaju Persijskog zaliva, nije jasno koja od sukobljenih strana stoji iza ometanja koje "zaslepljuje" tragove brodova, povećavajući rizik od pomorskih nesreća. Pored Iranaca koji otvoreno prete bezbednosti plovidbe, navodno i američke snage u regionu koriste sisteme za ometanje kako bi zaštitile svoje ratne brodove i baze.

U prvim danima krize u Iranu, brodovlasnici su sa zebnjom pitali analitičare kompanija za prikupljanje podataka i analizu pozicija brodova: "Vidim svoj brod u Persijskom zalivu. Da li je zaista tamo? Koji su drugi brodovi u blizini?". Ista pitanja su odmah postavile i osiguravajuće kompanije, jer je rizik od sudara bio očigledan.