Fokus

Zašto se sukob u Iranu odugovlači i kako može da se reši? Istoričar i novinar Dario Špelić o krizi na Bliskom istoku

Komentari
Euronews Serbia

Autor: Euronews Srbija

18/04/2026

-

12:30

veličina teksta

Aa Aa

Rat između Sjedinjenih Američkih Država (i Izraela) i Irana traje duže nego što se očekivalo i ne vidi se brz način da se privede kraju. Dok se pominju novi diplomatski pregovori uz učešće Kine, Pakistana i zalivskih zemalja, obe strane su pod pritiskom rokova i ekonomskih posledica.

Istoričar i novinar Dario Špelić ocenjuje da je ovo potvrda stare izreke da je rat lako započeti, ali teško završiti.

Pregovori su, prema Špeliću, pokušaj da se sukob okonča jer se razvlači predugo. Predsednik Tramp je pod pritiskom War Powers Act iz 1973. godine, koji zahteva da Kongres odobri vojnu akciju posle 60 dana. Takođe, odložen je važan susret sa kineskim predsednikom sredinom maja, što šteti prestižu SAD.

"Ovi pregovori su pokušaj da se sve to privede kraju, jer nekoliko rokova stišće jednu i drugu stranu", rekao je Špelić.

Iran, iako želi da deluje kao da može ratovati beskonačno, trpi teške ekonomske posledice od blokade i razaranja. Ceo svet oseća pritisak jer se globalna ekonomija uvlači u vrtlog.

Ormuski moreuz i dugoročne posledice

Otvaranje Ormuskog moreuza neće vratiti stvari na staro. Eskalacija je dovela do ozbiljnih posledica za Bliski istok, uključujući sigurnost zalivskih zemalja (Saudijska Arabija, UAE, Katar), snabdevanje naftom, gasom i veštačkim đubrivima.

"Ne mogu se vratiti na staro, jer jednostavno riječ je o takvoj eskalaciji koja će nužno ostaviti posledice. Ako ništa drugo, onda barem po Srednji istok. Pri čemu, da se razumemo, te posledice će možda ići i dalje, jer će se propitivati i neke stvari za koje smo smatrali gotovo da su sigurne, naše snabdevanje gasom i naftom, razvoj zemalja Zaliva, pre svega Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara i tako dalje. I te stvari su sve dovedene u pitanje.
Jedna od ključnih lekcija sukoba je da je Iran sada još uvereniji u potrebu za nuklearnim oružjem, jer bi ga to zaštitilo od sličnih napada", kaže Šelić.

Špelić smatra da bi Iran mogao pristati na ograničenja nuklearnog programa kao žrtvu za primirje, slično kao što je 1988. godine prihvatio primirje sa Sadamom Huseinom posle teškog rata, iako je ranije tvrdio da će ratovati dok se Sadam ne svrgne.

"Homeini je to opisao kao: 'Morao sam piti iz otrovanog peha.' Dakle, nije nemoguće da iranski režim zbog stanja u kojem jeste shvati da se mora postići kompromis", naveo je.

Međutim, realno je očekivati samo duže primirje bazirano na nuklearnom pitanju, a ne veliki sveobuhvatni dogovor koji bi smirio napetosti sa Izraelom, zalivskim zemljama i SAD. Pitanja balističkih raketa, podrške Hezbolahu i Hutistima verovatno će ostati otvorena.

Posleratna situacija u Iranu: Ekonomija ključ, režim žilav

Iranski režim je duboko podeljen između reformista i tvrdolinijaša (uključujući Korpus islamske revolucionarne garde). Ekonomska kriza, inflacija i sankcije su glavni problem – već pre rata došlo je do velikih protesta krajem prošle godine.

Špelić očekuje pokušaj ekonomskog oporavka ako sankcije budu ublažene, ali sumnja u veće političko popuštanje. Konzervativna struja će ojačati jer će režim biti još uvereniji da se SAD ne može verovati.

"Taj režim je žilav. Taj režim je preživio svašta. Taj režim je preživeo nekoliko vrlo žestokih pobuna gde su milioni ljudi bili na ulicama i te je pobune preživeo koristeći sva sredstva na raspolaganju, pa i vojsku i paravojne formacije. I ti su svi protesti krvavo ugušeni. Samo je pitanje koji je stepen krvoprolića bio. Ali kažem, to je sad ključ. Kako dalje, to ćemo tek znati", kaže on.

Za saveznike SAD, Trampova politika čini Ameriku nepredvidivom silom na koju se teško računa. Međutim, Špelić ističe da je glavni motiv administracije sprečavanje Kine da postane ravnopravni globalni hegemon.

Saveznici (Evropa, Japan, Južna Koreja) nemaju realnu alternativu američkoj zaštiti, pa će morati da trpe ovakvo ponašanje, iako ono dovodi u pitanje stara savezništva.

"To je problem saveznika, a ne Sjedinjenih Američkih Država, barem kako to vidi administracija predsednika Trampa", poručio je Dario Špelić.

Gostovanje Špelića u celosti pogledajte u video prilogu

Komentari (0)

Svet