SAD ponovo na Grenlandu? Trampov savetnik najavljuje vojni povratak na Arktik
Komentari
21/05/2026
-09:46
Specijalni američki izaslanik za Grenland izjavio je da je vreme da Vašington "ponovo ostavi svoj trag" na ovom arktičkom ostrvu, završavajući svoju prvu posetu toj teritoriji od imenovanja u decembru 2025. godine.
Američki predsednik Donald Tramp je više puta tvrdio da Sjedinjene Američke Države moraju da kontrolišu Grenland autonomnu teritoriju Danske zbog bezbednosnih razloga, navodeći da bi ostrvo, ukoliko to ne učine, moglo pasti pod uticaj Kine ili Rusije. Grenland se nalazi na najkraćoj raketnoj putanji između Rusije i SAD. Takođe se veruje da poseduje neiskorišćene rezerve retkih zemnih minerala i da bi mogao postati ključna strateška tačka kako se polarni led topi i otvaraju nove pomorske rute.
"Mislim da je vreme da SAD ponovo ostave svoj trag na Grenlandu. Grenlandu su potrebne Sjedinjene Države", rekao je američki izaslanik Džef Landri za agenciju AFP, te dodao:
"Mislim da vidite kako predsednik govori o povećanju operacija nacionalne bezbednosti i ponovnom aktiviranju određenih baza na Grenlandu".
Na vrhuncu Hladnog rata SAD su imale 17 vojnih objekata na Grenlandu, ali su ih tokom godina zatvorile i trenutno imaju samo jednu bazu - Vazdušna baza Pitufik na severu ostrva.
Euronews/Nikola Krunić
Prema medijskim izveštajima, SAD žele da otvore još tri baze na jugu teritorije. Sporazum o odbrani iz 1951. godine, ažuriran 2004, već omogućava Vašingtonu da poveća broj trupa i vojnih instalacija na ostrvu, pod uslovom da o tome unapred obavesti Dansku i Grenland.
Donald Tramp je u januaru odustao od pretnji da će preuzeti Grenland silom, nakon čega je formirana američko-dansko-grenlandska radna grupa kako bi se razmotrile njegove bezbednosne zabrinutosti.
Čak i ako je želja jednog "gospodara" da "obezbedi kontrolu nad Grenlandom… potpuno nepoštovanje", "mi smo obavezni da pronađemo rešenje", rekao je grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen novinarima na marginama ekonomskog foruma na Grenlandu u utorak, prenosi Gardijan.
Američki izaslanik Landri, koji je ujedno i republikanski guverner Luizijane, doputovao je u glavni grad Grenlanda, Nuuk, u nedelju. Nije bio zvanično pozvan, a njegovo prisustvo izazvalo je kontroverze na ostrvu. Grenlandski i danski zvaničnici više puta su isticali da samo Grenland može da odlučuje o svojoj budućnosti.
Elijah Lovkoff / Alamy / Profimedia
Grenlandski i danski zvaničnici više puta su isticali da samo Grenland može da odlučuje o svojoj budućnosti.
Džef Landri sastao se u ponedeljak sa premijerom Jens-Frederik Nilsen i ministrom spoljnih poslova Grenlanda Mute Egede. Nilsen je rekao da su razgovori bili "konstruktivni", ali je napomenuo da "nema znakova… da se bilo šta promenilo" u stavu Sjedinjenih Američkih Država.
U intervjuu objavljenom u grenlandskom dnevnom listu Sermitsijak u sredu, Landri je dodatno podstakao rasprave o želji Grenlanda za nezavisnošću. Iako ankete pokazuju da je većina stanovnika Grenlanda za to da ostrvo jednog dana postane nezavisno od Danske, vlada nema neposredne planove za to, jer mnoga pitanja ostaju nerešena - pre svega ona u vezis a ekonomijom koja u velikoj meri zavisi od Danske.
"Mislim da postoje neverovatne mogućnosti koje bi zapravo mogle da izvedu Grenlanđane iz zavisnosti ka nezavisnosti. Mislim da bi predsednik Sjedinjenih Država voleo da vidi da zemlja postane ekonomski nezavisna. I mislim da je to ovde moguće", rekao je Landri u intervjuu.
Tanjug AP/Hilary Scheinuk/The Advocate via AP, File
Dodatnu kontroverzu izazvalo je to što je Landri bio u pratnji američkog lekara, koji je za dansku televiziju TV2 rekao da je došao "da proceni medicinske potrebe" na Grenlandu.
Danska i Grenland su u februaru odbacili Trampovu ponudu da pošalje mornarički bolnički brod "kako bi se pobrinuo za mnoge ljude koji su bolesni i kojima se tamo ne pruža odgovarajuća nega".
Grenlandska ministarka zdravlja Ana Vangenhajm kritikovala je prisustvo američkog lekara.
"Grenlanđani nisu zamorčići u geopolitičkom projektu", rekla je ona.
Komentari (0)