Izrael na političkoj prekretnici: Počasni konzul Srbije o predizbornoj atmosferi uoči 27. oktobra
Komentari
Manje od nedelju dana ostalo je do parlamentarnih izbora u Izraelu, prvih nakon tragičnih događaja od 7. oktobra 2023. godine. Izbori za 26. saziv Kneseta održavaju se u senci nezavršenih regionalnih sukoba, posledica rata i dubokih unutrašnjih podela u izraelskom društvu. Od bezbednosnih propusta i odgovornosti za napad Hamasa, preko pravosudne reforme, do pitanja služenja vojnog roka ultraortodoksnih Jevreja, pred biračima je niz krupnih dilema. I dok istraživanja javnog mnjenja ukazuju na neizvesnu borbu za parlamentarnu većinu, ključnu ulogu mogli bi da imaju manji politički akteri.
O predizbornoj atmosferi, glavnim temama kampanje i mogućim posledicama izbornog ishoda za Euronews Srbija govori konzul Srbije u Izraelu Aleksandar Nikolić.
"U predvečerje ovih odlučujućih, kako ih ovde nazivaju, sudbonosnih izbora, vlada izuzetno veliko iščekivanje. U pitanju je svojevrsna prekretnica u određivanju karaktera zemlje. Jedno od ključnih pitanja jeste da li će Izrael nastaviti putem pravosudne reforme, odnosno preuređenja državnog sistema, kako to predstavljaju njeni zagovornici, ili će se zaustaviti proces za koji opozicija smatra da bi mogao da naruši postojeću podelu vlasti i dovede zakonodavnu vlast u nadređen položaj u odnosu na sudsku", kaže Nikolić.
Dodaje da je tu i pitanje položaja, prava i obaveza ultraortodoksne jevrejske zajednice. Smatra da je sa druge strane, izraelsko društvo i dalje u posttraumatskom stanju nakon tragedije od 7. oktobra 2023. godine.
"Jedna od centralnih tema izbora zato je zahtev za formiranje nezavisne državne istražne komisije koja bi utvrdila kako je došlo do tog napada, šta se događalo tog dana i kakve su bile okolnosti koje su mu prethodile, ali i posledice koje su usledile tokom ratnih ciklusa", kaže Nikolić.
Tanjug AP/Ohad Zwigenberg
Nikolić dodaje da je Izrael suočen sa veoma visokim troškovima života, a postoje i zabrinjavajući pokazatelji u pojedinim oblastima društvenog razvoja, uključujući obrazovanje i poređenja sa drugim članicama OECD-a.
"Uprkos tome, bezbednosni faktor i dalje dominira. Građani se pitaju kako će biti rešena otvorena pitanja iz ratnih sukoba tokom prethodne tri godine. To se ne odnosi samo na dva najteža ciklusa sukoba sa Iranom, već i na delovanje njegovih saveznika i partnerskih oružanih organizacija u regionu, pre svega Hamasa u Pojasu Gaze i Hezbolaha u Libanu, kao i Huta u Jemenu", dodaje ambasador.
Međutim, smatra Nikolić, ono što možda najviše određuje političku atmosferu jeste duboka, gotovo plemenska podeljenost izraelskog društva. Sa jedne strane nalaze se liberalni i sekularni segmenti, a sa druge nacionalno-religiozni delovi stanovništva. Taj jaz prožima gotovo sva važna pitanja o budućnosti zemlje.
Euronews Srbija
Jedno od najosetljivijih unutrašnjih pitanja jeste služenje vojnog roka ultraortodoksnih Jevreja, poznatih kao Haredi. Ta zajednica brojčano raste, dok je izraelska vojska, posle višegodišnjih ratnih angažovanja, suočena sa potrebom da obezbedi dovoljno vojnika, posebno u rezervnom sastavu.
"Reč je o jednom od temeljnih pitanja za budućnost izraelskog društva. Dve parlamentarne stranke koje predstavljaju ultraortodoksno jevrejsko stanovništvo zastupaju interese zajednice koja broji oko 1,4 miliona ljudi, odnosno nešto manje od 14 odsto stanovništva, i koja se nalazi u izrazitoj demografskoj ekspanziji", kaže Nikolić.
Dodaje da je jedan element te problematike vezan za to da oni još uvek ne služe vojsku, ne samo obligatorno, nego i kasnije u rezervnom sastavu, što se zaista ispostavilo kao temeljan problem.
"Svakako ne treba smetnuti sa uma i nedovoljno učešće, posebno muškog dela stanovništva te populacije, kao radno aktivnog, odnosno u tokovima privređivanja, što svakako predstavlja veliko opterećenje ne samo za budžet, nego za bilo kakva makroekonomska planiranja", dodaje sagovornik.
Detaljan video pogledajte u videu na početku teksta ili na našem Jutjub kanalu.
Bonus video:
Komentari (0)