Fokus

Ofanziva IDF-a odgovor na napad Hamasa 7. oktobra: Mir u Izraelu tri godine kasnije i dalje neizvestan

Komentari
Ofanziva IDF-a odgovor na napad Hamasa 7. oktobra: Mir u Izraelu tri godine kasnije i dalje neizvestan
Ofanziva IDF-a odgovor na napad Hamasa 7. oktobra: Mir u Izraelu tri godine kasnije i dalje neizvestan - Copyright Credit: Eli Basri / SOPA / Sipa Press / Profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Prošle su tri godine od napada Hamasa na Izrael, kada je ubijeno oko 1.200 ljudi, a 251 osoba uzeta za taoca. Komemorativni skupovi održavaju se širom Izraela; vreme početka napada obeleženo je minutom ćutanja na nacionalnom nivou.

Pored kibuca koji su pretrpeli najviše žrtava, građani posećuju mesto održavanja muzičkog festivala Nova, gde je ubijeno više od 360 ljudi. Kao odgovor na napad, Izrael je pokrenuo vojnu ofanzivu u Gazi, u kojoj je poginulo više od 74.000 ljudi.

Hamas i Izrael su se u oktobru prošle godine dogovorili o obustavi rata u okviru mirovnog plana američkog predsednika Donalda Trampa od 20 tačaka, koji je uključivao prekid svih vojnih operacija i predaju preostalih talaca od strane Hamasa.

Euronews Srbija

Ministarstvo zdravlja u Gazi navodi da je u izraelskim napadima, od proglašenja prekida vatre, poginulo više od 1.460 ljudi, dok izraelska vojska tvrdi da traga za teroristima Hamasa.

Sećanje na napad: Od festivala do mesta tragedije

Na mestu tragedije, nakon koje je izbio novi sukob između Izraela i Palestine, bila je i naša reporterka, koja je razgovarala sa preživelima, među kojima je bila i Mazal Tazazo, koja je preživela napad na festivalu u Izraelu.

"Videla sam ljude kako leže u krvi, ali sam nastavila da trčim.Ubrzo smo shvatili da nam se, kuda god da krenemo, pucnji i glasovi približavaju. Shvatili smo da moramo da se sakrijemo.Našli smo plitko udubljenje u zemlji, malo dublje od okoline, i rešili da se tu sakrijemo", rekla je ona-

Mazal je uspela da preživi, iako je bila teško ranjena. Rekla je da su izraelski vojnici i policajci stigli tek nekoliko sati posle napada, a samo na mestu održavanja festivala bilo je 364 mrtvih, dok je najmanje 40 ljudi bilo kidnapovano i odvedeno u Gazu.

"Za ovaj bar je vezana poznata priča o jednom policajcu: On je stigao ovde tek oko 16 časova, kada je IDF napokon uspeo da povrati kontrolu nad ovim prostorom. Došao je sa kamerom i puškom, obilazio okolo i dozivao ima li nekoga živog. Niko mu nije odgovarao. Ušao je ovde i video da je ceo prostor bio ispunjen telima oko bara, jedno do drugog, gomila njih.

Pre napada, u okolnim kibucima živelo se mirno. Sve se promenilo 7. oktobra, kada je samo u kibucu Beri ubijeno oko 100 ljudi, dok je više od 35 osoba kidnapovano i odvedeno u Gazu. Preživeli su tada, u razgovoru za našu televiziju, govorili o nadi da će se život vratiti u njihov, kako je Deni rekao, "apsolutni raj“ i da će u Izraelu biti mesta za sve.

"Ne mogu da živim pun mržnje, besa i gorčine. Ako Hamasa ne bude u Gazi i ako ljudi tamo žele da žive, zašto da ne? Moj stav se promenio. Ako nema Hamasa, možemo živeti zajedno u suživotu. Definitivno možemo", rekao je Deni. 

Dve strane, dva pogleda na put ka miru

 Ambasadorka Izraela u Beogradu, Avivit Bar-Ilan, kaže da je 7. oktobar najtraumatičniji dan u istoriji Izraela. Podseća da nijedna druga suverena država nije doživela da joj toliko građana bude ubijeno na sopstvenoj teritoriji.

"Ne verujem da bi bilo koja druga zemlja postupila drugačije, niti bi mogla to da toleriše kada je reč o zaštiti sopstvenih građana i ponovnom uspostavljanju njihove bezbednosti. Hamas je odgovoran za to što je Gazu pretvorio u ratnu zonu, što je civilnu infrastrukturu pretvorio u vojna i teroristička uporišta i što stanovništvo Gaze koristi kao živi štit. Hamas to radi namerno, kako bi broj civilnih žrtava bio što veći i kako bi time uticao na javno mnjenje", rekla je ona i dodala: 

Tanjug/Jadranka Ilić

 

"Mogu da vas uverim da izraelska vojska, IDF, postupa u skladu sa međunarodnim pravom i pravilima oružanih sukoba i da čini sve što može kako bi smanjila stradanje civila. Ali morate imati u vidu da živimo u veoma teškom okruženju. Ne živimo u sred Evrope. To je težak region i okolnosti su takve da morate da upotrebite silu kako biste zaštitili građane i sprečili da se ovako nešto ponovi.“ 

S druge strane, ambasador Palestine u Srbiji, Mohamed Al Namura, tvrdi da je za mir potrebno da Izrael obustavi nasilje koje sprovodi nad civilima. Poručuje da palestinski narod ostaje na svojoj teritoriji i da je prihvatanje palestinske države jedino rešenje.

Mohamed Al Namura je istakao da su stavovi Palestinske države i Palestinske oslobodilačke organizacije oduvek bili jasni - protive se napadima na civile.

"Mi smo protiv napada na bilo kog civila. Naš narod je uvek bio žrtva tih napada, posebno izraelskih. Ponekad postoje ljudi koji pokušavaju da predstave kao da je palestinsko pitanje počelo 7. oktobra", rekao je on. 

On je podsetio da, prema njegovom tumačenju, palestinsko pitanje nije počelo 7. oktobra, već da njegovi koreni sežu decenijama unazad:

Tanjug/Zoran Žestić

 

"Faktički, palestinska pitanja počela su od 1948. godine i pre toga, kad su napravili ti izraelski doseljenici tad, kad su došli kao hoće da se zaštite od onoga što njima se desilo u Evropi, oni su došli kod nas tamo i posle su počeli da kradu, da otimaju našu zemlju", rekao je on i zaključio: 

"Ono što smo mi kao država Palestina prihvatili, mi smo prihvatili mirna rešenja, ali ono što izaziva i što ne odgovara mirnim rešenjima jeste izraelska vlada.“ I čak ono što je bilo 7. oktobra, to je ono što je bilo potrebno Netanjahu, njegova genocidna vlada, da bi mogli da učine ono što su učinili protiv palestinskog naroda.“

Kompletan prilog pogledajte u video prilogu na početku teksta

Komentari (0)

Svet