Krvave cifre za Putinov rođendan: Od početka rata iz stroja izbačeno 1,55 miliona ruskih vojnika
Komentari
Ruska vojska je pretrpela gubitke od približno 1,55 miliona ljudi od početka invazije na Ukrajinu, prema privremenim podacima koje je objavio ukrajinski Generalštab u sredu, 7. oktobra, kada je ruski predsednik Vladimir Putin napunio 74 godine.
Generalštab je saopštio da su ruske snage izgubile približno 1.690 ljudi tokom proteklog dana, čime se procenjuje da su ukupni gubici osoblja 1.545.950, navodi kyivpost.
Ukrajinski broj takođe uključuje 12.396 tenkova, 25.498 oklopnih borbenih vozila, 50.836 artiljerijskih sistema, 2.192 sistema višecevnih raketa i 1.690 sistema protivvazdušne odbrane. Ruske snage su takođe izgubile procenjenih 443 aviona, 356 helikoptera, 35 brodova i čamaca i dve podmornice, prema podacima ukrajinske vojske. Generalštab je prijavio posebno velike gubitke u bespilotnim sistemima, procenjujući da je Rusija izgubila 551.876 operativno-taktičkih bespilotnih letelica (BPL), uključujući 1.890 tokom proteklog dana.
Ostali prijavljeni gubici uključuju 159.128 vozila i cisterni za gorivo, 4.800 komada specijalne opreme, 5.126 krstarećih raketa i 2.878 robotskih sistema na kopnu.
Ukrajinska vojska nije pružila detaljan pregled procenjenih gubitaka osoblja koji su poginuli ili ranjeni. Brojke su procene Ukrajine i nisu nezavisno proverene.
Generalštab je objavio rezultate na Putinov 74. rođendan, predstavivši te brojke kao poruku ruskom predsedniku. „Povodom 74. rođendana V. Putina, Generalštab Oružanih snaga Ukrajine predstavlja privremeni bilans gubitaka ruske vojske“, navodi se u saopštenju.
„Pošto je započeo najveći rat na kontinentu od Drugog svetskog rata, ruski diktator svake godine gura svoju zemlju sve bliže ponoru a sebe ka smetlištu istorije.“
Generalštab je dodao da će Ukrajina nastaviti borbu protiv ruskih snaga kako bi obezbedila pravedan i trajan mir. Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrej Sibjha takođe je iskoristio Putinov rođendan da istakne vojne gubitke Rusije i pozove na veći međunarodni pritisak na Moskvu.
„Na Putinov rođendan, ruski generali su mu doneli njegov omiljeni poklon: ratne zločine“, napisao je Sibjha na X-u, misleći na najnoviji masovni napad Rusije raketama i dronovima na Ukrajinu.
Sibjha je rekao da je napad pogodio stambene zgrade i kritičnu infrastrukturu u Kijevu, Dnjepru, Zaporožju, Kremenčuku i Prilukama, usmrtivši preko 10 ljudi širom zemlje.
„Ono što ruski generali ne uspevaju da kažu Putinu jeste da on ne dobija ovaj rat i da ga nikada neće dobiti“, napisao je Sibjha, dodajući da je Rusija izgubila 1,6 miliona vojnika poginulih i ranjenih, a da nije postigla nijedan strateški cilj svoje invazije.
Prema Sibjhi, ruska ekonomija opada, a njen globalni uticaj opada jer Putin „odbija da okonča ovaj rat“.
Priznajući visoku cenu rata za Ukrajinu, Sibjha je rekao da će Ukrajinci nastaviti da se bore jer se sukob tiče „opstanka Ukrajine kao nacije i kao države“. „Ruski teror ne sme ostati bez odgovora“, dodao je, pozivajući međunarodne partnere Ukrajine da Putinu daju „prave poklone“ koji bi ga mogli podstaći na diplomatiju.
Sibjha je pozvao na jače sankcije protiv ruskog vojno-industrijskog kompleksa, uključujući postrojenja koja proizvode balističke rakete i satelitski sistem Rassvet. Takođe je pozvao partnere da povećaju podršku Ukrajini, posebno sisteme protivvazdušne odbrane i energetsku pomoć pre zime.
Rekao je da bi „konačni poklon“ za Putina bila optuženička klupa u Hagu, misleći na planove Ukrajine da osnuje Specijalni tribunal za zločin agresije protiv Ukrajine.
„Pripremamo Specijalni tribunal za zločin agresije protiv Ukrajine za praktično pokretanje već sledeće godine“, napisao je Sibjha. „Putin i njegovi prijatelji treba da znaju da je odgovornost neizbežna.“
U međuvremenu, severnokorejski lider Kim Džong Un čestitao je Putinu rođendan, obećavajući „neizmenljivu podršku“ Pjongjanga Rusiji i nazvavši rat Moskve protiv Ukrajine „svetim ratom pravde“.
Poruka dolazi u trenutku kada se Severna Koreja razvila od političkog pristalice ruske invazije do direktnog vojnog partnera. Pjongjang je snabdeo Moskvu oružjem i rasporedio hiljade vojnika u Rusiju, uključujući snage koje su se borile zajedno sa ruskim jedinicama u Kurskoj oblasti.
Dve zemlje su značajno produbile svoje vojne veze nakon Putinove posete Pjongjangu u junu 2024. godine, kada su potpisale sveobuhvatni sporazum o strateškom partnerstvu koji sadrži klauzulu o međusobnoj odbrani. Zapadni i južnokorejski zvaničnici su rekli da je Rusija pružila Severnoj Koreji ekonomsku pomoć, vojnu tehnologiju i iskustvo na bojnom polju u zamenu za njenu podršku.
Bonus video:
Komentari (0)