Društvo

Da li Zakon "Svoj na svome" rešava sporove oko vlasništva: Šta se dešava kada više građana prijavi isti objekat

Komentari
Da li Zakon "Svoj na svome" rešava sporove oko vlasništva: Šta se dešava kada više građana prijavi isti objekat
Da li Zakon "Svoj na svome" rešava sporove oko vlasništva: Šta se dešava kada više građana prijavi isti objekat - Copyright Fonet/Marko Dragoslavić

veličina teksta

Aa Aa

Zakon "Svoj na svome" omogućava evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, a pojedini građani se pitaju da li garantuje i razrešenje sporova oko vlasništva. Advokat Lazar Borozan objasnio je za Euronews Srbija da član 11 Zakona predviđa postupanje u slučajevima kada više lica podnese prijavu za isti objekat ili njegov deo.

Prema njegovim rečima, u takvim situacijama Agencija na osnovu dostupnih podataka i dokaza koje su dostavili podnosioci prijava utvrđuje da li je moguće nesumnjivo odrediti ko je nosilac prava svojine.

Ukoliko može da utvrdi kome pripada pravo svojine, Agencija donosi potvrdu o ispunjenosti uslova za upis. Međutim, ako na osnovu dostavljenih dokaza nije moguće utvrditi vlasnika, svakog podnosioca prijave obaveštava da ne postoje uslovi za upis i upućuje ih da pitanje prava svojine prethodno reše pred nadležnim organom.

Šta znači da se vlasništvo utvrđuje "na nesumnjiv način"?

Jedna od nedoumica u primeni ove odredbe jeste to što Zakon "Svoj na svome" ne precizira šta se podrazumeva pod utvrđivanjem prava svojine "na nesumnjiv način".

"Nije definisano da li je, na primer, potreban određeni overeni ugovor, sudska odluka ili neki drugi dokaz. Trenutno nema bliže regulative koja bi to precizirala", ukazao je Borozan.

Dodatnu neizvesnost predstavlja i činjenica da je reč o relativno novom zakonu i pravnom institutu, zbog čega još nema javno dostupne sudske prakse koja bi pokazala kako se ova odredba primenjuje u konkretnim slučajevima.

"U ovom trenutku ostaje pravna praznina, jer nema sudske prakse, a sa druge strane ni sam zakon ne daje bliže kriterijume", ocenio je.

Promo

Lazar Borozan

Zbog nedostatka preciznijih kriterijuma i sudske prakse, Borozan smatra da bi Agencija u većini slučajeva mogla da podnosioce konkurentskih prijava uputi na rešavanje pitanja vlasništva pred drugim nadležnim organom, umesto da sama procenjuje kome nepokretnost pripada.

"Moja pretpostavka je da će Agencija, upravo zato što nema sudske prakse i bližih kriterijuma, u većini slučajeva ljude upućivati da pravo svojine reše pred drugim nadležnim organom. Neće se upuštati u procenu kada postoji više konkurentskih zahteva", naveo je. 

Naglasio je da je to njegova pretpostavka, zasnovana na očekivanju da će Agencija smatrati da o spornom pravu svojine treba da odluči sud ili drugi nadležni organ.

To znači da postupak evidentiranja i upisa nepokretnosti po zakonu "Svoj na svome" ne podrazumeva automatsko rešavanje vlasničkih sporova. Kada postoji više osoba koje polažu pravo na isti objekat, a Agencija na osnovu dostupnih dokaza ne može nesumnjivo da utvrdi vlasnika, pitanje svojine moraće prethodno da bude rešeno pred nadležnim organom.

Šta se dešava ako objekat niko ne prijavi?

Pored pitanja konkurentskih prijava, pažnju privlači i sudbina nelegalizovanih objekata koje vlasnici nisu prijavili u zakonom predviđenom roku. Advokat Nemanja Rodić ranije je za Euronews Srbija objasnio da u slučaju da niko ne podnese prijavu za takav objekat, pravo svojine može biti upisano u korist Republike Srbije.

"U slučaju da se niko, baš apsolutno niko, ne prijavi za nelegalizovan objekat, država će ga upisati na svoje ime. U tom slučaju upisuje se pravo Republike Srbije", naveo je ranije Rodić.

Istakao je da neprijavljivanje objekta može da ima ozbiljne posledice, jer država nakon upisa može da odluči da li će da ga ruši ili zadrži za određenu namenu.

TANJUG/AMIR HAMZAGIĆ

Panorama Beograda

Ipak, prema njegovim rečima, osoba koja nije prijavila nepokretnost, a smatra da na nju ima pravo svojine, može da tuži Republiku Srbiju, nakon čega bi se pred sudom utvrđivalo pravo svojine.

Zakon "Svoj na svome" i ključni rokovi

Podsetimo, Zakon "Svoj na svome" stupio je na snagu 24. oktobra 2025. godine, a usvojen je dva dana ranije. Cilj zakona je da se omogući građanima da kroz pojednostavljen postupak evidentiraju i upišu pravo svojine na nepokretnostima.

Prijava je počela 8. decembra 2025. godine, a zvanični rok je, nakon produženja zbog velikog interesovanja građana, završen 8. februara 2026. godine.

Ipak, građani koji su propustili ovaj rok imali su mogućnost da naknadno podnesu zahtev do 24. oktobra 2026. godine.

Za prihvatanje naknadnog zahteva bilo je potrebno da postoji opravdan razlog za propuštanje roka, koji su građani morali da obrazlože pisanom izjavom i da ga potkrepe odgovarajućom dokumentacijom.

Bonus video: 

 

 

 

 

Komentari (0)

Srbija