Biznis vesti

Prijave zbog glodara u prodajnim objektima hrane: Kako su reagovali nadležni posle snimka pacova u pekari

Komentari

Autor: Ljiljana Gradinac

02/03/2024

-

13:01

Prijave zbog glodara u prodajnim objektima hrane: Kako su reagovali nadležni posle snimka pacova u pekari
Prijave zbog glodara u prodajnim objektima hrane: Kako su reagovali nadležni posle snimka pacova u pekari - Copyright Instagram.com/SERBIA LIVE - BEOGRAD

veličina teksta

Aa Aa

Na društvenim mrežama se u decembru prošle godine pojavio snimak pacova u vitrini u jednom prodajnom objektu, u kojoj se drži pecivo. Svakodnevna je pojava da mnogi prodavci primaju novac i vraćaju kusur, a potom dolaze u kontakt sa hranom i pripremaju je i pakuju mušterijama. Postavlja se pitanje koliko se vodi računa o higijeni u prodajnim objektima hrane, kakve su kontrole i da li je bilo kažnjavanja onih koji se ne pridržavaju dobre higijenske prakse. 

U Sanitarnoj inspekciji kažu za Euronews Srbija da su u poslednjih par meseci postupali po prijavama građana zbog povećanog prisustva glodara u objektima u kojima se vrši promet hrane.

Navode da je na osnovu snimaka koji su kružili društvenim mrežama i prijava građana, nadzor vršen u tri objekta - pekari, trgovinsko-ugostiteljskoj radnji i trgovinskoj radnji. 

Pekarska radnja je u momentu inspekcijske kontrole bila zatvorena, jer su istog dana ranije poljoprivredni inspektori u svom nadzoru zatvorili objekat. 

"Nakon početka rada pekare ponovo je sanitarni inspektor bio u kontroli i nije bilo osnova za preduzimanje mera. Urađena je deratizacija i dostavljene potvrde na uvid, objekat je kompletno
renoviran. U navedenom objektu se vrši isključivo termička dorada peciva i prodaja", kažu u Sanitarnoj inspekciji.

U trgovinskoj radnji u kojoj je izvršen nadzor inspektor je dao rešenje za otklanjanje nedostataka još pre pojave snimka sa glodarima na društvenim mrežama, i zbog nepostupanja po rešenju, podneo zahtev sudiji za prekršaje i doneo novu meru zabrane rada dok se ne otklone nedostaci.

"Podnet je drugi zahtev sudiji za prekršaje jer objekat posluje bez minimalnih sanitarno-tehničkih i higijenskih uslova. Nedostaci su u međuvremenu otklonjeni i objekat radi", navode u insekciji.

Treći objekat, trgovinska radnja je nakon vanrednog inspekcijskog nadzora sanitarnog inspektora, a zbog prisustva većeg broja glodara u objektu, dobio meru zabrane rada dok se ne otklone nedostaci.

U međuvremenu je postupljeno po rešenju sanitarnog inspektora i objekat sada radi, kažu u Sanitarnoj inspekciji.

"Publikujemo ono za šta imamo dokaz"

Goran Papović iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije kaže za Euronews Srbija da je ta organizacija, kada se takvi snimci objave na društvenim mrežama ili im se obrate potrošači, prestala to da objavljuje iz jednog razloga - zbog optužbi neke kompanije ili trgovinskog lanca da je to uradila konkurencija i da NOPS to namerno radi.

"Kad vidite miša na snimku, ne znači ništa ako nemate tačan podatak kad je snimljen, ko je snimo i gde je snimio. Ima tu malo više i ono da neko želi da napravi nešto interesantno, da to ima što više pregleda, lajkova i šerova. Tu kao organizacija moramo dosta obazrivo da nastupamo, gledamo da prijavimo odmah ili sanitarnoj ili onome u čijoj je to nadelžnosti. Publikujemo ono za šta imamo dokaz, a ono sve što je pod velom sumnje izbegavamo, ima tu montaže i svega i svačega", rekao je Papović.

Profimedia

 

On dodaje da na snimku treba jasno da se vidi koji trgovac, na kojoj lokaciji i na kojem mestu.

"Imate i neke snimke koji su stari po dve, tri godine, neko je došao do tih snimaka, objavi, evo sad smo našli. Ma nije, taj snimak smo videli pre četiri, pet godina, ima dosta zloupotreba", rekao je Papović.

On je naveo da svaka inspekcija ima svoj godišnji plan aktivnosti i određena sredstva.

"Kad postavite pitanje koliko je to često, imaju sredstava da to jedanput ili dvaput godišnje urade. Oni po nekom dinamičkom planu izvrše kontrolu. Koji su sve objekti ciljani, šta je ciljano, to su neki interni akti svakog ministrastva odnosno svake inspekcije, mi tu nemamo uvida", rekao je Papović.

Koliko je bilo kontrola i kolike su kazne

Tokom 2023. godine, u Beogradu je od strane sanitarne inspekcije izvršeno 2.348 redovnih, 860 vanrednih i 950 kontrolnih nadzora, kažu u toj inspekciji.

Navode da je podneto 216 zahteva sudiji za sudiji za prekršaje i izdato 1.456 prekršajnih naloga
licima zbog nehigijenskog poslovanja.

Sanitarna inspekcija zbog nehigijenskog poslovanja u objektima pod nadzorom izriče kaznene mere na osnovu Zakona o sanitarnom nadzoru.

"Novčanom kaznom od 150.000 do 300.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice i organizacija ako u pogledu higijenskog stanja objekta, u toku korišćenja objekta, ne održava higijenu u objektu i njegovom neposrednom okruženju, ne održava higijenu prostorija, postrojenja, uređaja, nameštaja, opreme, pribora, namenskih prevoznih sredstava; odgovorno lice se kažnjava iznosom od 10.000 do 30.000 dinara", navode u Sanitarnoj inspekciji.

Dodaju da se za isti prekršaj kažnjava i preduzetnik u iznosu od 50.000 do 150.000
dinara, a fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 5.000 dinara zbog nehigijenskog poslovanja.

"Sve je propisano, ali onda imate to što imate"

Zakonom o bezbednosti hrane je regulisana i higijena hrane kao i primena dobre higijenske i dobre proizvođačke prakse, i primena HASAP standarda.

Potrošači, međutim, svakodnevno mogu da primete da situacija nije sjajna, i da mnogi istovremeno primaju novac od mušterija i potom drugom kupcu neopranih ruku pakuju hranu, pa čak i dolaze u kontakt sa njom.

Papović kaže da se to sankcioniše, ali da je pitanje koliko imamo inspektora na terenu.

On naglašava da je za objekte koji vrše promet hrane obavezna dobra higijenska praksa ili HASAP.

"Sve je propisano, ali onda imate to što imate. Mora da postoji ozbiljna kontrola jer je to hrana koju jedemo mi i naša deca. Tu ne treba trošiti puno reči, treba samo potrošiti malo para da bismo mi bili sigurni kao potrošači. Potrebno je više nadzora, to je sasvim sigurno, ali znam da nemamo dovoljan broj ni sanitarnih, ni veterinarskih inspektora. Potrošači mogu da prijave, ali ako je to prekršaj, onda to ide na prekršajni sud gde stvar zastari posle dve godine", rekao je Papović.

On naglašava da sa projektom koji se odnosi na "tajnog kupca", koji obilazi radnje i beleži uočene nepravilnosti, nisu naišli na razumevanje ni od koga.

Dok se koliko-toliko ne popravi situacija u vezi sa higijenom, kupcima kojima u objektima koji prodaju hranu pakuju hleb "golim rukama" kojima su prethodno uzimali novac i vraćali kusur ili ga stavljaju na policu kod kase gde je gomila ostavljenih fiskalnih računa i gde su vidljivi tragovi nečistoće, ostaje samo da se takvom prodavcu zahvale i da odustanu od planirane kupovine.

Komentari (0)

Biznis