Biznis vesti

Elektrodistribucija Srbije obezbeđuje struju pola minuta nakon ispada na mreži

Komentari
Elektrodistribucija Srbije obezbeđuje struju pola minuta nakon ispada na mreži
Elektrodistribucija Srbije obezbeđuje struju pola minuta nakon ispada na mreži - Copyright EPS/Danilo Mijatović

Autor: Tanjug

11/05/2025

-

11:32

veličina teksta

Aa Aa

Elektrodistribucija Srbije (EDS) započela je na terenu realizaciju velikog projekta automatizacije srednjenaponske elektrodistributivne mreže u saradnji sa francuskom kompanijom Šnajder elektrik, a glavni benefit projekta biće restauracija napajanja krajnjim korisnicima u roku od 30 sekundi nakon ispada na mreži, odnosno nestanka struje.

Vođa tima i ključni stručnjak u tehničkom delu projekta automatizacije mreže Dušan Vukotić objašnjava srednjenaponsku mrežu kao najdominantniju i najvažniju u elektrodistributivnom sistemu.

"U tehničkom smislu ona obuhvata napone od 35, 20 i 10 kilovolta. Po značaju, to je predominantna mreža preko koje vršimo snabdevanje naših krajnjih kupaca, koji su povezani na niskom naponu. U strukturi mreže, niski napon po svom obimu prevazilazi nekoliko puta srednjenaponsku mrežu, ali glavni tokovi energije i sam mehanizam upravljanja distribucionom mrežom se najviše fokusira na srednjenaponsku mrežu zbog čega nam je ona trenutno u žiži procesa celokupne automatizacije", rekao je Vukotić za Tanjug.

Međudržavni sporazum Srbije i Francuske omogućio je realizaciju projekta koji se realizuje na osnovu ugovora EDS i Šnajder elektrika iz 2023. godine u vrednosti od 140 miliona evra, koji će se iskoristiti za isporuku opreme, sistema i softvera za napredno upravljanje elektrodistributivnom mrežom.

"Mi smo negde osamdesetih godina krenuli sa automatizacijom trafostanica. Početkom 2000. godine krenula je intenzivna automatizacija srednjenaponske mreže kroz uvođenje odgovarajućih studija i usvajanje koncepata upravljanja mrežom. Negde dvadesetak godina smo na tom konceptu zasnivali rešenje automatizacije i to smo do sada vrlo uspešno radili", rekao je Vukotić.

Proces automatizacije je, kako ističe, nezaustavljiv.

"Automatizacija generalno treba da obezbedi nadzor i upravljanje. Da bi nečim upravljali, vi morate prvo da obezbedite nadzor. Upravljanje se prevashodno odnosi na prihvat telemetrisanih podataka, što podrazumeva signalizaciju položaja rasklopne opreme i merenja koja su na granama mreže - merenja struje, napona na čvornim tačkama i aktivne i reaktivne snage na tačkama preuzimanja", rekao je Vukotić.

Do unapređenog koncepta automatizacije srednjenaponske mreže, prema Vukotićevim rečima, došlo je u proteklih pet godina pojavom Smart Grid tehnologije, odnosno pametne elektroeenrgetske mreže.

"Automatizacija je time podignuta na viši nivo i omogućena je sinergija inteligentnih mreža koje obuhvataju energetske i telekomunikacione mreža, čime je omogućeno da objekti unutar našeg sistema komuniciraju sa nadređenim centrom i međusobno. Na taj način postigli smo najsavremeniji koncept automatizacije", naveo je Vukotić.

U pitanju su, kako ističe, "samoozdravljujuće" mreže koje mogu da izvrše samostalnu restauraciju napajanja krajnjim korisnicima u roku od 30 sekundi nakon ispada na mreži, odnosno gubitka električne energije.

"Iskustva koja imamo pokazala su da je to moguće uraditi i od osam do nekih 15 sekundi u slučaju ispada u delovima mreže u kojima su primenjeni ovi koncepti", nagalasio je Vukotić.

Na pitanje koliko je izazovno raditi ovu vrstu automatizacije u Srbiji, Vukotić kaže da je posao obiman imajući u vidu da su postojeći elektoenergetski objekti stari više od 130 godina.

"Da bi se krenulo sa automatizacijom, mora se uraditi pre svega rekonstrukcija trafostanica, gde je potrebno da se umesto stare opreme ugrade savremeni sinapolski blokovi, koji su u skladu sa odgovarajućim daljinskim stanicama kako bi se sve integrisalo u jedan celoviti sistem. Ti poslovi moraju da se urade mahom u toku jednog isključenja, u toku jednog dana, tako da je za ekipe koje to rade vrlo težak posao, naročito u gradskim sredinama gde su potrošači izuzetno osetljivi na svaki prekid u napajanju", istakao je Vukotić.

Projekat sa Šnajder elektrikom otpočet je pre godinu i po dana, a planirano je da traje pet godina.

"Kupili smo 600 mikroprocesorskih uređaja za modernizaciju trafostanica i u tom paketu imamo ADMS softver, koji treba da obezbedi punu integrabilnost softverskog rešenja sa opremom koju integrišemo u sistemu", rekao je Vukotić.

Tanjug/Saška Drobnjak

 

Po planu, za ovu godinu isporučeno je 400 savremenih srednjenaponskih blokova tipa RMU (Ring Main Unit) koji se ugrađuju širom zemlje.

Ti blokovi kombinuju sve funkcionalnosti savremenih srednjenaponskih postrojenja sa integrisanim daljinskim stanicama koje obezbeđuju daljinski nadzor i upravljanje mrežom uz primenu funkcija lokalne automatike.

Umesto dugog traganja, sistem u realnom vremenu daje informacije dispečerskom centru o direktnim kvarovima i ispadima.

O složenosti projekta svedoči i činjenica da ugradnju RMU prati opsežna tehnička dokumentacija sa fotografijama pre i nakon ugradnje postrojenja, tone isporučene opreme i količina podataka koja se meri gigabajtima.

Koliko je projekat obiman, govori i podatak da je priprema počela još 2017. godine.

Plan ugradnje

Predstavnici iz funkcije održavanja svakog distributivnog područja birali su trafostanice koje su pri kraju eksploatacionog veka, na osnovu kojih je urađen plan ugradnje 400 savremenih srednjenaponskih postrojenja u okviru prve etape.

Tako su za DP Kraljevo predviđena 103 postrojenja, za DP Beograd 101, za DP Novi Sad 50, za DP Kragujevac 70 i za DP Niš 74 postrojenja za ugradnju u prvoj etapi.

Ceo projekat će obuhvatiti ugradnju ukupno 1.850 modernih postrojenja tokom četiri godine čime će se poboljšati pouzdanost napajanja električnom energijom i stvoriti uslove za brže reagovanje u slučaju nestanka električne energije, sa smanjenim obimom angažovanja ekipa na terenu.

Važan deo ovog projekta je razvoj i proširenje telekomunikacionog sistema. On podrazumeva isporuku i ugradnju telekomunikacione opreme Šnajder elektrika i na taj način omogućava da se sve procesne informacije koje su od značaja za rad elektrodistributivnog sistema, kao što su indikacije, alarmi, statusi rasklopne opreme i merenja, prenesu na brz i efikasan način do nadređenih centara upravljanja.

Predviđeno je opremanje i ugradnja daljinskih stanica u okviru 30 ciljnih transfromatorskih stanica na distributivnim područjima Novog Sada, Kraljeva, Kragujevca i Niša.

Automatizacija i modernizacija distributivnog sistema neophodna je i zbog novih zahteva koji proističu iz našeg zakonodavstva, jer ćemo ubuduće na tržištu pored kupaca električne energije imati i nove aktere, proizvođače, agregatore i druge forme kupaca i proizvođača što će zahtevati veću fleksibilnost.

Elektrodistribucija Srbije, kao operator distributivnog sistema, snabdeva električnom energijom više od 3,8 miliona korisnika u našoj zemlji.

Ovo državno preduzeće održava i upravlja elektroenergetskom mrežom ukupne dužine od 168.000 kilometara sa više od 37.000 trafostanica. Mreža EDS-a je čak četiri puta duža od obima planete Zemlje.

AI Preporuka

Komentari (0)

Biznis