Biznis vesti

Prava i obaveze sezonskih radnika: Radno vreme ne sme biti duže od 12 sati dnevno

Komentari
Prava i obaveze sezonskih radnika: Radno vreme ne sme biti duže od 12 sati dnevno
Prava i obaveze sezonskih radnika: Radno vreme ne sme biti duže od 12 sati dnevno - Copyright Euronews

Autor: Tanjug

03/06/2025

-

15:55

veličina teksta

Aa Aa

Period je godine kada se u poljoprivredi angažuje veliki broj sezonskih radnika a radno vreme sezonskog radnika, kako u najnovijem broju "Glasa osiguranika", glasila Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) navodi Nela Miladinović iz Fonda PIO, ne sme biti duže od 12 časova dnevno.

Ako radnik radi osam časova ili duže ima pravo na odmor u toku dnevnog rada u trajanju od najmanje 30 minuta.

Poslodavci su, objašnjava ona, obavezni da sezonskog radnika pre stupanja na rad upoznaju sa poslovima koje će obavljati, mestom rada, očekivanim trajanjem radnog angažovanja, zatim uslovima za bezbednost i zdravlje na radu, dnevnim i nedeljnim radnim vremenom, odmorima u toku rada, dnevnim i nedeljnim odmorom, kao i sa visinom naknade za rad bez pripadajućeg poreza i doprinosa i rokovima za njenu isplatu.

Poslodavac ima pravo da prekine radno angažovanje sezonskog radnika kad za njegovim radom istekne potreba ili ako radnik poslove ne obavlja na zadovoljavajući način. Ako prekine radno angažovanje poslodavac je dužan da tom radniku isplati do tada neisplaćen iznos ugovorenih dnevnih neto naknada.

Euronews

 

"Sezonski radnik ima pravo na naknadu za rad za svaki čas rada. Naknada se obračunava po radnom satu, bez pripadajućih doprinosa i poreza, najmanje u iznosu minimalne cene rada utvrđene u skladu sa zakonom, koja važi na dan isplate", navodi Miladinović i dodaje da se naknada za rad isplaćuje na kraju radnog dana ili prema dogovoru.

Ako se sezonski radnik nalazi na evidenciji nezaposlenih, on se ne briše iz evidencije, niti se obustavlja isplata novčane naknade za vreme privremene nezaposlenosti.

Kada je reč o pravima, navodi da sezonski radnici imaju pravo iz zdravstvenog osiguranja samo za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, kao i prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, u skladu sa zakonom.

Poslodavac može da angažuje istog sezonskog radnika najviše 120 radnih dana u kalendarskoj godini a poslodavac koji angažuje radnika na sezonskim poslovima može tog istog radnika da angažuje po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima, s tim da ukupan broj radnih dana po oba osnova ne može da bude veći od 120 u kalendarskoj godini.

Euronews

 

Po osnovu naknade za rad koju ostvari sezonski radnik, poslodavac je dužan da plati porez na dohodak građana i doprinose za obavezno socijalno osiguranje na način propisan zakonom.

Doprinosom se smatraju doprinos za PIO i doprinos za zdravstveno osiguranje za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti.

Obavezu plaćanja poreza i doprinosa ima poslodavac a doprinosi se obračunavaju i plaćaju po stopi u skladu sa zakonom, dakle 24 odsto za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje.

Porez i doprinose poslodavac plaća na osnovicu koja predstavlja dnevni iznos poreza i doprinosa koji se plaćaju za svaki radni dan sezonskog radnika, nezavisno od visine dnevne naknade za rad i radnog vremena sezonskog radnika.

Na teritoriji Srbije je 2023. godine bilo angažovano 33.084, a 2024. godine 32.374 sezonska radnika.

Komentari (0)

Biznis