Srbija u top 15 destinacija po udelu frilensera u svetskoj populaciji: Koji je profil prosečnog gig radnika
Komentari07/06/2025
-18:01
Broj ljudi koji rade putem digitalnih platformi, poznatih i kao gig radnici, u zemljama Jugoistočne Evrope nastavlja da opada. Izuzetak je Rumunija, gde je zabeležen manji porast aktivnosti u ovom sektoru. Srbija, međutim, i dalje zauzima vodeće mesto kada je reč o ovoj vrsti angažmana, sa udelom od 25 odsto u ukupnom broju frilensera na Zapadnom Balkanu. Postavlja se pitanje šta ovi podaci govore, kako se menjaju obrasci rada u digitalnoj ekonomiji i da li frilens poslovi gube popularnost u regionu.
To što je Srbija tako dobro pozicionirana jeste fascinantan fenomen, kaže za Euronews Srbija prof. dr Vladan Ivanović iz Centra za istraživanje javnih politika.
Takvih radnika na digitalnim platformama u Srbiji ima relativno mnogo posmatrano na globalnom nivou i oni uspevaju da se izbore sa konkurencijom.
Govoreći o tome koliko je velika konkurencija, Ivanović navodi da postoji jedna dominantna platforma na kojoj godišnje ima oko pet miliona postova za poslove.
"Imate 18 miliona ljudi koji se nadmeću, naši fantastično stoje u tom pogledu", rekao je on.
Ivanović kaže da je Srbija u globalnoj populaciji najuspešnih ljudi blizu šest procenta, a globalni prosek je tri procenta za sve zemlje.
"Opet imamo duplo veći šer nego što je na nivou prosečnog stanja u zemljama u svetu. Obrazovanje je jako bitna stvar. Mislim da kod nas još uvek obrazovni sistem nudi neku vrstu bazičnog znanja koje vam omogućava da kasnije u životu, kada počnete da radite, možete da se nadograđujete i u tom smislu, čak i na globalnom nivou, da budete uspešni", rekao je on.
On kaže da frilenseri, pogotovo oni najuspešniji zarađuju daleko više nego što je prosečna plata u Srbiji.
Država treba pre svega da, dodaje on, adresira one probleme sa kojima se ti ljudi suočavaju u onim segmentima koji se tiču njihove integracije u sistem javnih usluga koje država pruža - penzioni i zdravstveni sistem, kao i poreski tretman.

profimedia
"Nije isto ako vi zarađujete 10.000 dolara mesečno na platformi, vama je lako da se organizujete ovde. Ali ako tek krećete, nije lako dobiti posao sa takvom konkurencijom. Prosto mora da postoji neka vrsta diferencijacije između onih koji su početnici i onih koji već imaju etabliran status", rekao je on.
"Frilenseri su istovremeno preduzetnici"
Srbija se, kaže Ivanović, na globalnom nivou nalazi u top 15 destinacija po udelu frilensera u svetskoj populaciji.
"U poslednjih sedam godina, naš udeo je 1,3 odsto u ukupnoj populaciji frilensera na svetu, prema Oksforskom institutu za online rad. Koliko je to mnogo, najbolje možda govori podatak da je srpska populacija u svetskoj populaciji, 0,08 odsto. To je nekih 16-17 puta više", rekao je on.
Ivanović navodi da su oni istovremeno i preduzetnici, jer moraju da smišljaju poslovne strategije da opstanu na tom globalnom tržištu.
"Sa druge strane, prate tržišne uslove jer se oni menjaju, pa vam je nekad sektor izloženiji manje ili više, u smislu da li možete naći te poslove u nekoj specifičnoj niši koja će da vas profiliše bolje", kaže on.
Frilesnera ima u vrlo različitim delatnostima, a Ivanović kaže da je reč o vrlo specifičnim ljudima koji imaju vrlo specifične setove veština.
"Uglavnom su jako obrazovani i ne samo da su jako obrazovani već su to ljudi koji konstantno uče i koji se pojavljuju od prodaje i marketinga do vrlo specijalizovanih usluga koje su vezane za neka specifična znanja u, recimo, pravnim uslugama ili čak nešto iz domena medicine, do pisanja i prevođenja i unosa podataka kao nekih najjednostavnijih mada, do razvoja softvera i kreativnih usluga i multimedije", naveo je sagovornik Euronews Srbija.
Šta je uticalo na globalni trend?
Ivanović Na globalni trend pada broja frilenera uticao je veliki broj faktora.
"Pošto je reč o specifičnoj radnoj snazi, nacionalne privrede, pogotovo ove male kao što smo mi, imaju malo uticaja. Ključna tržišta sa kojih dolazi tražnja za takvom vrstom usluga su izložena jako velikim neizvesnostima. Tu ima faktora koji su geopolitičkog formata, ekonomskih faktora jer je ogromna neizvesnost u svetskoj privredi, neka nerešena pitanja iz prošlosti, globalni konflikti koji nisu razrešeni. Sve to utiče na odluke o tome kako će privredni subjekti da se ponašaju, odnosno da li će da investiraju. To generiše tražnju i za ovom vrstom vrlo sofisticiranih usluga. Sve to utiče zajedno na neku vrstu uzdržanosti kada je u pitanju angažovanje gig radnika", rekao je Ivanović.
profimedia
Na pitanje šta je Rumuniju učinilo primamljivijom za frislesere, s obzirom da se malo popela na toj skali, Ivanović objašnjava da su to vrlo male promene, navodeći da je Rumunija generalno tradicionalno veoma uspešna, pogotovo u segmentu razvoja softvera.
"Rumunija je poznata i u tehnološkom svetu. Jedan od najvećih start-upova na svetu je upravo nastao u Rumuniji, odnosno u Bukureštu. Rumunija ima tu tradicionalnu bazu dobrog tehničkog znanja", rekao je on.
Prema njegovim rečima, ne treba zaboraviti da je Rumunija dva i po puta veća nego Srbija, da ima mnogo više resursa, stanovnika, univerziteta i deo je Evropske unije.
Profil prosečnog frilensera
Postavlja se pitanje ko najćešće postaje frilenser, a ko prestaje to da bude, kao i da li neko odmah odluči da se upusti u friles ili je prethodno imao neki regularan posao.
Sagovornik Euronews Srbija kaže da tu ne postoji pravilo, ali da postoji prosečan profil.
To su, dodaje, uglavnom mlađi ljudi, u ranim dvadesetim do tridesetih godina.
Oni koji su jako uspešni, imaju ozbiljno i raznovrsno iskustvo.
"Kada imate više znanja, bolje kompetencije, kada ste uspešni u tom preduzetničkom manevrisanju sa tržišnim faktorima, ovo je alternativa koja je dobra za vas", rekao je Ivanović.
Frilens poslovi nude fleksibilnost.
"Google ima 48 odsto radne snage koja je interna, organizacionalna, u klasičnom radnom odnosu. Google zapošljava 52 odsto frilensera. Kada imate tako sofisticirana znanja, dohodak vas čini do nekog momenta srećnim, sve ostalo je izazov i šta hoćete da postignete time što radite. To su užasno interesantne stvari za te ljude i one ih motivišu da se uključe u te poslove. Jedan segment je taj izazov koji ne biste mogli da nađete vrlo verovatno na lokalnom tržištu, nažalost, nemamo Google u Srbiji", rekao je on.
Ivanović navodi da je zanimljivo da je oko 43 odsto frilensera koji su aktivni na platformi takođe otvoreno za dugoročan radni odnos.
"Mi to možemo da pratimo, napravili smo jedan vrlo sofisticiran instrument, zove se gigmetar. Taj segment, recimo, govori o tome da su oni spremni pod određenim uslovima i da pređu sa frilesinga na konvencionalan radni odnos, ako su uslovi bolji nego svo to manevrisanje sa svim tim neizvesnostima na tržištu s kojima morate da se suočite kao frilenser", rekao je on.
Ivanović kaže da su Bangladeš, Indija i Pakistan tri zemlje koje dominiraju u globalnoj strukturi frilens tržišta.
"Oni imaju 53,5 odsto učešća u globalnoj strukturi tržišta sa strane ponude rada. Međutim, kada dođe do tražnje, tu dominira američko tržište. Dakle, američke kompanije i pojedinci, preduzetnici su ti koji, uglavnom, traže tu vrstu usluga", rekao je Ivanović.
Komentari (0)