Može li uredba o ograničenju marži da urazumi trgovce i smanji njihove apetite?
Komentari01/09/2025
-20:35
Od danas je na snazi nova uredba koja predviđa ograničenje trgovačkih marži i snižavanje cena za više od 20.000 proizvoda u 23 kategorije. Tržišna inspekcija će, kako je saopšteno, tokom prvih dana imati razumevanja ukoliko trgovci ne uspeju odmah da istaknu sve nove cene na rafovima, ali ipak naglašava se da nove cene moraju da važe na kasama i da se po njima vrši naplata potrošačima. Da bi se trgovci urazumili, odnosno da bi bilo koje mere imale efekta, najvažnija je kaznena politika, odnosno kaznene mere, kažu za Euronews Srbija u Republičkoj uniji potrošača.
U kupovinu su danas išli i potrošači kako bi proverili jesu li cene niže, ali i ministar finansija Siniša Mali.
Dok pojedini potrošači kažu da su neki proizvodi jeftiniji, ima i onih koji su nisu primetili da su cene niže.
Ministar Mali danas je išao u kupovinu u isti market kao prošle nedelje da proveri cene.
On je u istom trgovinskom marketu "Maxi" kupio 25 istih artikala kao i prošle nedelje.
Danas je njegov račun bio 4.247 dinara, dok je pre stupanja na snagu uredbe iste te proizvode platio 4.992 dinara.
"Treba da navijamo za mere koje mogu da utiču na trgovce da nam ne skidaju kožu s leđa kada uđemo u trgovinu, u prodavnicu, a što im nalaže i kodeks poslovne etike, da poštuju i uvažavaju potrošače i da se trude da zadovolje njihove potrebe", rekla je predsednica Upravnog odbora Republičke unije potrošača Vesna Perinčić.
Da to baš nije tako, kaže ona, potvrdila je Komisija za zaštitu konkurencije, koja je pokrenula postupak još 10. oktobra 2024. godine jer je, dodaje, zaključila da nema tržišne utakmice između posmatrana četiri velika trgovinska lanca, da su cene ujednačene u odnosu na osnovnu potrošačku korpu, i to kako u redovnoj prodaji, tako i u toku akcijskih sniženja, da je promet, odnosno njihov prihod uvećan iako je količinski manje prodato robe i da se situacija otrgla kontroli, kao i da je potrebno preduzeti određene mere.
Koje bi bilo sistemsko rešenje?
Postavlja se pitanje da li ovakve mere sada mogu da donesu stvarnu korist potrošačima ili se može očekivati novi talas poskupljenja za šest meseci, do kada će uredba važiti.

profimedia
"U uredbi o posebnim uslovima za promet određene vrste robe, a to je oko 23 različite kategorije i prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, propisano je da svi privredni subjekti, dakle trgovinski lanci koji imaju preko 4,5 milijarde prihoda ostvarenog u 2024. godini, moraju da se pridržavaju ovih mera. Propisana kazna je 300.000 dinara za pravno lice. U odnosu na prethodnu uredbu o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica, koja je bila doneta 2022. godine, pa je produžavana do nedavno, bile su u rasponu do dva miliona dinara", rekla je Perinčić.
Ona navodi da je kao zaštitna mera nove uredbe propisana zabrana obavljanja određene delatnosti odgovornom licu u pravnom licu.
"Do sada, prema uredbi o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica, kazna se odnosila na zabranu obavljanja određene delatnosti pravnom licu. Tako da je tu znatna razlika u odnosu na kaznenu politiku", rekla je ona.
Perinčić kaže da je nova uredba privremenog karaktera, da je uvek bolje pustiti da se tržište samo razvija na zdravim osnovama i da se omogući konkurencija koje u Srbiji, kako navodi, nema.
Ona kaže da će verovatno proizvodi koji nisu pomenuti u novoj uredbi biti skuplji.
Upitana o manipulacijama trgovaca, Perinčić je rekla da je njihova mašta velika.
"Znamo da oni u cene ugrađuju i pozicioniranje na policama, ulistavanje u marketima i održavanje njihovog portala, onda izrada lifleta, flajera i tako dalje. Sve to ide preko leđa potrošača. Da li će sada da se malo smanje apetiti, odnosno, da li će se odraziti ove mere na niže cene, ostaje nam da pratimo i mi kao potrošačko udruženje. I, naravno, treba uvek pitati i potrošače. Oni su najmerodavniji da daju informacije, pošto su u neposrednoj kupovini, odnosno, neposredno ugroženi", rekla je sagovornica Euronews Srbija.
Prema njenim rečima, Republička unija potrošača ne može da vrši kontrolu na tržištu ali može da skrene pažnju na određene pojave i da eventualno podigne glas, kao što je bio i bojkot trgovinskih lanaca.
Ona je navela da je bojkot, ipak, u nekoj meri uticao na trgovce da smanje određenu cenu nekih proizvoda, koje su zaista bile enormno visoke.
Perinčić naglašava da bi zdrava konkurencija trajno obuzdala cene na tržištu i navodi da bi nove tržišne učesnike trebalo pustiti da se probiju na tržište.
"Ovako ih je malo, oni se lako međusobno dogovaraju i nema konkurencije, cene su ujednačene. I to je, u stvari, generalno problem. Kad bi se pustilo više tržišnih subjekata, onda bi konkurencija bila jača i, naravno, da samo ta zdrava tržišna utakmica može da dovede stvari na bolje pozicije", zaključila je Perinčić.
Radukić: Mere bile potrebne da bi građani osetili povećanje plata
Profesorka Ekonomskog fakulteta u Nišu Snežana Radukić objašnjava da će ova mera pomoći u očuvanju realnog dohotka potrošača, posebno u svetlu povećanja zarada, ali upozorava na rizike nakon njenog isteka u martu sledeće godine.
"Može se reći da je ovo poslednja odbrana životnog standarda stanovništva. Imajući u vidu porasla, ne samo hrane, i u svetskim razmerama i na našem tržištu posebno osetno, već i ostalih režijskih troškova, da kažemo komunalija i ostalih troškova koji su udarna na džep i na budžet domaćinstva u Srbiji", rekla je Radukić.
Ona dodaje da hrana i bezalkoholna pića čine preko 31 odsto indeksa potrošačkih cena, čime ova mera direktno utiče na kupovnu moć građana.
"Ako uzmemo u obzir sa ekonomske tačke gledišta, da hrana i bezalkoholna pića u stvari čine više od 31 odsto indeksa troškovnih cena, možemo reći da je ova uredba koja ograničava cene velikog broja prehrambenih namirnica veoma značajna za kućni budžet stanovništva. Ako učini više od 30 odsto otprilike u indeksu potrošačkih cena, možemo reći da je to veoma značajno sa stanovišta realnog dohotka koji potrošači u Srbiji imaju, odnosno šta možemo kupiti za dohodak za koji trenutno imamo", rekla je Radukić.
Euronews
Radukić povezuje uredbu sa prethodnim merama vlade, poput povećanja minimalne zarade, ističući da je neophodna kako bi povećane zarade zaista osetili građani, a ne da ih pojedu rastuće cene.
"Ako uzmemo u obzir i prethodne mere koje je sprovela vlada Republike Srbije, koje se odnose na povećanje cene minimalne zarade i naravno i vanredno povećanje koje nas očekuje već u oktobru mesecu, možemo reći da je ova mera na neki način bila i neophodna kako bi se osetilo to povećanje zarada našeg stanovništva, da ne bi to povećanje zarada otišlo na povećane cene u marketima i da prava kupovna moć stanovništva ili realni dohodak stanovništva bude na istom nivou ako ne i u manjem iznosu nego u prethodnom periodu", rekla je Radukić.
Oročenost mera i rizici nakon isteka
Snežana Radukić napominje da je uredba oročena do 1. marta sledeće godine, ali da se može očekivati njeno produženje, jer predstavlja posrednu intervenciju države u cene preko marži.
"Ova uredba je otvorenog tipa. Oročena je do marta sledeće godine, ali se može očekivati i njeno produžavanje. Bilo kakve posredne mere države i uplitanje u cene, kakva je ova mera. Znamo i prethodne mere. Država je imala i set mera koja je takođe bila usmerena na životni standard stanovništva i na kućni budžet, ali su one bile direktne. Uticale su na ograničavanje cena konkretnih proizvoda. Ovde imamo posrednu meru gde preko marži država ne utiče direktno, već indirektno na cene na tržištu", rekla je Radukić.
Euronews
Ona ističe da ekonomisti preferiraju posredne mere, ali upozorava na rizik od povećanja cena nakon isteka uredbe, zbog mogućeg porasta profita trgovaca i povećane tražnje.
"Mi kao ekonomisti uvek preferiramo takve mere koje ne utiču direktno, već na posredan način regulišu ekonomske parametre u ekonomiji. Možemo reći da je ova mera dobra sa stanovišta kućnog budžeta i održavanje realnog dohotka, ali sa druge strane postoji opasnost koja je ujedno u argumentu koji je upućen prodavcima ovih proizvoda, da ne bi u narednom periodu kada prestane da važi ova uredba došlo do povećanja cena. To se opravdava povećanjem profita u trgovinama, povećanim obimom kupovine ovako sniženih proizvoda, ali s druge strane mi ekonomisti strahujemo i od inflacije zbog u slučaju povećanja obima kupovine, povećane agregatne tražnje i inflatornog udara", rekla je Radukić.
Radukić upozorava i na efekat novčane iluzije, gde povećane zarade mogu biti neutralisane rastom cena, ostavljajući potrošače bez realnog poboljšanja.
"Tu je i uticaj takozvane novčane iluzije koja može nam uticati na nas da je najavljeno povećanje plata, da će to biti dobro za nas kao potrošače, da ćemo imati veće zarade ili plate, ali sa druge strane moramo biti obazrivi da li su i cene u marketima isto toliko ili više ili manje povećane i gde je nestala ta naša plata", rekla je Radukić.
Gostovanje Snežane Radukić u celosti pogledajte u video prilogu.
Komentari (0)