Biznis vesti

MAT: Ograničavanje marži opravdano jer su višestruko veće nego u bogatijim zemljama

Komentari
MAT: Ograničavanje marži opravdano jer su višestruko veće nego u bogatijim zemljama
monticello / imageBROKER / Profimedia - Copyright monticello / imageBROKER / Profimedia

Autor: Tanjug

08/09/2025

-

14:08

veličina teksta

Aa Aa

Glavni argument protiv ograničavanja marži je da su one posledica visokih operativnih troškova, kao što su plate, kirija, struja i logistika, ali ako su troškovi rada i energije u drugim zemljama, kao u Austriji, Nemačkoj i Francuskoj, višestruko veći a marže ipak niže, to jasno pokazuje da domaći visoki troškovi nisu primarni uzrok visokih marži, navodi se u novom broju časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT).

Kako je navedeno u delu "Aktuelnosti u ekonomskoj politici", činjenica da su marže u domaćim trgovinskim lancima višestruko veće nego u bogatijim zemljama, sa znatno višim troškovima, nepobitan je dokaz da se ne radi o normalnom tržišnom fenomenu, već o neuspehu tržišta uzrokovanom nedostatkom konkurencije i potencijalnim kartelskim ponašanjem.

U ovoj situaciji, ograničavanje marži nije samo kratkoročna mera olakšanja, već nužan korak da se zaštite potrošači dok se ne reši koren problema, navode autori MAT-a.

Kako je navedeno, država ima ne samo pravo, već i obavezu da interveniše kako bi korigovala očigledne tržišne propuste i zaštitila ekonomski blagostanje svojih građana.

Glavni fokus, međutim, mora ostati na dugoročnom rešavanju uzroka - jačanju konkurencije i sankcionisanju kartelskog ponašanja.

"U ekonomiji u kojoj je eksplicitno utvrđeno postojanje neopravdano visokih marži kratkoročna, dobro osmišljena i ciljana intervencija države može biti opravdana i efikasna. I to kao, hitna, privremena mera, a ne trajno rešenje. Visoke marže jesu refleksija fundamentalnih tržišnih distorzija. U toj situaciji, klasični tržišni mehanizmi ne funkcionišu kako treba", navodi se u tekstu.

Takođe, kada je makroekonomski okvir stabilan, fiskalni rashodi kontrolisani, restriktivna monetarna politika potiskuje tražnju.

"Ali, ako trgovci imaju toliku tržišnu moć da održavaju visoke marže, pad tražnje se ne preliva u potpunosti u pad cena već najpre ugrožava potrošače sa potprosečnim dohotkom, ali podjednako i dobavljače i proizvođače (smanjenjem njihove dobiti)", kažu autori MAT-a.

Kako strateški rešiti koren problema

Poručuju da je jako bitno da limitiranje marži ne bude izolovana mera već kombinovana, pre svega, sa delovanjem Komisije za zaštitu konkurencije koje mora pokrenuti istragu protiv trgovinskih lanaca za sumnju u kartelsko ponašanje ili zloupotrebu dominantnog položaja.

profimedia

 

"Ovo je ključno da se strateški reši koren problema. Istovremeno, država mora, zaista, intenzivno i beskompromisno pratiti sprovođenje ove mere. To možda neće biti lako, jer će se, na primer, Ministarstvo trgovine na nedeljnom nivou suočavati sa nadzorom i upoređivanjem cena stotina hiljada artikala!? I nije samo to problem. Država mora intenzivno pratiti da li limitiranje marži dovodi do neželjenih pratećih efekata, poput: nestašice roba na policama, smanjenja kvaliteta, 'kažnjavanja' dobavljača dodatnim uslovljavanjima, pa sve do 'radikalnije odmazde' trgovaca (npr. smanjivanjem plata zaposlenima)", navodi se u MAT-u.

Autori ističu da u tom smislu ova mera ne sme zameniti dugoročne reforme koje moraju ići na tri koloseka.

Prvi je pojačana antimonopolska aktivnost, koja obuhvata i nastavak jačanja kapaciteta Komisije za zaštitu konkurencije da sprovodi istrage i kažnjava zloupotrebe.

Drugi je, još snažnija podrška primarnim poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima, u cilju povećanja domaće ponude (i to ne samo u delu finansijskih podsticaja proizvodnji, već i jačanju njihove pregovaračke moći prema velikim trgovinskim lancima).

Konačno, država je najavila i da će do kraja godine izaći sa izmenama i dopunama Zakona o trgovini, novim Zakonom o zaštiti potrošača i Zakonom o sprečavanju nezakonitih trgovačkih praksi koji predstavljaju upravo onaj sistemski i sveobuhvatni okvir koji je neophodan za rešavanje ovog problema, navodi se u tekstu.

Oni bi trebalo da se međusobno nadopunjuju i napadaju štetne prakse u svim fazama lanca snabdevanja, od dobavljača, preko odnosa prema konkurenciji, do krajnjeg potrošača.

Kako je navedeno, Zakon o nezakonitim praksama će biti specijalizovani instrument za borbu protiv najagresivnijih i najštetnijih oblika nelojalne konkurencije, koji direktno štete i drugim trgovcima i potrošačima.

"Ali, još jednom - uspeh celog sistema ne zavisi od samog teksta zakona, već od njegove primene. Ako mehanizmi nadzora i kažnjavanja ostanu slabi, a potrošači pasivni, čak i najbolje napisani zakoni neće doneti željenu promenu", navodi se u tekstu.

Komentari (0)

Biznis