Biznis vesti

Kako ćemo se grejati ove sezone i koliko će nam biti veći troškovi

Komentari
Kako ćemo se grejati ove sezone i koliko će nam biti veći troškovi
Tanjug/AP/Stephen McGrath - Copyright Tanjug/AP/Stephen McGrath

Autor: Lj. Gradinac

12/10/2025

-

20:45

veličina teksta

Aa Aa

Posle ekstremno visokih temperatura tokom leta, mnogi su očekivali i Miholjsko leto. Međutim, umesto uživanja u lepom i sunčanom vremenu, jesen je stigla sa padom temperature i kišom. Iz letnje garderobe i obuće, ušli smo u zimske jakne i čizmice. Sve je postalo sivo, pa se hladnoća osetila i u domovima. Mnogi su počeli da računaju koliki će im biti troškovi grejanja s obzirom na to da je napolju već danima hladno. 

Oni koji se greju na drva bolje su prošli ako su pre nekoliko meseci nabavili drva za ogrev jer su bila jeftinija. 

Ako su i kasnili sa nabavkom drva, ipak će imati najniže troškove energije za grejanje iako je cena ogrevnog drveta ove godine veća dva odsto. 

Za one koji se greju na struju, treba da računaju da će im troškovi biti uvećani za četvrtinu u odnosu na prethodnu godinu.

Prema računici Agencije za energetiku o troškovima energije za grejanje stambenog prostora 2025/2026. iz septembra, za grejanje prosečno izolovanog stambenog prostora od 60 metara kvadratnih na 20 stepeni Cezijusovih u toku 16 sati dnevno u celom stanu, 180 dana u grejnoj sezoni, potrebna je energija od oko 9.000 kWh (150 kWh/m2 je prosečna procenjena potrošnja za grejanje u Srbiji). 

Da bi građani pri izboru načina grejanja trebalo da traže pomoć stručnjaka savetuju u Agenciji za energetiku. 

Ako kupuju nove peći i kotlove, trebalo bi da izaberu one koji su energetski što efikasniji. 

Oni koji su u mogućnosti, trebalo bi da izoluju stambeni prostor i promene prozore. 

Šta pokazuje računica 

Troškovi grejanja prosečno izlovanog stambenog prostora prema parametrima Agencije za energetiku, biće najniži ako se grejete na drva. 

Računica je izvedena prema cenama ogrevnog drveta polovinom septembra. 

Tako će najniže troškove za grejanje imati domaćinstva koja se greju korišćenjem drva u područjima Srbije u kojima se ono može nabaviti po nižim cenama - na primer 6.430 dinara po metru kubnom. 

Ako domaćinstva imaju novije peći čija je efikasnost veća, na primer 65 odsto - grejanje na drva će koštati 53.000 dinara. 

Međutim, znatno veće troškove imaće domaćinstva koja koriste skuplje ogrevno drvo čija je cena 9.000 dinara po metru kubnom i imaju peći niže efikasnosti, pa će tako troškovi dostići 87.500 dinara. 

Dok su cene ogrevnog drveta u odnosu na prethodnu grejnu sezonu veće do dva odsto, na uvećanje troškova treba da računaju i domaćinstva koja za grejanje koriste pelet.

profimedia

 

Domaćinstva koja koriste pelet, ako se sagoreva u efikasnijim pećima konstruisanim za ovo gorivo, imaće troškove od 76.000 dinara, što je u poređenju sa prethodnom grejnom sezonom više za 17 odsto.

Troškovi grejanja korišćenjem prirodnog gasa ove grejne sezone su isti kao i prethodne, iznose 59.500 dinara što je za samo 6.500 dinara skuplje od najpovoljnijeg grejanja korišćenjem drveta, pokazala je računica Agenciji za energetiku.

Domaćinstvima koja se greju na ugalj biće potrebno 77.700 dinara za grejanje, a ti troškovi su ostali na nivou troškova iz prethodne godine.

Oni koji koriste propan butan gas moraju izdvojiti oko 172.000 dinara za grejanje, što je za četiri odsto više nego prethodne godine.

Koliko je poskupelo grejanje na struju  

Agencija za energetiku navodi da su troškovi grejanja električnom energijom u odnosu na prethodnu godinu uvećani su 25 odsto.  

Oni koji za grejanje koriste termoakumulacione peći treba da računaju da će ih to koštati 102.700 dinara, ali samo ukoliko se isključivo koristi jeftinija struja tokom noći.

Za domaćinstva koja dopunjavaju peći korišćenjem skuplje struje tokom samo dva sata, uvećaće svoje troškove za oko 40 odsto, pa će ih takvu vrstu grejanja plaćati 142.000 dinara.

FoNet/Velimir Ilić

 

Prema računici Agencije za energetiku, domaćinstva koja koriste električnu energiju direktno u grejnim telima i kotlovima za etažno grejanje moraju da izdvoje više od 250.000 dinara za struju, što je najskuplji vid grejanja.

Troškovi grejanja na različite energente, kako navodi Agencija za energetiku, obuhvataju samo troškove nabavke energije, odnosno goriva, a ne obuhvataju investicione troškove kao što su nabavka peći i ugradnja instalacija centralnog grejanja i troškove periodičnih pregleda i održavanja.

Ukoliko bude promena cena u oktobru, Agencija je navavila da ponovo biti izvršen proračun i da će biti objavljen.

"Većina toplana u Srbiji spremno dočekuje zimu"

Da je većina toplana u Srbiji spremna za početak sezone rekao je za Tanjug direktor poslovnog udruženja "Toplane Srbije" Dejan Stojanović.

On je naglasio da se četiri toplane, koje su prošle godine imale finansijske poteškoće i dalje suočavaju sa istim problemima, navodeći da je sektor toplana na kraju 2024. godine zabeležio dug od oko četiri milijarde dinara, a da je taj gubitak napravilo 29 sistema daljinskog grejanja.

"Svi sistemi daljinskog grejanja u Republici Srbiji su spremni tehnički za početak grejne sezone, ali imamo određene finansijske probleme kao i svake godine", naveo je Stojanović i da su problemi u istim toplanama kao i prošle godine - Jagodini, Bečeju, Senti i Vrbasu.

On je rekao da je dug na kraju 2024. godine celog sektora toplana, odnosno gubtak, oko četiri milijarde dinara i da je taj dug napravilo 29 sistema daljinskog grejanja

"Za promenu cena 28 sistema je podnelo zahtev. Te cifre, kad uporedite 28, odnosno 29 sistema, vrlo jasno upućuju na to da su neblagovremeno donošene cene grejanja i da one nisu pratile rast cena energenata. Podsetio bih da je u periodu od oktobra 2024. godine do februara 2025. za toplane koje koriste prirodni gas, a najveći procenat toplotne energije se pravi iz prirodnog gasa, povećanje iznosilo 30,44 odsto, a to bi rezultiralo ukupnom rastu cene od nekih 20-ak odsto kada saberete varijabilni i fiksni deo, jer postoji uglavnom dvodelna tarifa", kazao je Stojanović.

Snabdevanje je uredno, potvrdio je Stojanović i dodao da su toplane u procesu nabavke drugih energenata kao što su mazut i ugalj, zbog nemogućnosti skladištenja potrebnih količina za celu grejnu sezonu.

 

 

 

 

 

 

 

 

Komentari (0)

Biznis