Biznis vesti

Trka s vremenom: Hoće li u pismu Amerikancima biti ključ za rešavanje pitanja sankcija NIS-u

Komentari
Euronews Srbija

Autor: Euronews Srbija

10/11/2025

-

14:58

veličina teksta

Aa Aa

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nedavno da očekuje da danas ili sutra zajedno sa Rusima i još nekim koje će ruska strana pronaći pošaljemo pismo OFAK-u za izuzeće od američkih sankcija. Sagovornici Euronews Srbija smatraju da bi to izuzeće dalo privremeni strateški prostor da se dodatno pregovara i da nađe trajno rešenje za NIS.

Vučić je rekao da očekujemo od Amerikanava odgovor da li prihvataju u periodu od mesec, dva ili tri, da nas izuzmu sankcija, navodeći da se vidi da smo krenuli da rešavamo pitanje menadžmenta.

"Da li će biti potrebno kasnije da se rešava i pitanje vlasništva, to ostaje da se vidi u potpunosti", rekao je Vučić za RTS.

Profesor Veljko Mijušković sa Ekonomskog fakulteta kaže za Euronews Srbija da s jedne strane možemo slediti primer Mađarske, koja je dobila izuzeće od nekih godinu dana.

"Sada ostaje da se vidi šta će se dešavati sa Srbijom. Takođe, kao što ste već i sami pročitali, navodi se da će i možda neke dodatne strane biti uključene od naših ruskih partnera. Pitanje je da li će biti samo na stolu rasprava o tom odlaganju ili će možda ruska strana ponuditi i nekog strateškog partnera za onaj udeo vlasništva koji je bio sporan, a koji se odnosi na firmu Intelligence. Verovatno ima više opcija. Mi to sad ne znamo jer su to i strateški pregovori, koje su ponuđene američkoj strani i zato se očekuje da će nešto od ovoga biti prihvaćeno", rekao je Mijušković.

Stručnjak za manažement državne uprave Mihajlo Rabrenović rekao je da je narednih sedam do 10 dana ključno za preispitivanje perspektive i pravca rešavanja ove krize.

"Nada uvek postoji da će se sa što blažim merama doći do nekakvog ishoda koji je povoljan za naše građane i našu privredu. I mene je to iznenadio, taj još jedan pokušaj da obnovimo inicijativu da se sa nešto manjim izmenama kada je reč o ukupnom položaju NIS-a dođe do povoljnih rešenja. Da li je to u svetlu nekih novih informacija ili je to u svetlu ovog optimizma koji je isposlovan sa Mađarskom, nisam siguran", rekao je on.

Rabrenović kaže da Srbija želi da isposlujemo da se sankcije koje su već stupile na snagu ponovo povuku i da se da jedan dodatni prostor za rešenje za NIS, kako bi se u jednoj mirnijoj atmosferi rešila i ta vlasnička pitanja.

"Nažalost, ova transakcija koja je bila planirana da se desi, da austrijska podružnica Lukoila koja pokriva i našu zemlju, SAD nisu odobrile tu transakciju. Neki su se ponadali da je to neki pravac, da će to relativno lako da se dešava. ali očigledno je da tu postoji neka loša komunikacija ili odabir lošeg kupca ove skandinavske energetske grupacije jer SAD nije odobrio tu transakciju i mi smo se sad vratili na početak. To nam je još jedna nevolja jer 54 benzinske pumpe su pod kontrolom Lukoila u našoj zemlji. Deluje da se ne dešava nešto mnogo na tom planu, a vreme ističa, a rezerve se troše", rekao je on.

To što je Vučić naveo da će pismo, uz Srbiju i ruske partneri, potpisati i neko treći Rabrenović vidi kao moguće neko prelazno rešenje kada je reč o nekom fondu ili nečemu što će biti atraktnivno američkoj strani.

"Ali, koliko vidimo, ne ide to baš tako lako prihvatanje od strane Amerikanaca da dođe do skidanja sankcija", kaže Rabrenović.

"Deluje da nestašice neće biti"

Rafnerija u Pančevu će, prema najavama, raditi do 25. novembra, a z vrha vlasti poručuju da neće biti nestašice i poremećaja na tržištu derivata.

TANJUG/ PRES SLUŽBA NIS-a,/ STOJAN VAŠEV

 

"Međutim, definitivno možemo očekivati da će to biti negativna komponenta za ekonomiju zemlje. S jedne strane, dodatno će opteretiti budžete građana u smislu da će derivati verovatno biti skuplji, a drugo, onog momenta kada stavljate rafineriju u taj pasivni status, samo je posle pitanje koliko dugo ona neće biti u stroju, odnosno koliko dugo neće funkcionisati. Za sva ta velika proizvodna energetska postrojenja imate visoke fiksne troškove. Ukoliko se oni stave na neki način u hiberanciju, pa onda posle treba ponovo da se aktiviraju, to košta i to negativno utiče generalno gledano i na performanse same kompanije", rekao je Mijušković.

S druge strane, dodaje on, s obzirom da NIS značajno doprinosi budžetskim prihodima Srbije, može se očekivati dodatni pritisak u tom smislu.

"Naravno, opet imali smo prilike da vidimo i budžet, odnosno predlog buđeta za narednu godinu, gde su ukalkulisani ovi rizici i gde možemo reći da taj budžet, uprkos tome, ima jednu stabilnu i razvojnu komponentu koja prvenstveno vodi računa o socijalnom aspektu građana u smislu daljeg rasta plata i penzija, ali takođe vodi računa i o razvoju nekih investicionih projekata, pre svega infrastrukturnih i ostalih, sve u cilju dobre realizacije krovnog projekta EXPO 2027 i pratećih mikro projekata koji tu postoje", rekao je Mijušković.

On navodi da je u tom smislu energetska situacija jedna pretnja koju moramo neutralisati u što skorije vreme i zato i apelovanje naše strane da se stvari brže rešavaju jer, dodaje on, više puta smo istakli da za rusku stranu prihodi koje ostvaruje NIS nisu značajni koliko su značajan strateški resurs za našu zemlju.

Tu je, kaže Mijušković, dodatno pitanje i gasa navodeći da Srbija ima aranžman sa Rusima do Nove godine, a da ostaje pitanje šta će ruski partneri ponuditi nakon Nove godine i da li će i dalje biti beneficirane cene za Srbiju.

"Što se tiče nekih infrastrukturnih projekata, oni će biti realizovani kroz godinu, godinu i po dana, i onda ćemo moći da diversifikujemo izvore dopremanja gasa, pa ćemo biti relaksirani. Ovo je zaista hod po tankoj liniji i treba biti strateški mudar i dobro organizovati aktivnosti da iz ovog nepovoljnog položaja izađemo", kaže Mijušković.

Rabrenović kaže da već imamo posledicu energetske krize, navodeći da investitori žele da dođu na siguran terena, a ne da gledaju da li će biti goriva i po kojoj ceni. 

"Nema gotovih rešenja i receptata. Naše državno rukovodstvo ima jedan aktivan pristup. Videćemo kakav će biti ishod tog pisma. Ali verujem da će se nastaviti do ispunjenja cilja, a to je da naši građani i privreda trpe što manje posledice. Neke posledice moramo da trpimo imajući u vidu da nismo izolovano ostrovo i sve to što se dešava, osećaju građani čitave Evrope", rekao je on. 

Zašto se smanjuju strane investicije? 

Strane investicije u Srbiji su sa 3,6 milijardi evra na oko 2,1 milijardu evra, pa se postavlja pitanje da to treba da nas zabrine.

Mijušković navodi da je do toga došlo zbog kombinovanih faktora koji podrazumevaju deo negativnih eksternih efekata, a deo negativnih unutrašnjih dešavanja. 

"Što se tiče eksternih dešavanja, prvenstveno to su prekompozicije u smislu interesovanja investitora gde će da plasiraju sredstva. Ovo podneblje, ne samo Srbija, nego ceo zapadni Balkan, polako počinje da bude manje interesantno trenutno iz određenih razloga. Znači, s jedne strane, imate porast cene rada, što je za neke kompanije sad već prohibitivno visoko, oni gledaju da pozicioniraju svoju proizvodnju tamo gde im jeftinije. S druge strane, i dalje imate globalne nestabilnosti, neizvesnosti u smislu promene u lancima snadevanja, sukob na relacija Rusija-Ukrajina, trgovinski ratovi. Sve te globalne neizvestnosti dovode investitore da se malo i suzdržavaju od investiranja", rekao je on.

Interna komponenta se, kaže Mijuškovič, odnosi ozbiljne nestabilnosti u zemlji koje i dalje postoje, navodeći svakodnevne blokade i nemogućnosti normalnog kretanja ljudi.

"U tom ambijentu investitori počinju da budu dodatno oprezni. I ono što je ne samo rukovodstvo zemlje, nego i svaki ozbiljen ekonomista ukazivao, da ovakve nestabilnosti ne idu u prilog nikome. Mi moramo da imamo mir, ne moramo imati konsenzus po pitanju različitih stvari. Doći će izbor i pa će se pokazati volja naroda, ali pre toga zemlja mora da funkcioniše. Svi ti faktori učinili su da je jednostavno nivo investicija opada, i jedni i drugi", rekao je Mijušković.

Rabrenović kaže da je uvek dobro prispitivati modele organizacije rada i poslovanja.

Ceo razgovor sa Veljkom Mijuškovićem i Mihajlom Rabrenovićem možete pogledati u video prilogu iznad teksta.

Komentari (0)

Biznis