NBS: Misija Međunarodnog monetarnog fonda ukazala na značajne rizike po osnovu konflikta na Bliskom istoku
Komentari
06/05/2026
-20:09
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da su završeni razgovori delegacije Srbije sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koju je predvodila gospođa Anet Kjobe i da je tom prilikom postignut dogovor na nivou tima MMF-a o trećem razmatranju u okviru Instrumenta za koordinaciju politika, koji treba da odobri Izvršni odbor MMF-a.
Centralna banka Srbije ističe da je misija MMF-a ukazala na značajne rizike po osnovu konflikta na Bliskom istoku i na brojne kanale njihovog uticaja na globalnu ekonomiju, počev od viših cena energenata preko neizvesnosti koja negativno utiče na investicije i potrošnju.
Navode i da visoke devizne rezerve, umeren javni dug i stabilan bankarski sektor Srbije snažna su zaštita od ovih rizika.
NBS navodi i da za 2026. i 2027. godinu MMF projektuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko 2,8 odsto u 2026. godini i ubrzanje na četiri odsto u 2027. što će biti podržano rastom realnog dohotka, novim izvoznim kapacitetima u prerađivačkom sektoru, oporavkom poljoprivredne proizvodnje, investicijama u infrastrukturu i energetiku, kao i turističkim uslugama povezanim sa izložbom Ekspo.
MMF projektuje i prosečnu inflaciju od 3,5 odsto u 2026. i 4,5 odsto u 2027. godini.
U saopštenju NBS se dodaje i da se projekcije za sve zemlje rade u uslovima izuzetno visoke neizvesnosti, pri čemu bi dalja eskalacija sukoba na Bliskom istoku i s njom povezani dodatni poremećaji na globalnom tržištu energenata povećali rizike po privredni rast i inflaciju.
MMF ističe i da snažni zaštitni mehanizmi Srbije - umeren javni dug, visoke devizne rezerve i stabilan bankarski sektor, daju čvrstu osnovu za upravljanje globalnim šokovima koji se nadovezuju, kao i da je nastavak oprezne i predvidive makroekonomske politike od ključnog je značaja za očuvanje kredibiliteta i ublažavanje rizika iz globalnog okruženja.
Narodna banka Srbije
Tokom brojnih razgovora s predstavnicima MMF-a za Srbiju, guverner centralne banke Srbije Jorgovanka Tabaković rekla je da je naša zemlja očuvala relativno stabilan kurs dinara prema evru uprkos izraženim volatilnostima, neizvesnostima i nepredvidivostima na globalnom finansijskom i robnom tržištu.
"Devizne rezerve su krajem marta 2026. iznosile 28,5 milijardi evra i garant su sigurnosti i stabilnosti i u narednom periodu. Pokazatelji njihove adekvatnosti, poput pokrivenosti 6,6 meseci uvoza robe i usluga, ukazuju na njihov više nego adekvatan nivo", kazala je ona.
Tabaković je navela i da dodatnu sigurnost pružaju i rekordne rezerve zlata, koje nastavljamo da uvećavamo kupovinom iz domaće proizvodnje i koje trenutno iznose blizu 54 tone, što čini oko četvrtine bruto deviznih rezervi.
Prema njenim rečima, međugodišnja inflacija se od septembra 2025. godine kreće oko centralne vrednosti cilja od tri odsto i u martu je iznosila 2,8 odsto.
"Generalno i pojedinačno, banke u Srbiji su stabilne i imaju visoke rezerve kapitala i likvidnosti, znatno iznad regulatornih minimuma. Mere NBS usmerene na podršku kreditiranju stanovništvu omogućile su nastavak dvocifrenog rasta kreditne aktivnosti, koji je vođen rastom kredita i stanovništvu i privredi", kazala je ona.
Guverner je istakla i da ubrzan kreditni rast, uz istovremeno smanjenje nivoa problematičnih kredita, za rezultat ima i dalje smanjenje učešća problematičnih kredita u ukupnim kreditima na do sada najnižu vrednost ispod dva odsto.
Navela je i da je devizna štednja dostigla 16,6 milijardi evra, dok je dinarska štednja premašila 220 milijardi dinara, što je rast od 7,9 odsto i 15,1 odsto u odnosu na kraj 2024. godine.
Kako je dodala i primena Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga i supervizorskih očekivanja od banaka u pogledu obezbeđenja povoljnijih uslova zaduživanja za građane s nižim primanjima doprinela je da u martu 2026. godine u odnosu na decembar 2024. godine prosečna kamatna stopa na nove gotovinske kredite padne sa 10,2 odsto na 8,3 odsto, a na nove stambene kredite sa pet odsto na 4,5 odsto.
Tabaković je kazala i da iako su u Srbiji propisi u oblasti regulatornog okvira za banke gotovo u potpunosti usklađeni sa propisima koji važe u EU nastavljamo intenzivno i ubrzano da radimo na dodatnom usklađivanju u cilju postizanja potpune harmonizacije, s rokom do kraja ove godine.
"Pokazali smo da imamo znanje i instrumente da reagujemo i u najizazovnijim globalnim uslovima. I rezerve koje smo prudentnim politikama kreirali jesu deo odgovora na pitanje šta Srbiju čini atraktivnom investicionom destinacijom, i deo mozaika koji nas svrstava među zemlje kreditnog rejtinga investicionog nivoa", kazala je ona.
Prema njenim rečima, rekordne devizne rezerve, stabilan kurs dinara prema evru, inflacija koja je pod kontrolom, stabilan bankarski sektor koji kreditnom aktivnošću podržava privredni rast bili su i ostaju deo našeg odgovora i na nove geoekonomske okolnosti.
NBS podseća da je u decembru 2024. godine Odbor izvršnih direktora MMF-a odobrio Srbiji trogodišnji Instrument za koordinaciju politike, a da je na sednici održanoj 17. decembra 2025. Odbor izvršnih direktora MMF-a doneo odluku o uspešnom završetku drugog razmatranja sprovođenja ekonomskog programa u okviru ovog instrumenta.
Naglašava se i da je Instrument za koordinaciju politike (Policy Coordination Instrument - PCI) savetodavnog karaktera i ne predviđa korišćenje finansijskih sredstava, a odobrava se zemljama koje su posvećene reformama i koje sprovode snažnu i kredibilnu ekonomsku politiku.
Komentari (0)