Merošinski voćari na mukama: Niske cene šljive ugrožavaju opstanak proizvodnje

Godina za koju voćari kažu da je jedna od najrodnijih u poslednje tri decenije, nije im donela mnogo radosti već brigu kako da naplate svoj rad. Niske otkupne cene za neke sorte voća izazvale su nezadovoljstvo proizvođača, pa tako uzgajivači šljiva računaju da li će ove godine uopšte moći nešto da zarade. U merošinskom kraju većina njih nema sušare, niti mogućnost skladištenja, pa će dobar deo roda preusmeriti u preradu za rakiju.

Proizvođači šljiva iz Baličevca kažu da je ponuđena otkupna cena daleko ispod isplativosti i da mnogi ove godine neće uspeti ni da pokriju troškove proizvodnje.

Stojan Milovanović ističe da je pitanje da li će proizvođači uopšte biti "na pozitivnoj nuli", imajući u vidu visoke troškove goriva, zaštitnih sredstava i obrade. Smatra i da hladnjačari koriste dobar rod i priče o zalihama kako bi oborili otkupnu cenu, ocenjujući da ona ne bi smela da bude niža od 40 dinara po kilogramu kako bi proizvođači ostvarili bilo kakvu zaradu.

Dejan Milovanović navodi da bi, ukoliko otkupna cena bude oko 20 dinara, gotovo polovina tog iznosa otišla na berače, zbog čega bi proizvođači poslovali sa gubitkom. Dodaje da većina nema uslove za skladištenje, pa će značajan deo roda završiti u proizvodnji rakije.

Tanjug/Dušan Aničić

Proizvođač i stručni saradnik za poljoprivredu Opštine Merošina Hranislav Stojanović objašnjava da samo troškovi berbe, utovara, transporta i prodaje dostižu oko 20 dinara po kilogramu, bez uračunatih troškova proizvodnje, zbog čega proizvođači, kako kaže, posluju "ispod nule".

Slično je i sa Oblačinskom višnjom, po kojoj je ovaj kraj poznat. Zbog niske otkupne cene, mnogi voćnjaci ostali su neobrani.

"Cena je bila katastrofalna, ispod cene koštanja koja je preko 65 dinara, ide se u minus. Kada je rodna godina, profitiraju trgovci, prerađivači.. Proizvođači nemaju ništa, i na šteti su krajnji potrošači, kupci", kaže Stojanović.

Neki stručnjaci rešenje vide u udruživanju i podizanju prerađivačkih kapaciteta.

"Ono što nedostaje u Srbiji to je da sami proizvođači nisu akcionari u prerađivačkim centrima i hladnjačama, to je odvojeno, to nije urađeno kao u Italiji. Ja sam predlagao da to bude, otprilike, da hladnjačari uzimaju oko 45 odsto, a proizvođači oko 55, i kada se proda ta malina, da se deli dobit. Gde su tu zadružni savez, privredne komore, da pomognu tim proizvođačima kako da se organizuju jer su nosioci gazdinstava u voćarskoj proizvodnji starosti od 65 godina, ne možemo od njih očekivati da oni daju ideje", rekao je Zoran Keserović, profesor u penziji Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Suša pred berbu šljiva mogla bi da umanji procenat prve klase, pa i šanse voćara da u pregovorima sa otkupljivačima izvuku višu cenu. Keserović dodaje da se zato u podsticaje moraju uvrstiti mere koje bi smanjile negativne posledice klimatskih promena, a da prioritet mora da bude navodnjavanje.