Biznis vesti

Spiegel tvrdi: Curenje 15 miliona dokumenata otkrilo poslove Dojče banke sa političarima

Komentari
Spiegel tvrdi: Curenje 15 miliona dokumenata otkrilo poslove Dojče banke sa političarima
Tanjug/AP/Matthias Schrader - Copyright Tanjug/AP/Matthias Schrader

veličina teksta

Aa Aa

Više od 15 miliona poverljivih dokumenata i imejlova Dojče banke, koje su uzbunjivači dostavili novinarima iz više od 50 medijskih kuća, otkriva kako je jedna od najvažnijih nemačkih finansijskih institucija godinama poslovala sa oligarsima, političarima, osuđenim kriminalcima i trgovcima oružjem, često zanemarujući rizike od pranja novca i narušavanja ugleda, objavio je magazin Špigel.

U dokumentaciji, koju su dobili i novinari tog magazina, televizija ZDF, Njujork tajms i Fajnenšel tajms, pojavljuju se imena američkog predsednika Donalda Trampa, osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, ruskih oligarha, kao i nemačkih političara Fridriha Merca i biznismena Matijasa Depfnera.

Dokumenti obuhvataju i poslovne odnose sa velikim kompanijama, među kojima su "Aldi", BMW, "Rajnmetal" i "Špringer".

Materijal uglavnom potiče iz odeljenja banke zaduženih za problematične transakcije, osetljive klijente i borbu protiv finansijskog kriminala.

Imejlovi rukovodilaca, prezentacije za upravni odbor i interni izveštaji, prema navodima istraživačkih novinara, pokazuju da je banka nastavila saradnju sa klijentima povezanim sa kriminalom, dok su upozorenja o pranju novca i rizicima po njen ugled često bila zanemarivana.

Dokumentacija, između ostalog, opisuje kako su navodne kriminalne mreže prebacivale novac preko bankarskih kanala, kako je Epstin postao klijent banke i kako su bankari nastojali da pridobiju ruske oligarhe.

U njoj se navode i šeme kojima je naslednicima bogatstva lanca "Aldi" omogućavano da izbegnu gotovo sve poreze na višemilionske transakcije, kao i pokušaji banke da privuče Trampa za klijenta i prikrivanje greške zbog koje su njegova poreska dokumenta poslata na pogrešnu adresu.

Dokumenti ukazuju i na poslovanje sa trgovcima oružjem, uključujući finansiranje isporuka tenkova nestabilnim državama, kao i na nesklad između javnog zalaganja banke za zaštitu životne sredine i istovremenog poslovanja sa velikim zagađivačima.

Tanjug/AP/Kay Nietfeld

 

Takođe se navodi da je banka nastavila da upravlja računima za donacije stranke Alternativa za Nemačku (AfD), iako se njen izvršni direktor Kristijan Zeving javno predstavljao kao njen oštar kritičar.

Dojče banka je u odgovoru na pitanja Špigla i njegovih medijskih partnera navela da se o mnogim opisanim slučajevima već razgovaralo sa regulatornim organima.

Istakla je da je pod Zevingovim vođstvom prošla kroz "suštinsku transformaciju" i da je danas "drugačija banka".

Ipak, dokumenti otkrivaju da su problemi sa poslovanjem u Rusiji bili poznati i pre početka rata u Ukrajini.

Krajem 2021. godine banka je otvorila novo sedište u Moskvi, a njen tadašnji izvršni direktor u Rusiji Borislav Ivanov-Blankenburg ocenio je da je to dokaz posvećenosti ruskom tržištu.
Samo nekoliko nedelja pre ruskog napada na Ukrajinu, Dojče banka je odobrila kratkoročne višemilionske zajmove ruskoj Sberbanci.

Nakon početka rata, banka se našla pred problemom zbog široke mreže poslovnih odnosa u Rusiji.

Sarađivala je sa kompanijama poput Gasproma i Aeroflota, trgovala ruskim hartijama od vrednosti, finansirala banke i obrađivala plaćanja za ruske finansijske institucije.

Među njenim klijentima bili su i oligarsi Roman Abramovič, Aleksej Mordašov i Ališer Usmanov, koji negira bliske veze sa Kremljom.

Rizici poslovanja sa Rusijom bili su poznati i ranije, pokazali su nalazi interne istrage iz 2020. godine, nazvane "Projekat Hrast".

U prezentaciji od 84 stranice zaposleni su kao kritične označili probleme u poslovanju, uključujući nekoliko partnerskih banaka za koje se sumnjalo da su korišćene za prebacivanje novca saradnicima ruskog predsednika Vladimira Putina.

Među tim institucijama bile su Sberbanka i Alfa-banka, a među mogućim korisnicima sredstava naveden je i ruski oligarh Oleg Deripaska.

On i pomenute banke nisu odgovorili na pitanja Špigela.

Dokumenti opisuju i kako je ruski novac prebacivan kroz međunarodni finansijski sistem uz pomoć fiktivnih kompanija registrovanih na Britanskim Devičanskim Ostrvima, u Belizeu i na Kipru.

U pojedinim slučajevima, milionski iznosi su u kratkom vremenskom periodu prosleđivani kroz nekoliko zemalja.

Dojče banka je saopštila da je sva "zabrinjavajuća pitanja" prosledila na rešavanje višim instancama.

Bonus video:

Komentari (0)

Biznis