Biznis vesti

Radna nedelja od 32 sata uz pune zarade: Ko bi mogao da radi četiri dana

Komentari
Radna nedelja od 32 sata uz pune zarade: Ko bi mogao da radi četiri dana
Unsplash/Israel Andrade - Copyright Unsplash/Israel Andrade

veličina teksta

Aa Aa

Uvođenje četvorodnevne radne nedelje sa punim radnim vremenom od 32 sata, uz očuvanje postojećih zarada, jedna je od novina predviđenih programom Studentske liste u oblasti rada. Međutim, ova mogućnost ne bi bila obavezujuća za sve poslodavce, već bi odluka o njenom uvođenju zavisila od procene da li priroda delatnosti omogućava takvu organizaciju rada.

Predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) Ranka Savić kaže za Euronews Srbija da je predlog o mogućnosti uvođenja četvorodnevne radne nedelje dobra ideja i mogućnost, ističući da je važno otkloniti nedoumice koje su se pojavile nakon predstavljanja predloga.

"To nije obaveza poslodavca da uradi, nego davanje mogućnosti da svi oni poslodavci čija delatnost to omogućava imaju pravo ili mogućnost da uvedu četvorodnevnu radnu nedelju. To apsolutno zavisi od procene poslodavaca", navela je ona.

Prema njenim rečima, ovakav model rada mogao bi da bude primenljiv pre svega u IT sektoru i drugim delatnostima u kojima organizacija posla omogućava da se isti obim zadataka obavi tokom četiri radna dana, bez smanjenja produktivnosti i zarada zaposlenih.

S druge strane, Savić smatra da bi uvođenje četvorodnevne radne nedelje bilo znatno teže u proizvodnim pogonima koji rade u dve ili tri smene, poput Železare Smederevo i kompanija namenske industrije, kao i u zdravstvu.

Produktivnost i iskustva drugih zemalja 

Kao argument u prilog predloženoj promeni navela je iskustva kompanija u Srbiji koje su već uvele četvorodnevnu radnu nedelju.

Kako je istakla, prema izjavama njihovih vlasnika, takva organizacija rada donela je veću produktivnost i zadovoljstvo zaposlenih.

"Produktivnost je porasla, radnici su mnogo zadovoljniji, i ta četiri dana rade mnogo efektivnije nego dok je trajala petodnevna radna nedelja", rekla je Savić.

Ona je ukazala i na iskustva pojedinih evropskih zemalja, posebno skandinavskih, gde se kraća radna nedelja primenjuje u delovima privrede.

Prema njenim rečima, rezultati takvog modela pokazuju da produktivnost može da ostane na istom nivou ili da bude povećana, što otvara prostor da se zarade zaposlenih ne umanjuju uprkos kraćem radnom vremenu.

Povodom izjave bivšeg predsednika Aleksandra Vučića da Studentska lista obećava "malo rada i mnogo bolji život", a da je on obećavao bolji život uz naporan rad, ističiću da samo to donosi rezultate, Savić kaže da nije baš sigurna koliko je Vučić građanima dao "mnogo bolji život".

"Ja sam bila veliki kritičar prethodne vlade, jer može da dođe do povećanja i zarada i penzija i minimalne cene rada, ali da to nema nekog preterano velikog efekta na položaj i egzistenciju radnika, jer cene koje su u Srbiji, barem one cene osnovnih životnih namirnica, na nivou cena zemalja Evropske unije", rekla je ona.

Savić napominje da će mnoga studentska obećanja biti moguće ostvariti kada nova vlada stane na put i zaustavi ogromnu korupciju u Srbiji i ogromno i neprimereno odlivanje novca građana u privatne džepove. 

"Ja jesam optimista, treba vreme, nisam nerealna, ne mislim da će to biti sutra ili prekosutra. Moramo da budemo strpljivi, damo malo više vremena ovoj novoj vladi, ali sam optimista da će stanje ovog društva i ove nacije biti i da će ići ka ozdravljenju", rekla je sagovornica Euronews Srbija.

Šta kažu poslodavci 

Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković smatra da rešenje o uvođenju četvorodnevne radne nedelje, odnosno 32 radna sata umesto dosadašnjih 40, u oblastima u kojima bi takva organizacija rada bila moguća, ne može da se primenjuje univerzalno, ali ne isključuje njegovu primenu u pojedinim kompanijama i delatnostima.

Unsplash

 

On je nedavno za Euronews Srbija rekao da postoje poslodavci koji mogu da podnesu trošak isplate iste zarade za manji broj radnih sati, ali da je za to neophodno da se prethodno postigne dogovor između zaposlenih i poslodavaca.

"Insistiramo u Uniji poslodavaca na značajnijem dogovaranju između zaposlenih i poslodavaca, jer oni najbolje znaju kako će da urede svoje odnose", istakao je Atanacković.

On je naveo da četvorodnevna radna nedelja može da funkcioniše u određenim kompanijama, poput onih iz IT sektora, ali da je važno uzeti u obzir finansijske mogućnosti poslodavaca i specifičnosti svake delatnosti.

Raširenost prakse primene četvorodnevne radne nedelje širom sveta pokazuje da ova ideja nema jedinstvenu formulu.

Države su izabrale različite puteve u zavisnosti od svoje ekonomske politike i radnog zakonodavstva.

Danas je ovaj model u različitim oblicima postao deo zvaničnog radnog prava ili široko rasprostranjena praksa u zemljama poput Belgije, Islanda, Velike Britanije, Japana, Španije i Portugalije.

Šta kažu u SSSS

Predlozi Studentske liste u oblasti rada i socijalnih pitanja mogli bi da predstavljaju dobru osnovu za unapređenje položaja radnika u Srbiji, ali je za njihovu realizaciju neophodno sprovesti ozbiljne razgovore sa sindikatima i poslodavcima i napraviti konkretan akcioni plan, ocenio je nedavno za Euronews Srbija Dragan Todorović, predsednik Saveza samostalnih sindikata Beograda, koji ističe da su predložene promene uglavnom u skladu sa onim za šta se sindikati zalažu godinama.

Govoreći o predloženim merama, Todorović je ocenio da one predstavljaju dobru osnovu za razgovore, ali je ukazao na to da je deo predloga u javnosti predstavljen pojednostavljeno.

"Ono što ovih dana izaziva malo podozrenje u javnosti jeste način na koji je to predstavljeno. Kada je reč o četvorodnevnoj radnoj nedelji, u studentskom planu ne stoji da se ona uvodi kao obaveza, već da se otvara mogućnost za poslodavce koji žele da je primene“, objasnio je Todorović.

On je podsetio da se Savez samostalnih sindikata već nekoliko godina zalaže za fleksibilnije usklađivanje rada i roditeljstva, posebno za roditelje sa malom decom, zbog čega predložene promene vidi kao korak ka normalnijem uređenju radnih odnosa.

Četvorodnevna radna nedelja deo predloga novog Zakona o radu

Savić je rekla da bi mogućnost uvođenja četvorodnevne radne nedelje trebalo da bude predviđena novim Zakonom o radu, čije se donošenje najavljuje u okviru programskih predloga Studentske liste.

Kako je navela, studenti su tokom prethodne godine na Pravnom fakultetu razgovarali sa predstavnicima sindikata i profesorima o mogućim rešenjima za novi zakon, a značajan deo sindikalnih predloga trebalo bi da bude uključen u njegov tekst.

Prema njenim rečima, između 75 i 80 odsto predloga Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata moglo bi da nađe mesto u novom zakonskom rešenju.

Savić je ocenila da je reforma radnog zakonodavstva neophodna, navodeći da je važno uskladiti propise u Srbiji sa evropskim standardima i unaprediti zaštitu prava zaposlenih.

Prekovremeni rad do osam sati nedeljno, svaki sat morao bi da bude plaćen

Među predloženim izmenama radnog zakonodavstva koje je predstavila Studentska lista nalazi se i ograničavanje prekovremenog rada na najviše osam sati nedeljno, uz maksimalno ukupno radno vreme od 12 sati dnevno.

Predviđeno je i da prekovremeni rad bude uredno evidentiran i plaćen, što bi, prema oceni Ranke Savić, predstavljalo značajnu promenu u zaštiti radničkih prava.

Ona je ukazala na to da je neplaćeni prekovremeni rad godinama jedan od velikih problema sa kojima se suočavaju zaposleni, kako u državnoj upravi i javnom sektoru, tako i u privatnim kompanijama.

"Radnik radi prekovremeno, to mu ne bude plaćeno, nego dobije takozvane slobodne dane. A onda te slobodne dane nikad ne iskoristi, jer je poslodavcu neprekidno potreban", objasnila je Savić.

Prema njenim rečima, sindikati se zalažu za to da se prekovremeni rad plaća u novcu, umesto da se zaposlenima obećavaju slobodni dani koje često ne uspevaju da iskoriste.

"Znači, ja radim prekovremeno, to košta poslodavca toliko i toliko. Nikakvi slobodni dani, nikakva obećanja o produženom odmoru", istakla je ona.

Savić je dodala da je za stvarnu zaštitu zaposlenih neophodno i jačanje kapaciteta inspekcijskih službi, kako bi se obezbedila dosledna primena zakona kod svih poslodavaca, bez izuzetaka.

Kao posebno problematičnu praksu izdvojila je, kako je navela, selektivnu primenu propisa u pojedinim kompanijama, uključujući i strane investitore koji posluju u Srbiji. Istakla je da su sindikati zbog kršenja radničkih prava više puta reagovali, slali dopise nadležnima i odlazili u fabrike i kompanije, ali da njihovi apeli nisu uvek dovodili do odgovarajuće reakcije institucija.

Ona je istakla da se dugo čekalo na izmene Zakona o radu i da je nužno da se Srbija u toj oblasti vrlo brzo uskladi sa evropskim radnim zakonodavstvom, navodeći da je aktulena Zakon o radu zastareo, restriktivan i izuzetno loš zakon za radnike Srbije.

Bonus video: 

Komentari (0)

Biznis