Biznis vesti

Četvorodnevna radna nedelja i domaći privrednici: Šta o planu Studentske liste kažu poslodavci

Komentari
Četvorodnevna radna nedelja i domaći privrednici: Šta o planu Studentske liste kažu poslodavci
Četvorodnevna radna nedelja i domaći privrednici: Šta o planu Studentske liste kažu poslodavci - Copyright Euronews/Nenad Milošević

veličina teksta

Aa Aa

Studentska lista u svom planu detaljno se bavi radom i socijalnim pitanjima. Pokret se zalaže za ugovor za stalno posle godinu dana, četvorodnevnu radnu nedelju u pojedinim oblastima, oslanjanje na domaće privrednike. Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković kaže za Euronews Srbije da Srbija mora da promeni dosadašnji model razvoja privrede, koji se u velikoj meri oslanjao na strane investicije, jeftinu radnu snagu i masovno zapošljavanje, i da se više usmeri na domaće privrednike, tehnološki razvoj i kvalitetnija radna mesta.

Atanacković je naveo da takva transformacija ne može da se dogodi preko noći, a da predlozi poput četvorodnevne radne nedelje moraju da budu rezultat dogovora poslodavaca i zaposlenih.

Euronews Serbia

On je rekao rekao da je dosadašnji model privlačenja investicija došao do svojih granica.

Atanacković smatra da je promena neophodna jer Srbija više nema iste uslove na kojima je prethodnih godina zasnivala svoj privredni rast – jeftinu radnu snagu, dovoljno raspoloživih radnika i povoljnu energetiku.

Komentarišući najave otpuštanja u stranim kompanijama koje posluju u Srbiji, Atanacković je ukazao na to da su problemi u domaćoj industriji delom posledica promena na evropskom tržištu, pre svega u nemačkoj automobilskoj industriji.

Kako je objasnio, pad proizvodnje u Nemačkoj direktno utiče i na srpske fabrike koje proizvode komponente i sklopove za tamošnje proizvođače automobila.

"Taj pad industrijske proizvodnje u Nemačkoj se praktično odražava i na proizvodnju komponenata koje se proizvode u Srbiji i koje su u značajnoj meri deo nemačke privrede", rekao je Atanacković.

Prema njegovim rečima, dodatni pritisak na evropske proizvođače predstavlja konkurencija iz Kine, koja sve više preuzima vodeću poziciju u automobilskoj industriji, između ostalog zahvaljujući znatno nižim cenama proizvoda.

Kada je reč o mogućnosti da domaći privrednici nadoknade radna mesta koja bi mogla da budu izgubljena odlaskom pojedinih stranih kompanija, Atanacković ocenjuje da će posledice zavisiti od lokalnih okolnosti.

"Ostajanje bez posla određenog broja zaposlenih može da bude lokalni problem, jer se radi o lokalno zaposlenom velikom broju ljudi", rekao je on i dodao da će s obzirom na celo tržište to biti amortizovano.

Atanacković napominje da domaći poslodavci već imaju teškoće da pronađu dovoljno kvalifikovanih radnika.

"Ne možemo da računamo na dovoljno domaće, obučene i edukovane radne snage. U mnogim domenima oseća se nedostatak školovanih domaćih mladih ljudi, tako da smo sve više prinuđeni da uvozimo radnike sa strane", naveo je on.

"Radno zakonodavstvo menja se i u zemljama EU"

Osvrćući se na ocene Studentske liste da je položaj radnika u Srbiji nepovoljan i da se postojeća radna prava često ne poštuju, Atanacković je rekao da je domaće radno zakonodavstvo u velikoj meri usklađeno sa evropskim standardima.

Prema njegovoj oceni, problematičniji deo sistema jeste primena propisa i kontrola njihovog poštovanja.

Tanjug AP/Marta Lavandier

 

"Ako ima problema između sveta rada i kapitala, odnosno između vlasnika firme i zaposlenih, to onda dolazi zbog nedovoljne aktivnosti državnih organa, koji bi trebalo da spreče te nezakonitosti", rekao je Atanacković.

Dodao je da se radno zakonodavstvo menja i u zemljama Evropske unije, ali da ne postoje potpuno ista pravila u svim članicama, zbog čega se i u Srbiji može očekivati dalje prilagođavanje propisa.

Gde je moguća četvorodnevna radna nedelja

Jedan od predloga Studentske liste odnosi se na uvođenje četvorodnevne radne nedelje, odnosno 32 radna sata umesto dosadašnjih 40, u oblastima u kojima bi takva organizacija rada bila moguća.

Atanacković smatra da takvo rešenje ne može da se primenjuje univerzalno, ali ne isključuje njegovu primenu u pojedinim kompanijama i delatnostima.

Kako je objasnio, postoje poslodavci koji mogu da podnesu trošak isplate iste zarade za manji broj radnih sati, ali je za to neophodno da se prethodno postigne dogovor između zaposlenih i poslodavaca.

"Insistiramo u Uniji poslodavaca na značajnijem dogovaranju između zaposlenih i poslodavaca, jer oni najbolje znaju kako će da urede svoje odnose", istakao je Atanacković.

On je naveo da četvorodnevna radna nedelja može da funkcioniše u određenim kompanijama, poput onih iz IT sektora, ali da je važno uzeti u obzir finansijske mogućnosti poslodavaca i specifičnosti svake delatnosti.

Srbija mora da pređe sa masovnog zapošljavanja na tehnološki razvoj

Kao jedan od ključnih pravaca budućeg razvoja, Atanacković vidi prelazak sa modela zasnovanog na masovnom zapošljavanju i jeftinoj radnoj snazi na privredu koja se oslanja na znanje, tehnologiju i veću produktivnost.

Govoreći o mogućnosti da tehnološke i gejming kompanije, poput Nordeusa i drugih domaćih firmi, postanu primer takvog razvoja, on je ocenio da Srbija ima prostor za napredak, ali da se promena ne može dogoditi u kratkom roku.

Prema njegovim rečima, neophodno je da se državna podrška više usmeri ka proizvodnji koja donosi kvalitetna radna mesta, tehnološki razvoj i bolje zarade, uz veće uključivanje domaćih privrednika u donošenje ekonomskih odluka.

"Mora se sistem koji se zasnivao na masovnom radu, često nedovoljno edukovanih zaposlenih, prebaciti na viši nivo. Prošao je period kada smo imali jeftinu radnu snagu i dovoljno radnika, jeftinu energetiku. Sada više to nemamo, tako da je zaista poslednji momenat da na drugačiji način rešimo privredna pitanja", poručio je Atanacković.

Bonus video:

Komentari (0)

Biznis