Više od 500 milijardi dinara na računu države: U kakvom stanju državna kasa dočekuje novu vlast
Komentari
Više od 500 milijardi dinara na računu, devizne rezerve od gotovo 30 milijardi evra i rast BDP-a od četiri odsto – tako, prema rečima ministra finansija u tehničkom mandatu Siniše Malog, Srbija dočekuje novu vlast. Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić kaže za Euronews Srbija da je stanje javnih finansija stabilno i da nema razloga za zabrinutost, navodeći da međunarodne institucije koje prate i budžet nisu iskazale nikakvu bojazan da je Srbija u ovom trenutku u problemu.
On je ocenio da država ima dovoljno sredstava da uredno izmiruje svoje obaveze.
Prema njegovim rečima, Srbija se trenutno nalazi u redovnom i stabilnom stanju funkcionisanja države, što znači da može da izvršava obaveze prema građanima, bankama i međunarodnim poveriocima.
"Rekao bih da je ovo jedno redovno, normalno stanje funkcionisanja neke države, da je država likvidna, solventna, dakle da može da izvršava relativno jednostavno, lako, uredno i na vreme svoje obaveze", istakao je profesor.
Mali je rekao da Srbija novu vlast dočekuje sa više od 500 milijardi dinara, odnosno preko četiri milijarde evra na računu, ocenjujući da je domaća ekonomija stabilna uprkos političkoj neizvesnosti i promenama koje su usledile nakon izbora, da je naplata PDV-a u prvoj polovini meseca premašila plan za 1,2 milijarde dinara, što, prema njegovim rečima, pokazuje da ekonomska aktivnost nije zaustavljena.
Kao jedan od ključnih pokazatelja stanja privrede izdvojio je rast BDP-a od četiri odsto u trećem kvartalu, navodeći da Srbija, prema tim rezultatima, spada među najbrže rastuće ekonomije u Evropi.
Govoreći o obavezama države u narednom periodu, ministar je potvrdio da se ne odustaje od najavljenog povećanja plata u javnom sektoru od osam odsto, odnosno 12 odsto za zaposlene u socijalnim ustanovama, kao ni od povećanja penzija za 7,5 odsto. Najavljeno je i povećanje minimalne zarade na 600 evra od 1. januara.
Mali je istakao i da devizne rezerve iznose gotovo 30 milijardi evra, da je udeo javnog duga u BDP-u 43,5 odsto, kao i da je Srbija prvi put u istoriji dobila investicioni kreditni rejting.
Profesor Savić kaže da se objektivna slika stanja ekonomije ne može zasnivati samo na izjavama političara, već i na ocenama međunarodnih institucija koje redovno prate budžet i finansijske pokazatelje Srbije.
"Koliko ja uspevam da pročitam i saznam, niko nije iskazao nikakvu bojazan da je Srbija u ovom trenutku u problemu. Naprotiv, imamo dosta ocena da je stanje u srpskoj ekonomiji neuporedivo bolje nego u nekim visokorazvijenim zemljama", naveo je Savić.
On je naveo da nova vlast preuzima državu u znatno povoljnijoj finansijskoj situaciji nego što je to bio slučaj prilikom prethodnih promena vlasti, posebno 2000. i 2012. godine.
O privremenom finansiranju
Jedno od pitanja koje se otvara u narednom periodu jeste usvajanje budžeta za 2027. godinu.
Prema rečima Siniše Malog, ukoliko budžet ne bude usvojen do 20. decembra, država će preći na privremeno finansiranje.
Kako je objasnio, odluka o privremenom finansiranju donosi se na tri meseca, uz mogućnost produženja za još dva perioda od po tri meseca. U tom režimu prihodi i rashodi ne mogu biti veći od četvrtine odgovarajućih iznosa iz tekuće godine.
Profesor Savić smatra da takav scenario sam po sebi ne bi predstavljao razlog za brigu, ali bi mogao da utiče na dinamiku državnih ulaganja ukoliko bi privremeno finansiranje potrajalo.
AP Photo/Bojan Slavkovic
On je objasnio da bi u takvim okolnostima prioritet imalo izmirivanje najvažnijih obaveza države, poput isplate penzija, plata i obaveza po osnovu kamata, dok bi pojedini infrastrukturni projekti mogli da budu odloženi.
On je naglasio da govori o hipotetičkim mogućnostima, a ne o scenariju koji očekuje.
Prema njegovim rečima, važno je razlikovati privremeno finansiranje u redovnim ekonomskim okolnostima od situacije u kojoj bi došlo do ozbiljnog pada privredne aktivnosti, odlaska investitora i smanjenja prihoda budžeta.
Savić je podsetio i da je Srbija u prošlosti prolazila kroz mnogo teže ekonomske periode, uključujući mere fiskalne konsolidacije i posledice svetske ekonomske krize.
Formiranje nove vlade i budžet kao prvi veliki zadatak
Osvrćući se na političke prilike i proces formiranja nove vlade, Savić je ocenio da bi bilo važno da nova vlast što pre preuzme odgovornost i započne rad.
On je ukazao na, kako je naveo, neuobičajenu situaciju u kojoj predstavnici dosadašnje vlasti, koji prelaze u opoziciju, pozivaju one koji su pobedili na izborima da što pre formiraju vladu.
Savić smatra da bi jedan od razloga za usporavanje tog procesa mogla da bude složena struktura pobednika izbora, sa različitim interesima i očekivanjima njenih članica.
"Najgore su, u stvari, te vlade, gde imate mnogo različitih interesa jer u tom nekom širokom narodnom pokretu, verovatno je teško napraviti vladu", ocenio je on.
On je rekao da je za građane najvažnije da nova vlada bude formirana što pre i da pokaže sposobnost da efikasno upravlja državom.
Kao prvi i najvažniji zadatak nove vlade Savić je izdvojio upravo donošenje budžeta za 2027. godinu jer, kako kaže, bez obezbeđenih finansijskih sredstava nije moguće realizovati ni političke ni ekonomske planove.
Bonus video:
Komentari (0)