Biznis vesti

Trikovi proizvođača sve više koštaju kupce - posle čokolada, testenine i supa, "smršao" i keks

Komentari

Autor: Euronews

19/01/2022

-

21:00

Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Prethodnih godina kupci su primetili da su čokolade "smršale", jer su sa standardnih 100 grama spale na 90 i 85 grama, dok su pakovanje i cena ostali isti. Supa u kesicama nekih proizvođača već duže vreme je za tri, umesto za četiri tanjira, dok je testenina spala sa pola kilograma na 350 grama. Poslednji primer je pakovanje napolitanki, u koje je jedan proizvođač umesto četiri, spakovao tri reda, dok se u standardnoj ambalaži jednog popularnog keksa umesto nekadašnjih devet sada nalazi šest keksića. 

Zbog ovakvih trikova proizvođača, potrošači isti proizvod kupuju po manjoj gramaži, a po istoj ili čak višoj ceni. Predsednik Pokreta za zaštitu potrošača Srbije Petar Bogosavljević kaže za Euronews da je motiv za smanjivanje gramaže povećanje profita, odnosno zarade po jedinici proizvoda, ali da je to i nefer konkurencija prema drugim proizvođačima.

"Time se toleriše i nanošenje ogromne ekonomske štete državi, jer ta "sitna potkradanja" mogu biti i veća od 33 odsto od neto mase. To znači da je za toliko povećanje cena što je i sedam do osam puta veći profit i zarada od prosečne profitne stope koja se ostvaruje u tim delatnostima. Nedostaje svestranije sagledavanje uzroka i motiva koji uzrokuju tu pojavu i tolerisanje proizvođača. Zabrinjava nas zašto nema reakcija proizvođača i zašto se ne poštuju njihovi etički kodeksi, ali i zašto država to toleriše", kaže Bogosavljević.

On napominje da se odsustvom reakcije nadležnih podstiču oni koji razaraju privredno tkivo, jer se "privredni rast zasniva samo na kvalitetu ekonomije, a ne na prevarama". Velike kompanije su uspele da se izbore da se ukine zakon po kojem su gramaže bile standardno utvrđene i od tada su proizvodi počeli da "kaliraju", a spisak namirnica sa sve manjom gramažom je sve duži, pa su se na njemu našli i majonez, voda i sokovi, smrznuto povrće. 

"Smanjenje gramaže treba posmatrati i kroz narušavanje ishrane. Pakovanja nisu slučajno data i zasnovana su na istraživanjima o potrebama ljudi. Ovom problemu se može stati na kraj, ukoliko bi Vlada Srbije, reagovala. Ona to toleriše, pošto se uvećavaju prihodi budžetu kroz porez na dodatu vrednost. I država i trgovac imaju svoj udeo u tome, a opterećenje je prenetno na potrošača", smatra Bogosavljević.

Proizvođačima opravdanje frižideri i natalitet

Proizvođači uglavnom imaju objašnjenje za smanjenje težine i zapremine, ali u njima ni ne spominju zaradu. U kompaniji koja proizvodi sokove, za smanjenje količine u flašicama od pola litre okrivljuju - frižidere. Kako su nedavno rekli u zvaničnoj izjavi za medije, redizajnirane boce, kada bi imale očekivanu litražu od 500 mililitara, ne bi mogle da stanu u rahladne uređaje.

Slično je i objašnjenje proizvođača supa, koji to što su u kesicama umesto četiri, ostala samo tri tanjira, pravdaju - natalitetom. Oni se pozivaju na istraživanja koja pokazuju da se udeo domaćinstava u Srbiji koja imaju jednog ili dva člana za poslednjih deset godina povećao, tako da trenutno 50 odsto ukupnog broja domaćinstava čine porodice sa jednim do dva člana, kojima su, po njihovoj proceni, dovoljna tri tanjira supe.

profimedia

Proizvođač sokova kaže da su smanjili boce da bi mogle da stanu u frižider

Promene starih mera proizvoda posledica su direktive Evropske unije iz 2009. godine o ukidanju obaveze o standardnoj veličini pakovanja namirnica. Od tada proizvođači ne moraju striktno da pune ambalažu količinom od 100 grama, kilograma ili litra, već mogu slobodno da određuju količinu koja će se nalaziti u pakovanju.

Dogovaranje oko cena 

Komisija za zaštitu konkurencije utvrdila je pre nekoliko dana da su kompanije Roaming Electronics, Tehnomanija, XLS, Gigatron, Tehnomedia i Emmezeta Srbija narušile konkurenciju, jer su se međusobno dogovarale o ceni po kojoj će prodavati elektronske uređaje koje uvozi jedna od tih firmi. Kupci su bili upućeni da na tržištu nelojalne konkurencije, kupuju te proizvode. 

Bogosavljević ističe da je ovaj problem izuzetno prisutan na našem tržištu, ali da je dobro maskiran, preko reklama i propagande i da se i u ovom slučaju radi o prenošenju opterećenja na potrošače, jer se u savremenim uslovima uspostavlja kartelsko dogovaranje o formiranju cena.

"Kupci nisu u mogućnosti da saznaju o povezanosti tih kompanija. Oni se organizuju i dogovaraju kako će preneti obaveze na potrošače. Mora da postoji spremnost države da spreči zloupotrebu nefer konkurencije i da se oduzme nezakonito stečena dobit i da se kaznama ostvari veći prihod za budžet, kaznama za one koji ne poštuju tržišne zakone", smatra Bogosavljević

 

Preporuka za vas

Komentari (4)

milan

19.01.2022 21:30

pa ja bih ih kaznio samo zbog obrazlozenja vredljivih za inteligenciju

Горски

19.01.2022 22:32

Било би добро написати који производи и које компаније то раде.

Mala i srednja inteligencija

21.01.2022 18:27

@Горски - Elektronski uređaji se ne kupuju svaki dan kao supa i sl.Suština nije u kažnjavanju,nego u stvaranju konkurencije.E zato se smatra da država i ne postoji,da je gluvonema za ono što građanima zaista treba.

Dejan

21.01.2022 15:24

kakva bezobrazna objašnjenja proizvođača...strašno šta se radi

Biznis