Gde uložiti 10.000, 50.000 ili 150.00 evra u Srbiji: U koji vid imovine je najpoželjnije plasirati novac
Komentari
26/10/2025
-20:34
Povlačenje investitora iz tradicionalnih oblika ulaganja, kao što su akcije i obveznice, trgovinski rat Amerike i Kine, vrtoglav rast cena zlata i srebra, kao i visoka volatilnost tržišta kriptovaluta stvaraju dinamičnu situaciju na tržištu i nije lako doneti odluku o tome gde investirati 10.000, 50.000 ili 150.000 evra, prenosi Bloomberg Adria.
"Nema jednoznačnog odgovora na pitanje gde uložiti", kaže za Bloomberg Adriju Vladan Pavlović, analitičar za rizična ulaganja u Ipopema Securities. Kako dodaje, odgovor zavisi od tolerancije investitora prema riziku, cilja investiranja, kao i vremenskih rokova u kojima neko želi da postigne povrat investicije.
"Ove tri kategorije daju okvir i smernicu u koji vid imovine je najpoželjnije plasirati novac", dodaje Pavlović.
Beogradska berza dugo je bila uspavana – ukupna tržišna kapitalizacija akcija u septembru iznosila je 4,2 milijarde dinara i ovo tržište kapitala se smatra potcenjenim u odnosu na veličinu srpske privrede, o čemu je Bloomberg Adria već pisala. Međutim, poslednjih meseci postoji pokušaj da se to uspavano tržište probudi, a nekoliko domaćih kompanija je emitovalo obveznice.
"Imamo pojačanu aktivnost na srpskom tržištu kapitala, a ja očekujem da će se u budućnosti pojaviti novi finansijski instrumenti i oblici investiranja, koji su potrebni domaćem tržištu", kaže za Bloomberg Adriju Ilija Protić, portfolio menadžer u Prudence Capitalu.
Kriptovalute ostaju ulaganje visokog rizika, a tržište veoma volatilno. Početkom oktobra, bitcoin je postavio novi rekord - prvi put je prešao 125.000 dolara. Zatim je vrednost opala za skoro 10 odsto nakon što je američki predsednik Tramp najavio dodatne carine na kineski uvoz i izvozna ograničenja za softverske proizvode. Iako je usledio oporavak najvažnije kriptovalute, oprez mora da bude na prvom mestu, smatra kriptobroker Nenad Nerandžić.
profimedia
"Moj najvažniji savet jeste da mali investitori ne ulažu samostalno na svoju ruku", navodi za Bloomberg Adriju. "Tržište je danas daleko zahtevnije nego ranije, a institucionalni igrači koriste sofisticirane strategije koje zahtevaju otvaranje dugih i kratkih pozicija, kao i višegodišnje iskustvo", ocenjuje Nerandžić i kaže da je "najbolje potražiti stručan savet ili investirati u profesionalno vođene kripto-fondove".
Ako imate 10.000 evra
Za male investitore, osnovni cilj treba da bude očuvanje vrednosti kapitala, smatra Pavlović. Kako savetuje, konzervativni investitori treba da razmotre depozit u banci, državne obveznice ili novčano tržište. "Ovi instrumenti nude nisku rizičnost uz skroman, ali stabilan prinos", dodaje. Za one koji su spremni da preuzmu nešto veći rizik, Pavlović predlože da manji udeo u ulože korporativne obveznice ili REIT fondove, što bi ih indirektno izložilo tržištu nekretnina.
REIT (engl. Real Estate Investment Trusts) su investicioni fondovi koji ulažu u nekretnine ili u imovinu povezanu sa tržištem nekretnina, omogućavajući pojedincima da posredno investiraju u ovaj sektor.
Za investitore koji na raspolaganju imaju 10.000 evra, kriptobroker Nerandžić predlaže "konzervativan pristup". "Oko 60 odsto u bitcoin, 20 odsto u ethereum i 20 odsto u stablecoin, kao rezervni fond", navodi kripto-broker, dodajući da "cilj nije maksimalan prinos, već stabilna osnova za dugoročno prisustvo".
Bitcoin je 6. oktobra dosegao rekordnu vrednost od skoro 126.000 dolara, nakon čega je usledio pad od skoro 15 odsto. Rast cene na rekordni nivo i strmi pad koji je usledio ponovo su podgrejali kontradiktorna predviđanja – hoće li bitcoin ponovno početi da raste ili dolaze novi padovi, o čemu je Bloomberg Adria već pisala.
Ako imate 50.000 evra
Sa većim kapitalom dolazi mogućnost raznovrsnijeg portfolija. Pavlović smatra da u ovoj fazi investitor može kombinovati obveznice, nisko volatilne akcije velikih kompanija koje isplaćuju dividende, kao i ETF-ove.
profimedia
"Oni koji su spremni da prihvate određeni rizik i imaju za cilj opipljivo uvećanje imovine na srednji i duži rok, mogu razmisliti o kombinaciji obveznica (državnih i korporativnih) i nisko volatilnih akcija velikih kompanija koje isplaćuju dividende", smatra Pavlović.
Nekretnine u Srbiji ostaju najčešći oblik ulaganja, podseća Protić, iako je građevinski sektor je u padu od kraja prošle godine, a vrednost građevinskih radova u drugom kvartalu ove godine bila je čak 16,1 odsto manja nego u istom periodu prošle godine.
"Imajući u vidu cenovni rast, 50.000 evra teško da je dovoljno za investiranje u pojedinačnu nekretninu, a kamoli u neki komercijalni projekat", podseća.
Protić se slaže da REIT fondovi, koji ulažu u nekretnine, predstavljaju solidnu alternativu. "Cene ovih pojedinačnih ulaganja su prilagođene manjim investitorima, troškovi kupovine i prodaje takvih investicija nisu visoki, a likvidnost je izuzetna", kaže Protić.
Kako ocenjuje, ulaganje u specijalizovane REIT fondove omogućava "diverzifikovan portfolio ulaganja u nekretnine, naročito industrijske i komercijalne".
Ne jenjava privlačnost rizične imovine kao što su kriptovalute.
"Ako potencijalni investitor ima na raspolaganju 50.000 evra, treba pažljivo razmotriti mešavinu koja nudi najbolji kompromis, s obzirom na visoku volatilnost tržišta kriptovaluta", ocenjuje Protić.
Kripto-broker Nerandžić ima konkretan predlog za kripto raspodelu 50.000 evra. "Savetujem balansiraniji pristup, sa 50 odsto ulaganja u bitcoin i ethereum, 25 odsto u pažljivo odabrane altcoine i 25 odsto u stablecoin za oportunističke ulaske na tržište", navodi.
Gde uložiti 150.000 evra
Veća suma otvara i već prostor za strateško upravljanje rizikom. Pavlović ističe da 150.000 evra "omogućava direktno ulaganje u nekretninu". "Ova suma može da se plasira u pristojnu nekretninu, naročito van Beograda uz neki ostatak koji može biti u obveznicama ili akcijama", kaže Pavlović.
Za investitore koji se nadaju bržoj zaradi, Pavlović preporučuje da ulože u tehnološke akcije, kao i tržište veštačke inteligencije. Ipak, kako upozorava, "rizik je veoma visok".
Ulagačima koji razmišljaju da 150.000 evra investiraju u kriptovalute, Nerandžić predlaže "strukturisaniji portfolio i ozbiljnije upravljanje rizikom".
"Na primer, 40 odsto portfolija u bitcoin, 20 odsto u ethereum, 20 odsto u dugoročne altcoine, a preostalih 20 odsto u stablecoin ili kripto-instrumente sa fiksnim prinosom", ističe kriptobroker.
Među investitorima, a naročito onima sa manje iskustva, vlada trend ulaganja u zlato ili kriptovalute. "Ovakva ulaganja su veoma rizična i treba da budu deo šire, promišljene strategije", ocenjuje Vladan Pavlović.
Srebro je u oktobru dostiglo najvišu vrednost u poslednjih nekoliko decenija, zahvaljujući pojačanom rastu koji traje od početka godine, dok je zlato skočilo na rekordni nivo zahvaljujući širokom interesovanju investitora. "Međutim, zlato nije bezrizična aktiva", podseća Protić.
"Zlato jeste čuvar vrednosti, ali na izuzetno duge staze. Potrebno strpljenje, kao i znanje da će se ulaganje možda isplatiti tek budućim generacijama", dodaje portfolio menadžer Prudence Capitala.
"Kada koncipiramo portfolije za klijente, plemeniti metali se kreću negde do pet odsto ukupnog portfolija", naglašava Protić.
Komentari (0)