Novac

Kako funkcionišu kripto prevare: Lažni brokeri vrebaju na društvenim mrežama, nude ogroman profit za kratko vreme

Komentari

Autor: Euronews Srbija

06/08/2023

-

15:02

Kako funkcionišu kripto prevare: Lažni brokeri vrebaju na društvenim mrežama, nude ogroman profit za kratko vreme
Kako funkcionišu kripto prevare: Lažni brokeri vrebaju na društvenim mrežama, nude ogroman profit za kratko vreme - Copyright profimedia, Unsplash

veličina teksta

Aa Aa

Zbog prevara sa kriptovalutama početkom godine u dve povezane međunarodne akcije uhapšeno je 30 državljana Srbije, Mediji su pisali o Beogradu kao srcu istrage o kripto prevari, a uz Srbiju istraga je sprovedena i u Bugarskoj, Nemačkoj, Estoniji i na Kipru. Među oštećenima u ovim prevarama uglavnom su bili strani državljani, a stručnjaci upozoravaju da lažni brokeri vrebaju sa društvenih mreža nudeći ogroman profit za vrlo kratko vreme.

U prvoj akciji sprovedenoj u prvoj polovini januara pripadnici policije i pravosudni organi Bugarske, Kipra, Nemačke i Srbije, uz podršku Europola i Eurodžasta, uhapsili su članove organizovanih kriminalnih grupa koje su umešane u onlajn prevare u vezi sa ulaganjima.

U Srbiji je u okviru akcije, uhapšeno 14 lica, a od 22 pretražene lokacije 15 je bilo u našoj zemlji - četiri kol centra i 11 rezidencija. Ukupno su zaplenjena tri hardverska novčanika sa oko milion dolara u kriptovalutama i oko 50.000 evra u gotovini, tri vozila i elektronska oprema.

Osumnjičeni su koristili reklame na društvenim mrežama kako bi namamili žrtve na sajtove kojima su tajno upravljali kriminalci, a koji su nudili naizgled izuzetne mogućnosti ulaganja u kriptovalute, saopštio je Europol tom prilikom. 

Žrtve su, kako je precizirano, uglavnom bile iz Nemačke, ali i iz Švajcarske, Kanade i Australije. Prevara je bila osmišljena tako da su žrtve prvo ulagale niske, trocifrene sume, da bi ih lažna povećanja cena, koja su dovela do navodno unosnog profita, zatim ubedila da izvrše transfere većih iznosa.

Procenjivalo se da je finansijska šteta pričinjena žrtvama veća od dva miliona evra i da je broj neprijavljenih slučajeva verovatno mnogo veći, odnosno da bi nezakonita dobit koju su ostvarile kriminalne grupe, sa najmanje četiri pozivna centra u istočnoj Evropi, mogla biti u stotinama miliona evra.

U nastavku ove akcije, koja je sprovedena posle nešto više od mesec dana, uhapšeno je još 16 srpskih državljana, nakon pretresa na 16 lokacija u Beogradu i drugim mestima u Srbiji. 

profimedia

 

Oduzeto je preko 130.000 evra u gotovini, više računa sa kripto-valutama kao i više automobila, a vršena je i provera porekla nekretnina. Sumnjalo se da su do hapšenja navođenjem na lažne finansijske transakcije na internetu prevarili najmanje 200 stranih državljana u ukupnom iznosu koji prelazi 20 miliona američkih dolara.

U ove dve akcije razotkrivena je međunarodna mreža, a tužilac za visokotehnološki kriminal Branko Stamenković za Radio Slobodna Evropa je rekao da je "Srbija bila pogon, Bugarska neka vrsta IT odeljenja, Kipar i Izrael menadžment".

On je za RSE rekao da su tokom januara uhapšeni zakonski zastupnik i glavni menadžer firme ASGARD, kao i dva tim lidera u firmi Olimpus Prajme i troje najuspešnijih agenata, dok je u februaru uhapšen tim lider i petnaest agenata fime Olimpus Prajm, koji su, kako navodi, pažljivo odabrani po nivou štete za koju sumnjaju da su naneli žrtvama.

Kako funkcionišu prevare?

Stručnjaci koji posluju na kripto tržištima kažu da iako se kriptovalute smatraju za jednu od najsigurnijih i najbezbednijih imovina na svetu, postoji ogroman broj prevara.

Igor Mirković iz krptomenjačnice ECD za Euronews Srbija objašnjava da su se sve prevare koje postoje sada u oblasi kriptovaluta dešavale ranije na finansijskom tržištu.

"Ovo je nešto što je već viđeno, samo je sada u obliku kripta. Oni su iskoristili prednost kripta koji doskora nije bio regulisan, nije opšteprihvaćen, usko je povezan sa novcem i smatra se novcem, a iskoristili su ga da bi profitirali na manjku edukacije ljudi", objašnjava on. 

Navodi da postoji više načina na koji lažni brokeri varaju ljudi, koje "pecaju" po društvenim mrežama.

"Jako česta je situacija da se prevaranti javljaju ljudima tražeći im novac za neke dobrotvorne svrhe, donacije, operacije u formi kripta. Obično su stranci ti koji su ugroženi. Česta je prevara i da se traži uplata neke kriptovalute kako bi se one rudarile u zamenu za odrđeni profit posle nekog vremena", kaže on.

Navodi i da su prevaranti u stanju da lažiraju dokaze.

profimedia, Pexel

 

"U stanju su da pokažu da su sredstva korisnika skočila, da sa uplaćenih npr. 1.000 evra sada imaju 10.000, a u momentu kada žele da povuku sredstva ti lažni brokeri nestaju ili traže još uplata kako bi izmirili neke fiktivne troškove povlačenja", objašnjava on.

Upravo to je bila i šema po kojoj su radili uhapšeni u dve odvojene akcije početkom godine.

Kako je za RSE pojasnio Stamenković, finansijska operacija počinjala je oglasom na društvenim mrežama koji treba da privuče žrtvu.

Reklamirala se trgovina različitih finansijskih proizvoda od kripto valuta do akcija, a klikom na reklamu sa društvenih mreža dolazilo se do sajta na kome se simulira berzanska trgovina ili kupovina kripto valuta.

Stamenković dodaje kako je ovaj sajt bio savršeno napravljen i izgledao kao sajt brokrske kuće koja se zaista bavi onlajn trgovinom finansijskim proizvodima. 

"Ceo taj svet takozvane trgovine ne postoji. Platforma je na serveru ovih firmi i nije povezana ni na jedno pravo tržište novca, kripto valuta ili bilo čega drugog", objašnjava tužilac Stamenković.

Prema njegovim rečima, za razliku od ranijih slučajeva kada je sav novac uziman na samom početku, ovde je jedan deo novca isplaćivan, da bi do zatvaranja računa dolazilo kada žrtva polako krene da gubi novac ili čak odlazi u minus.

Ko su glavne mete prevaranata?

U ovim slučajevima žrtve su bili stranci, najviše građani Nemačke. Prema rečima Mirkovića, glavna meta prevaranata su ljudi koji su novi u kriptoindustriji, koji su u nekoj fazi istraživanja i nesigurni da li da pokušaju ili ne. 

"Oni imaju 1.001 pitanje i nedoumicu. Nije im povrh svega najjasnije kako cela kriptoindustrija funkcioniše, kako kupuju, kako prodaju, gde trguju i onda se tu javljaju kriptoprevaranti koji njima nude lažne savete i na krajukrajeva tako ih prevare. To su nažalost manje tehnološki pismeni ljudi, koji su zainteresovani i vide neki potencijal u bitkoinu, kriptovalutama, ali mislim da su njihove oči uprte u profit i samim tim prevaranti imaju šlagvort da im obećaju neku zaradu, da im ponude asistenciju", kaže on.

Dodaje da prevaranti za mahinacije koriste kriptovalute baš zato što su dosta anonimne i nisu toliko lake za praćenje.

"Državni organi poput policije, tužilaštva i sudova nisu toliko ispraksirani na temu kriptoprevara i jako često ti procesi onda traju i traju i prevaranti vide kripto kao pogodno tlo za manipulaciju ljudima i prevare", objašnjava on.

Kako se zaštiti od kriptoprevara?

Prema rečima Mirkovića, kako bi se ljudi zaštitili od prevara neophodna je početna edukacija, a dve stvari su najbitnije. Jedna od njih je način na koji čuvate kripto valute, a svaet je da samo vi imate pristup njima.

"Kriptovalute trebaju da budu u vašem novčaniku, bilo da je u pitanju kriptonovčanik na vašem telefonu, bilo da je neki hardverski novčanik. Bitno je da budu u vašim rukama i da nikome ne poverujete to. Retko ko ima dobre namere kada čuva nečije tuđe kriptovalute. Obično ljudi nude mogućnost čuvanja kasnije i menadžementa, a na kraju i prevare ljude. Kriptovalute u vašim rukama su jedino bezbedne", naglašava on.

Druga bitna stvar je način na koji se rukuje kriptovalutama i staloženost kada je u pitanju zarada. Alarm, kažu stručnjaci, treba da se upali kad vam neko ponudi nerealnu zaradu za vrlo kratko vreme.

"Jako česta prevara su lažni brokeri na društvenim mrežama. Nemoguće je ostvariti neki apsurdan profit preko noći, a oni upravo to nude. Nude da u roku od mesec dana na neki iznos mogu da dupliraju, upetostruče, čak i udesetostruče investiciju. To se ne dešava ni na jednom tržištu kapitala, pa ni ovde. Ljudi tu moraju da budu malo staloženi. To je jako teško, jer su prevaranti u stanju da lažiraju dokaze", kaže Mirković ističući da niko ne može da generiše tako silan profit za tako kratko vreme.

Komentari (0)

Biznis