Bolest koja državu košta milione, a pacijente života: Kako sprečiti najteže komplikacije dijabetesa?
Komentari
U Baru je organizovan 15. edukativni kamp o dijabetesu, koji organizuju NVO "Plavi krug Bar" i Savez dijabetičkih društava Crne Gore. Cilj je da se kroz edukaciju i razmenu iskustava ukaže na značaj prevencije, redovnih kontrola i pravovremenog lečenja komplikacija ove bolesti.
"Cilj kampa je da pacijenti ispričaju sve komplikacije koje mogu da se razviju od dijabetesa, a način na koji ih oni prihvate donosi nam rezultate. Edukacija je jedan od pet postulata za rešavanje dijabetesa i jako je značajna jer se svet medicine i terapijski pristup menjaju", kazala je predsednica NVO "Plavi krug" i endokrinolog Valentina Kalinić.
Ona je objasnila da su pacijenti pozvani da prihvate svoje stanje, pa nekad i da edukuju zdravstvene radnike kako bi izbegli akutne i hronične komplikacije, dodajući da su ovogodišnja tema kampa mikroangiopatske komplikacije dijabetesa, sa posebnim osvrtom na nefropatiju.
"Svih ovih godina, dok kampovi traju, oni imaju volontersku podršku lekara. Okupljaju se pacijenti i zdravstveni radnici iz razloga da se edukuju, pa su kroz razgovor u nekonvencionalnoj sredini mladi i stariji imali priliku da pitaju ono što ih konkretno tiče", navela je Kalinić.
Govoreći o razlozima zašto je u fokusu baš nefropatija, Kalinić je naglasila da sve hronične komplikacije šećerne bolesti prolaze tiho i opominju tek kada su u preterminalnom stadijumu, dok se kod tipa 2 mogu javiti paralelno sa dobijanjem dijabetesa.
Euronews Srbija
"Na ovom kampu govorimo o pristupu lekara, samog pacijenta, psihologa i specijalista ishrane na temu kako zaustaviti progresiju već postojećih komplikacija. Preventivno delujemo i na napredne faze koje dovode pacijenta do dijalize i transplantacije. Sva društva na svetu više koštaju komplikacije šećerne bolesti nego sam šećer", rekla je Kalinić.
Ona je dodala da u Crnoj Gori postoje novi lekovi na pozitivnoj listi koji u startu prepoznaju visokorizičnog pacijenta sa komplikacijama bubrega, srca, moždanog udara i amputiranja nogu, ali je naglasila da zdravstveni radnik to mora prepoznati i dati terapiju od starta, uz neophodan doprinos samog pacijenta kroz dijetu, fizičku aktivnost i edukaciju.
Doktorka se osvrnula i na funkcionisanje udruženja i svest pacijenata.
"Ovo moje nevladino udruženje traje tolike godine gde je lekar na čelu, a zapravo bi trebali da budu pacijenti. Nisam za sve ove godine našla nikoga ko bi preuzeo i bavio se ovim. Pacijenti znaju da dijabetes može izazvati bolesti bubrega ili gubitak vida, ali ne žele da se s tim suočavaju i to izbegavaju. Lekar mora da traži da pacijent dođe spreman kod endokrinologa ili lekara porodične medicine. Kampanje ne mogu puno osvestiti ljude, nije da oni ne znaju, nego neće da znaju", kazala je Kalinić.
Opširnije o ovoj temi pogledajte u videu na početku teksta.
Komentari (0)