Linta: Srbi u Hrvatskoj pred nastankom, napadi posledica antisrpske atmosfere

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta izjavio je danas da se srpski narod u Hrvatskoj nalazi pred nastankom, a da se istovremeno sve učestaliji napadi na Srbe u toj državi pravdaju iako su zapravo posledica višedecenijske antisrpske atmosfere koja ima cilj da se pošalje jasna poruka preostalim Srbima u Hrvatskoj da moraju hitno da se isele.

"Srbi u Hrvatskoj se nalaze pred nestankom. To potvrđuje, između ostalog, i opsežna studija Sanje Klempić Bogadi sa Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu, pod nazivom 'Zajednica zaslužuje budućnost. Demografska slika i budućnost Srba u Hrvatskoj'. U studiji se navode glavni uzroci smanjenja broja Srba od početka devedesetih godina prošlog veka do danas. To su rat, negativni prirodni priraštaj, iseljavanje i etnička mimikrija i asimilacija. Rezultati poslednjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj potvrđuju nastavak ogromnog smanjivanja broja Srba", rekao je Linta za današnje izdanje "Politike" i dodao da je broj Srba između dva popisa smanjen za čak trećinu.

Govoreći o sve učestalijim napadima na Srbe u Splitu, Zagrebu, Rijeci i Vukovaru, Linta je istakao da prekid manifestacije Dani srpske kulture u Splitu od strane grupe od oko 100 ustaša nije izolovan incident, već je u pitanju opšta pojava i fenomen, to jest jedan od mnoštva šovinističkih događaja koji su posledica višedecenijske antisrpske atmosfere.

Split je, prema rečima Linte, po ko zna koji put poslao poruku da nije grad slobode, suživota i tolerancije, već grad straha, mržnje, nasilja i isključivosti.

"Ista ocena važi i za veliki deo Hrvatske. Za većinu Hrvata, Dani srpske kulture u Splitu su provokacija, srpski dernek i četničko okupljanje, a oni koji su prekinuli pomenutu manifestaciju su patriote i hrabri momci. Ista situacija je u nizu drugih hrvatskih gradova", naveo je.

Linta je naveo da događaj u Splitu nije bio narušavanje javnog reda i mira, kako ga je kvalifikovala hrvatska policija, već da je u pitanju zločin iz mržnje koji nisu počinili huligani već, kako ističe, sledbenici Ante Pavelića i komandanata Crne legije Jure Francetića i Rafaela Bobana koji su bili odeveni u crnu odeću i imali fantomke na glavama.

Istakao je da "otvorene ustaške snage" imaju dva cilja, od kojih se prvi odnosi na potpunu rehabilitaciju ustaštva, NDH i ustaških simbola, dok je drugi cilj da se pošalje jasna poruka preostalim Srbima u Hrvatskoj da moraju hitno da se isele ili da se asimiluju, a Srbima iz Srbije i Srpske da ne dolaze i da se ne vraćaju u Hrvatsku.

Govoreći o odnosu međunarodne zajednice prema sve većim manifestacijama ekstremizma u Hrvatskoj, Linta je naglasio da je situacija u toj državi još gora vezano za, kako je rekao, rehabilitaciju ustaštva nego pre sedam godina.

"Hrvatska postaje sve više faktor nestabilnosti u međunarodnoj zajednici, jer krši tri ključna načela modernih država tj. vlada vinu prava, antifašizam i ljudska i manjinska prava. Hrvatsko pravosuđe ne procesuira zločine iz mržnje, govor mržnje i nasilje prema Srbima. U Ustavu formalno piše da je Hrvatska nastala na antifašizmu, a u praksi i kroz niz odluka zakonodavne, izvršne i sudske vlasti vidimo da je njen stvar ni temelj ustaštvo i ustaška ideologija. Srbima se onemogućava sloboda izražavanja, okupljanja, čuvanja svog nacionalnog i kulturnog identiteta i niz drugih prava", ukazao je Linta.

Na pitanje kako pomoći Srbima, on je rekao da Srbija treba da pruži pravnu i finansijsku pomoć borcima koje progoni hrvatsko pravosuđe i policija, kao i da pošalje jasnu poruku Hrvatskoj da je to neprihvatljivo.

Linta je naveo da Hrvatska 21 godinu otvoreno krši Aneks G Bečkog sporazuma o sukcesiji pod nazivom "Privatna stečena prava", u kojem stoji da svim građanima i pravnim licima moraju biti priznata, zaštićena i vraćena prava koja su imali na dan 31. decembra 1990. u jednoj od država naslednica bivše SFRJ, a svi ugovori sklopljeni pod pritiscima i pretnjama moraju biti proglašeni ništavnim.

"Za prognane Srbe, druge oštećene građane i srpske firme najvažniji je Aneks G koji se tiče zaštite privatne imovine i stečenih prava. Vlada u razgovorima sa Hrvatskom treba da insistira na sprovođenju Aneksa G. Pored toga, vlada treba da se obrati Komitetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija i drugim međunarodnim organizacijama sa zahtevom da Hrvatska konačno počne da primenjuje Aneks G Bečkog sporazuma o sukcesiji", naveo je Linta.

Kada je reč o koncertu Marka Perkovića Tompsona, Linta je rekao da je tom koncertu prisustvovalo dosta poznatih ličnosti iz javnog i političkog života, kao što su predsednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, više hrvatskih ministara, selektor fudbalske reprezentacije Hrvatske Zlatko Dalić, a da je premijer Andrej Plenković dan uoči koncerta došao na zagrebački Hipodrom da bi svoju decu upoznao sa Tompsonom i da bi od njega dobili autogram.

"Apsolutno je jasno da se radi o državnom projektu rehabilitacije ustaštva i sistematskom negiranju genocida koji je počinjen nad srpskim narodom u zloglasnoj NDH. Takođe, prisustvo pola miliona Hrvata na koncertu fašiste Tompsona u Zagrebu jeste najveći dokaz da je Hrvatska proustaška država. Učesnici koncerta su masovno nosili crne majice i druga obeležja na kojima je nalazili ustaški simboli, nazivi ustaških jedinica i drugo. Sam Tompson je na binu izašao u prioj majici sa zatvorskim brojem teroriste Zvonka Bušića", naveo je Linta.

Na pitanje šta može Srbija da učini povodom toga, Linta ukazuje da država treba da pokrene borbu za međunarodno priznanje genocida nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

"To je pitanje od nacionalnog značaja. Cilj je da što veći broj država potpisnica Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida i međunarodne organizacije u parlamentima donesu rezolucije kojima se masovno i plansko uništenje Srba od strane ustaškog režima priznaje kao genocid", naveo je Linta.

Kako je dodao, ključni preduslovi da se pokrene borba za međunarodno priznanje genocida nad srpskim narodom u NDH su da Skupština Srbije usvoji Rezoluciju o genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH, da se osnuje Memorijalni centar genocida nad Srbima u NDH i da se 10. april proglasi za Dan sećanja na genocid nad Srbima u NDH.

Na pitanje zbog čega predlaže da se 10. april proglasi Danom sećanja na genocid nad Srbima u NDH i na koji način smatra da bi ga trebalo obeležiti, Linta je naveo da je NDH osnovana 10. aprila 1941. godine i da je tada započela realizacija, kako je rekao, dugo pripremanog Plana istrebljenja i uništenja srpskog naroda s ciljem stvaranja etnički čiste "velike Hrvatske" bez Srba.

"Svakog 10. aprila čitava Srbija bi trebalo da zastane na dva minuta. Na zvuk sirena i crkvenih zvona građani bi dvominutnim ćutanjem na ulicama, radnim mestima i na drugim lokacijama, kao i učenici u školama, odali počast srpskim žrtvama genocida u NDH", rekao je Linta.

Istakao je da se zalaže za osnivanje Memorijalnog centra genocida nad Srbima u NDH, sa sedištem u Beogradu, koji bi trebalo da bude najznačajnija ustanova koja će negovati kulturu sećanja i sistematski se boriti protiv negiranja genocida koji je počinjen nad srpskim narodom.

U okviru Memorijalnog centra, dodaje Linta, postojao bi spomen-park sa centralnim spomenikom i nizom spomen-obeležja i skulptura, a građani bi imali mogućnost da svakodnevno posećuju taj centar.