Region

Dejan Jović za Euronews Srbija: U EU nema konsenzusa oko proširenja, ali vrata nisu zatvorena

Komentari

Autor: Euronews Srbija/Stefan Goranović

28/10/2021

-

14:00

Euronews Srbija • Intervju

veličina teksta

Aa Aa

Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Zagrebu Dejan Jović rekao je da je ohrabren zbog toga što politički lideri nekih zemalja članica EU sve češće govore da bi Unija trebalo da se proširi na zemlje regiona Zapadnog Balkana. Ipak, kako je rekao u intervjuu za Euronews Srbija, čini mu se da oko ovog pitanja nema konsenzusa.

Jović je bio jedan od učesnika Beogradskog bezbednosnog foruma, a u intervjuu za Euronews Sbija je govorio o procesu evropskih integracija, poslednjim izveštajima koji su stigli iz EU, ali i situaciji u Bosni i Hercegovini.

Kako ocenjujete stanje EU integracija na Zapadnom Balkanu, naročito u svetlu onoga što se dešavalo u prethodnim nedeljama. Naime, nedavno je predstavljen izveštaj Evropske komisije i održan Samit EU-Zapadni Balkan, ali region nije dobio datum za punopravno članstvo?

"Proces i dalje traje i ja mislim da je to glavna pozitivna vest, dakle da nije stao, da nije došlo do neke odluke koja bi ga dodatno usporila ili vratila nekoliko koraka unazad. Ovi zadnji izveštaji su rezultat sadašnje konfuzije u samoj EU oko toga da li želi da se taj proces ubrza ili ne. Ja sam ohrabren jednim delom što politički lideri nekih zemalja članica sada sve češće govore da treba da se EU proširi što pre na sve zemlje regiona, ali mislim da oko toga nema konsenzusa. 

S druge strane, vidimo i u zemljama kandidatima neke trendove povećanja autoritarnosti, konsolidovanja stanja koje nije pluralistično u političkom smislu, nego više liči na jednopartijski neki sistem ili nemogućnost da se postignu neki značajniji dogovori, kao što je u BiH između etničkih lidera, ili u Crnoj Gori kao što smo videli, pluralizacija koja ima i neke elemente nasilja, kao što je bilo na Cetinju pre oko ustoličenja mitropolita Joanikija. A u Severnoj Makedoniji, glavni problem je što Bugarska nema vladu trenutno, bez obzira na ovu podršku koju oni dobijaju od SAD i EU, taj problem i dalje postoji, ali je on manje-više nastao u okviru same Evropske Unije. Tako da imamo jedan status kvo, ali, dobra stvar je da vrata nisu zatvorena".

S jedne strane kažete da vrata nisu zatvorena, s druge strane postoji jedan narativ koji, čini se, dosta hrani na Zapadnom Balkanu, kao što je Srbija a to je da "eto mi smo spremni", što se ne može videti kroz poslednje izveštaje, ali EU ne želi da nastavi proces integracija?

"Ja se sećam ulaska Hrvatske u EU i Hrvatska je tada bila u dosta sličnoj situaciji. Ona je tvrdila da je sve preduzela, da je promenila sve zakone, da je napravila puno u pravosuđu, da sarađuje s Haškim sudom, da je u prijateljskim odnosima sa Srbima koji su bili u vladi, da su izvinjenja koja su uputili srpski i hrvatski političari znak tog pomirenja u regionu, međutim, stalno je odgovor na to bio - još niste spremni, još treba da se reformišete, do nekog momenta. Tog momenta kada je doneta odluka, da treba da se ide u proširenje, da Hrvatska treba da uđe u EU, odjednom je EU potpuno okrenula priču, počela je govoriti, ne ne, svi su problemi tamo razrešeni, ona je sada zemlja srpemna za EU. Čak i ako ste hteli upozoriti da neke stvari nisu napravljene, kao što se kasnije videlo da nisu, nego su dobro odglumljene, to EU nije htela da čuje".

Pa šta to znači?

"To zapravo znači da je bitna stvar u procesu ulaska odluka zemalja članica. Dakle, to je jedna politička odluka koja se ne donosi tek tako. Za nju, kao i za sve političke odluke treba neko utemeljenje u stvarnom napretku tih zemalja po kriterijumima koje postavljaju zemlje članice EU, ali konačna odluka stvarno zavisi od EU".

Nije li to poruka da zemlje Zapadnog Balkana ne moraju suštinski da rade na reformama, jer dok nema političke odluke u samoj EU, mogu da rade šta hoće, neće biti primljene, ako neko tako ne odluči u Parizu, Berlinu, Rimu, Madridu?

"One treba da rade na sebi i treba da napreduju. Ono što bi one trebalo da naprave je da nikada ne budu na samom dnu na nekoj od tih lestvica. Nego da barem budu treća ili četvrta od dna. Da se uvek može pokazati "jeste, mi nismo uspešni u tim poljima, ali ima neka zemlja koja je već u EU, koja je iza nas. I zaista, takvih zemalja ima, ako pogledate u EU je i jedan Kipar, koji je daleko više dezintegrisan nego BiH, pa je svejedno u EU. U Uniji su i zemlje koje stvarno imaju problem sa kooperacijom evropskih vrednosti, npr. Mađarska, jednim delom i Poljska, prema kojima nema sankcija ali su na neki način ipak izolovane u procesu odlučivanja u EU, pa bi svaka zemlja, čak i članica mogla reći, pa nismo mi baš toliko različiti od ovih drugih".

Da li onda, Zapad, pre svega EU i SAD primećuju i Vašu opasku da ukoliko Evropa ne dođe ovde, dolaze neki drugi integracioni procesi i neke druge zemlje poput Kine ili Rusije?

"Meni je drago da vidim da jedan broj ljudi sa oficijelnih pozicija govori da se što pre region uključi upravo zbog straha od tih tzv. spoljnih aktera, pri čemu često zaboravljaju jednog važnog spoljnog aktera a to su SAD koje su upravo zbog krize u Jugoslaviji ovde ušle i u nekom momentu, kao što smo videli kod Trampa zapravo nisu igrale istu igru sa EU. Tako da, čini mi se da postoji više razumevanja u EU za takve mogućnosti".

Imamo još jednu krizu u BiH. Kako gledate na eventualno njeno razrešenje naročito u svetlu toga što je Republika Srpska već pokrenula neke procese?

"Meni se čini da je potrebno stati na loptu. Ne izvoditi brze i ishitrene poteze i reakcije koje su podržane dan ili dva, a onda posle donose glavobolje onima koji su ih pokrenuli i da je potrebno na neki način shvatiti nove realnosti i započeti jedan suštinski dublji dijalog o tome šta će biti s BiH, odnosno na koji način je moguće rekonstruisati u tom postprotektoratskom vremenu. Znači jednoga dana kada zapad odluči da se povuče, odnosno da nema tako direktnu ulogu upravljanja u samoj Bosni i Hercegovini".

Komentari (0)

Evropa