Dejtonski sporazum 31 godinu kasnije: Šta se promenilo u BiH i zašto traju sporenja
Komentari
Prošlo je 31 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma u američkoj vojnoj bazi Rajt-Paterson, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Zemlja danas izgleda znatno drugačije nego što je bilo predviđeno izvornim dokumentom, dok jedni tvrde da je reč o predviđenoj "nadogradnji ustavnog poretka", a drugi smatraju da je narušeno temeljno načelo sporazuma.
Dejtonski sporazum iz 1995. godine predviđao je državu sa minimalnim aparatom. Ustav je propisivao predsedavajućeg i ministre po potrebi, a prvi saziv Saveta ministara 1997. godine počeo je sa svega tri resora: spoljni poslovi, spoljna trgovina i ekonomski odnosi, te civilni poslovi i komunikacije. Sve ključne poluge vlasti tada su bile u rukama entiteta.
"Napravljen je veliki kompromis u tom trenutku da bi se postigao mir. Taj kompromis je podrazumevao da se smanje kompetencije države Bosne i Hercegovine, kakve je, recimo, imala Republika Bosna i Hercegovina, a da se ojača pozicija entiteta. Ali je zato predviđeno u samom Dejtonskom sporazumu da će postepeno domaći lideri, uz pomoć međunarodne zajednice, unapređivati ustavni poredak Bosne i Hercegovine", navodi Kasim Trnka, član delegacije tzv. Republike BiH na pregovorima u Dejtonu.
Tri decenije kasnije slika je bitno drugačija, a Savet ministara narastao je sa tri na devet ministarstava. Deo tih promena rezultat je sporazuma entiteta i glasanja u parlamentima, čime su nastale Oružane snage BiH, Uprava za indirektno oporezivanje, Obaveštajna agencija OSA i Visoki sudski i tužilački savet.
Sa druge strane, brojne ključne odluke i zakone prvo su nametnuli visoki predstavnici, a državni parlament ih je tek naknadno potvrdio – od državnih simbola, valute i zajedničkih registarskih tablica, pa do granične policije, suda i tužilaštva BiH.
Različita tumačenja
Dok jedni ističu da su sve institucije legalne i da se dinamični Dejtonski okvir morao prilagođavati evropskim standardima, iz Republike Srpske poručuju da su mnogi glasovi u parlamentu bili rezultat pritisaka međunarodne zajednice.
"Od početka nam je bilo jasno da brojne strane, uključujući Sjedinjene Američke Države i zapadnu Evropu, odnosno Evropsku uniju, misle, uključujući i bošnjačku stranu, da je ovo samo jedan ustavni provizorijum koji će trajati manje-više kratko, i da će se pristupiti merama obnavljanja Bosne i Hercegovine u pređašnjem ruhu. Nije se desilo i neće se dalje dešavati na tom planu ništa, jer Dejtonski sporazum sa ovom strukturom je jedina trajna osnova postojanja Bosne i Hercegovine, uz možda osnivanje tog trećeg entiteta“, ističe Radomir Lukić, član delegacije Republike Srpske u Dejtonu.
Jedan od učesnika pregovora, Mate Granić, mišljenja je da su zahtevi Hrvata u Bosni i Hercegovini za izmenama izbornog zakona legitimni.
"Iako nije ni Dejtonski sporazum idealan, ali promenama koje su učinili visoki predstavnici kompromitovana su neka temeljna načela Dejtonskog sporazuma, kao što je, na primer, izbor člana predsedništva jednog naroda da ga može izabrati drugi narod. To ni u snu niko u Dejtonu nije mislio. Možda je trebalo to još preciznije definisati", rekao je Granić.
Više od tri decenije nakon parafiranja mira, Dejtonski sporazum i dalje se različito tumači, zbog čega zahtevi za povratak na njegove izvorne odredbe ostaju glavna linija podele u zemlji.
Bonus video:
Komentari (0)