Evropa

Afera Taurus trese Nemačku: Snimak razgovora oficira pokrenuo ratoborne, ali i kalkulantske reakcije u Berlinu

Komentari

Autor: Euronews Srbija

04/03/2024

-

17:32

Afera Taurus trese Nemačku: Snimak razgovora oficira pokrenuo ratoborne, ali i kalkulantske reakcije u Berlinu
Afera Taurus trese Nemačku: Snimak razgovora oficira pokrenuo ratoborne, ali i kalkulantske reakcije u Berlinu - Copyright Tanjug AP/Alexander Zemlianichenko, Christoph Schmidt/dpa via AP, profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Procureli razgovor četvorice nemačkih visokih oficira, u kojem planiraju napad raketama "Taurus" na ruski most na Krimu, dodatno je zaoštrio i ovako nategnute odnose Nemačke i Rusije, ali je i donekle ponizio Berlin pred NATO saveznicima, koji se sada pitaju da li je bezbedno deliti informacije. 

Sa jedne strane reakcije zvaničnika i nemačkih medija, nisu bile pokušaj deeskalacije odnosa sa Rusijom, već traženje krivaca za brljotinu, osude "informacionog rata" Moskve, ali i pozivi na jačanje nemačke vojske i dalje naoružavanje Ukrajine. Sa druge, manje apokaliptične strane, bilo je i dosta unutrašnjeg političkog pozicioniranja, pre svega u vidu napada opozicije na vladu kancelara Olafa Šolca, kao i tumačenja da Moskva objavljuje snimljeni razgovor samo da bi skrenula pažnju sa smrti i sahrane opozicionara Alekseja Navaljnog, a ne da bi prezentovala neki povod za objavu rata. 

Diskusiju od 19. februara na platformi Webex, dugu 38 minuta, u kojoj su najzvučnija imena bili komandant Ratnog vazduhoplovstva Nemačke (Luftvafea) general Ingo Gerharc i brigadni general Frank Grefe, objavila je ruska državna televizija Russia Today. Neke od tema su bile potencijalna isporuka Ukrajini krstarećih raketa Taurus KEPD 350, dometa 500 km i bojeve glave teške 480 kg, ali i kako bi one bile korišćene. Najviše pažnje privukao je plan za rušenje Krimskog mosta salvom od 10 do 20 raketa, koliko oficiri misle da je potrebno da bi operacija bila uspešna. Kao druga opcija se pomenulo gađanje štaba ruske vojske u Rostovu.

Tanjug/AP

 

Ovo nije prvi put da se spominje mogućnost rata između Rusije i Nemačke, ističe analitičar Petar Ćurčić iz Instituta za evropske studije, navodeći priču iz januara o tome kako u Berlinu razmatraju opcije zaštite Suvalki koridora u posedu Poljske i Litvanije, koji Rusija koristi kao vezu sa Kalinjingradom. Iako je ovih dana aktualna rasparava o "Taurusu", stručnjak smatra da upotreba ovog sistema u Ukrajini nije tako izvesna.

"Implementacija ovog raketnog sistema bila bi dug proces s obzirom na to da Ukrajina i zemlje NATO nemaju u potpunosti usklađenu vojnu tehniku. Verovatnije deluje da je u pitanju samo moguće razmatranje krajnje opcije slučaja rata, koji bi, gotovo sigurno prešao u nuklearne okvire i prevazišao direktnu konfrontaciju Rusije i Nemačke uključivanjem celog NATO saveza, te stoga nije realno očekivati da će do rata doći", kazao je Ćurčić za Euronews Srbija. 

Rusija je poverljivi razgovor objavila u jeku pritiska na kancelara Olafa Šolca da pojača pomoć Ukrajini, ali i nakon izjave francuskog predsednika Emanuela Makrona da ne isključuje slanje zapadnih trupa i izveštaja Vašingtnon posta o navodnih 20.000 stranih boraca u toj zemlji. Ako se sa tim spoji faktor Navaljnog moguće je da je ovo ruski način da odgovori na medijsku ofanzivu Zapada ukazujući na mogućnost sukoba.

"Izjave predsednika Francuske Emanuela Makrona da se razmatra mogućnost slanja vojske u Ukrajinu, čini se, deo su sličnog medijskog sukoba sukobljenih strana kao i afera Taurus.  Međutim, i trenutni kontekst veoma je važan. Odnosi imeđu Berlina i Moskve, koji su u poslednje dve godine izuzetno loši, dodatno su pogoršani zbog slučaja smrti Alekseja Navaljnog, koji je nekoliko godina, još za vreme kancelarke Merkel, boravio u Nemačkoj kao politički disident. Pitanje je da li je objavljivanjem ovih informacija ruska strana pokušala da amortizuje negativnu kampanju i da ukaže da postoji mogućnost ne samo ratne opcije u zemljama NATO, već da je bezbednosni sistem Nemačke porozan", nudi tumačenje analitičar.  

Tanjug/AP Photo/Libkos

 

Nemački oficiri su u snimljenom razgovoru naveli i da bi brza isporuka i raspoređivanje projektila bili mogući samo uz učešće nemačkih vojnika, kao i da bi obuka Ukrajinaca za misiju pod njihovim rukovodstvom bila moguća, ali bi trajala mesecima. Takođe je bilo reči o tome kako prebaciti podatke neophodne za korišćenje raketa u Ukrajinu, ali su se složili da one ne bi promenile ishod rata.

Samo dan nakon što se poverljivi razgovor odigrao, predsedavajuća Komiteta za odbranu Bundestaga Mari-Agnes Štrak-Cimerman iz, Partije slobodnih demokrata u okviru vladajuće koalicije, rekla je da će podržati predlog opozicione koalicije CDU/CSU (Hrišćansko demokratska unija/Hrišćansko-socijalna unija) za slanje "Taurusa" Kijevu.

"Ja ću lično glasati za predlog poslaničke grupe CDU/CSU na plenumu ove nedelje, jer će on eksplicitno uključiti zahtev za slanje Taurusa“, rekla je ona za Politiko.

Inače, vladajuća koalicija je u svom predlogu navela isporuku "oružanih sistema dugog dometa i municije", ali nigde nije imenovala koji su to sistemi. Taj predlog je usvojen 22. februara, ali je onaj od strane CDU/CSU odbačen.  

U prilog ruskoj medijskoj (kontra)ofanzivi ide i to što su general Gerharc i ostali oficiri potvrdili Šolcovu izjavu da druge nacije šalju svoje vojnike da bi pomogli Ukrajincima da koriste njihovu tehnologiju. Jedan učesnik razgovora takođe kaže da u toj zemlji "ima mnogo Amerikanaca u civilu", misleći na specijalne snage i agente CIA, što se uklapa sa izveštajem Njujork tajmsa o opsežnoj umešanosti Amerikanaca u sukob još od 2014. godine. 

Šolc je više puta poslednjih meseci pričao da isporuka "Taurusa" trenutno nije u planu, ali nije kategorički negirao svaku mogućnost da oni budu isporučeni Ukrajini.

"Nemački vojnici ne smeju ni u jednom momentu, ni na jednom mestu, biti povezani sa metama koje bi ovaj sistem pogodio", kazao je Šolc, koji je posle objavljivanja zapaljivog razgovora pokrenuo istragu bezbednosnim propustima.

profimedia

 

Ipak, to ne znači da će Nemačka ostaviti Ukrajinu "na cedilu" i da će obustaviti slanje druge vojne pomoći.

"Šolcovo protivljenje slanju Taurusa ne znači da će Nemačka prekinuti podršku Ukrajini budući da je verovatno da će Berlin nastaviti da podržava Kijev šaljući artiljeriju i municiju", kaže analitičar. 

Ministar odbrane Boris Pistorijus, iz Šolcove Socijaldemokratske stranke (SPD), okrivio je ruski "informacioni rat" za pokušaje destabilizacije zemlje, pravdajući se da oficiri nisu planirali napad već pričali o potencijalnim scenarijima. Takođe je rekao da njihov razgovor ne znači da je "Taurus" dobio "zeleno svetlo" za slanje u Ukrajinu.

"To je hibridni dezinformacioni napad. U pitanju je unošenje podela i podrivanje našeg jedinstva", kazao je Pistoriju i upozorio da se ne sme nasesti na navodnu zamku ruskog predsednika Vladimira Putina.

Tanjug/AP/Stephanie Scarbrough

 

Cela ova afera oko raketa dobija i drugu unutrašnju političku dimenziju, objašnjava Ćurčić, navodeći sličan primer iz prošlosti.  

"Tu ne treba zaboraviti da su afere sa prisluškivanjem postojale i u vremenu kancelarke Merkel. Tada su mediji tvrdili da su pojedine obaveštajne strukture SAD takođe bile umešane u praćenje delovanja visokih dužnosnika. CDU je ovu aferu iskoristio da napadne ne samo Šolca, već i ministra odbrane Borisa Pistorijusa, inače po anketama jednog od najpopularnijih nemačkih političara, što je deo plana da se ,,Semafor koalicija'' oslabi pred predstojeće evropske i pokrajinske izbore 2024. i savezne izbore 2025. godine", ističe on.

Reakcije u medijima idu od ratnog stanja do političkih igara

Reakcija nemačkih medija takođe je indikativna jer su neki tekstovi pisani u tonu kao da je Treći svetski rat već počeo, a drugi se bavili političkim manevrisanjem.

Primer prve grupe je tabloid Bild u čijem se tekstu spominje kako je savezna vlada u Berlinu osramoćena i kako kontraobaveštajni napori moraju biti ojačani, posebno ako su "bokovi otvoreni". Bild takođe implicira da se mnogo opasnije stvari diskutuju u tajnosti.

"Činjenica da su nemački vojnici razgovarali jedni sa drugima preko Webex-a bez bezbednosnih mera ne mora da znači da su bili nemarni. Takođe je zamislivo da koriste sofisticiraniju enkripciju za zaista eksplozivne teme i da je Moskva do sada samo oštrila zube na ovome", piše u komentaru nemačkog lista.

Još jedan uticajan nemački list Fokus, poznat po zalaganju za agresivnu politiku prema Rusiji, otišao je još dalje navodeći da je "tragedija" oko afere "Taurus" suočila Nemce sa neprijatnom realnošću da je Nemačka daleko od sposobnosti za rat koju propagira ministar odbrane. 

"Poruka koju Putin šalje Nemcima preko svog propagandnog kanala Russia today ne može biti jasnija: „Ja sam svuda. Znam sve o vama. Pa zato, budite pažljivi". U slučaju da je neko sumnjao, Putinovi špijuni znaju mnogo više o nama nego što je car Kremlja sada objavio iz propagandnih razloga", piše u komentaru nemačkog novinara Huga Milera-Foga u Fokusu.

Kako bi se odgovorilo da ovu "Putinovu poruku" Miler-Fog predlaže naoružavanje i jačanje oslabljenog Budesvera, kako bi se suprotsavio "kozacima".

"Obnavljanje ratne sposobnosti, koja je svakako bila prisutna tokom Hladnog rata, mora, nažalost, biti glavni prioritet. Očigledno je da to neće biti lako. Aktuelna je rečenica velikog liberala Fridriha Naumana, koju je kancelar Helmut Šmit (SPD) voleo da citira: „Koja je korist od najbolje socijalne politike ako dođu Kozaci?", napisao je u zaključku nemački novinar.

Mnogo umereniji u analizi je list Cajt, koji piše da bi Šolc mogao da iskoristi aferu kao argument protiv slanja raketa u Ukrajinu.

"Oficiri navode i razloge zašto bi isporuka Taurusa teško pomogla Ukrajincima: Krimski most će biti teško uništiti, a jedan Taurus nije dovoljan, pogotovo ako se Ukrajinci obuče brzo u Nemačkoj, odnosno za nekoliko nedelja. Temeljna obuka, međutim, traje nekoliko meseci. Uz to, Ukrajinci trenutno nemaju letelicu iz koje se može ispaliti krstareća raketa", navodi Cajt dajući kancelaru prostor za manevar.

Vest koja je možda digla najveću paniku je izjava nemačkog ministra zdravlja Karla Lauterbaha da se nemački zdravstveni sistem "osim za pandemije, mora bolje pripremiti i za velike katastrofe i eventualne vojne sukobe".

"Sedeti skrštenih ruku nije opcija. Nama je i u zdravstvu potrebna prekretnica pogotovo ako se u obzir uzme činjenica da bi Nemačka u slučaju napada na neku od zemalja NATO postala čvorište za zbrinjavanje povrđenih i iz drugih zemalja", rekao je Lauterbah.

Ipak, analitičar Petar Ćurčić navodi da je ta izjava izvesno istrgnuta iz konteksta, te da je ona usmerena prema bivšoj vlasti.  

"U unutrašnjoj političkoj borbi Lauterbah je pokušao da ukaže na to da su prethodne vlasti pod CDU slabo reagovale na potrebe robusnog i izuzetno važnog nemačkog zdravstvenog sistema. Lauterbahovi planovi, s toga, su bili usmereni ka tome da se kompletan sistem učini efikasnijim i spremnijim za brojne izazove, a posebno je naglasio loše odgovore u slučaju pandemije kovida. Jedno od mogućih dilema jeste na koji način bi se nemački lekari i kompletno medicinsko osoblje pripremilo za rat? Budući da je scenario direktnog sukoba Rusije i Nemačke manje verovatan, možda je jedan od mogućih scenarija uključivanje lekara u pomoć ukrajinskim snagama", kaže analitičar.

Peskov: Snimak ukazuje da Nemačka planira napad

Povodom transkripta razgovora oficira Bundesvera oglasio se i portparol Kremlja Dmitrij Peskov, rekavši da on pokazuje da nemačka vojska suštinski i konkretno razgovara o planovima za napade na rusku teritoriju.

Peskov je rekao novinarima da je Rusija povodom toga preduzela korake i pozvala nemačkog ambasadora u Moskvi na razgovor u rusko Ministarstvo spoljnih poslova, objavila je agencija RIA Novosti. 

Tanjug/AP/Sergei Bobylev, Sputnik, Kremlin

 

Takođe je istakao i da razgovor nemačkih oficira o planiranim udarima na Krim pokazuje direktnu umešanost Zapada u sukob u Ukrajini i naglasio da mora da se vidi da li je Bundesver to radio samoinicijativno ili je to deo državne politike Nemačke. 

Ruski zvaničnik je uz to podsetio da je nemački kancelar Olaf Šolc obećao da će sprovesti brzu i efikasnu istragu i izrazio nadu da će Moskva, bar preko medija, saznati do čega je ta istraga dovela.

Komentari (0)

Evropa