Evropa

Ako ne Ursula fon der Lajen, ko onda: Sedam imena u trci za prvog čoveka Evropske komisije?

Komentari

Autor: Euronews

29/04/2024

-

08:56

Ako ne Ursula fon der Lajen, ko onda: Sedam imena u trci za prvog čoveka Evropske komisije?
Tanjug/AP/Jean-Francois Badias - Copyright Tanjug/AP/Jean-Francois Badias

veličina teksta

Aa Aa

Početkom juna Evropsku uniju čekaju izbori za Evropski parlament, a u novom sazivu biće čak 720 evroposlanika, koje će direktno birati glasači. Novi saziv će imati za 15 poslanika više nego što je bilo u prethodnom, a razlog povećanja je prilagođavanje demografskim promenama u nekoliko država članica EU. Izbori za Evropski parlament su zakazani između 6. i 9. juna. 

Druga dva glavna tela se biraju indirektno. Da bi se konstituisala Evropska komisija neophodno je odobrenje Evropskog parlamenta, dok Savet EU čine ministri iz država članica koje određuju nacionalne vlade. Već mesecima se postavlja pitanje da li će Ursula fon der Lajen, aktuelna predsednica Evropske komisije uspeti da se održi na toj poziciji ili će je zameniti neko novi. Na crtu tako, aktuelnoj predsednici Evropske komisije naći se čak sedam imena. Podsetimo, Fon der Lajen je nedavno dobila podršku Evropske narodne partije za novi mandat.

Kako piše Euronews na engleskom, glavna tačka njene politike jeste kontinuitet aktuelne politike Komisije. Ipak, u Briselu se mogu čuti nova imena za predsednika Komisije, iako pojedini još neće da otkriju svoju kandidaturu. Euronews na engleskom piše o sedam glavnih kandidata i prikazuje njihove prednosti, mane i šanse za izbor na mesto predsednika Evropske komisije.

Mario Dragi

Tanjug/AP/Gregorio Borgia

 

Nekadašnji italijanski premijer govorio je nedavno na jednom forumu, a mediji u Italiji su taj govor okarakterisali kao "loše prikrivenu kandidaturu za mesto šefa Evropske komisije". U Briselu čak, piše Euronews na engleskom, Dragija prati reputacija da neophodne poslove završava kao "magijom". Dragi je inače, bio premijer Italije od februara 2021. do oktobra 2022. godine, a takođe je bio i guverner Evropske centralne banke u periodu od 2011.do 2019. godine.

Za: Verovatno najpoznatiji evropski političar sa aurom nepogrešivosti.

Protiv: Rizik da neko ko je "previše dobar" na takvom položaju, pa može da zaseni sve ostale – to je i jedan od razloga, navodi Euronews, što su mu tri stranke u njegovoj vladi uskratile podršku na glasanju o poverenju.

Šanse: Lideri EU i poslanici Evropskog parlamenta verovatno neće odbiti Dragija, čak je i Viktor Orban rekao novinarima u Briselu da mu se "sviđa".

Kristalina Georgieva

AP/Jose Luis Magana

 

Odlazeći predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, rekao je nedavno da će sledeća Evropska komisija biti "ekonomska". Ako je ovo tačno, kako piše Euronews na engleskom, ko je bolji od sadašnje direktorke Međunarodnog monetarnog fonda, Kristaline Georgieve, za ovaj visoki položaj?

Ovo nije prvi put da se njeno ime pominje u kontekstu prvog čoveka Evropske komisije. Isto je buil i 2019. godine kada je na kraju izabrana Fon der Lajen.

Za: Ona bi mogla biti dugo čekivana prva šefica Komisije iz istočne Evrope nakon "velikog proširenja".

Protiv: Upravo je ponovo imenovana za direktora MMF-a i u poređenju sa drugim kandidatima, ima manje veza sa ključnim donosiocima odluka u Briselu.

Šanse: Ima jake veze sa Savetom i podršku istočnih zemalja. Ima šanse da "uzdrma" Evropski parlament.

Andrej Plenković

Tanjug/HINA/Slavko Vukadin

 

Još jedno ime koje se može čuti u briselskim krugovima je hrvatski premijer i predsednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrej Plenković. Hrvatski premijer vodi vladu od 2016. i mogao bi biti u iskušenju da se oproba na međunarodnoj sceni.

Za: Dugogodišnje iskustvo kao šef vlade, potiče iz najnovije zemlje članice EU - znak dobre volje zemljama kandidatima na listi čekanja.

Protiv: Više "političar" nego "politički orjentisan".

Šanse: Prijateljstvo sa mnogim kolegama liderima EU moglo bi da mu olakša imenovanje, ali potvrda bi se oslanjala na sposobnost izgradnje koalicije u Parlamentu.

Roberta Mecola

Tanjug/AP/Ukrainian Presidential Press Office

 

Kada je časopis "Time" uvrstio predsednicu Evropskog parlamenta Robertu Mecolu među 100 lidera u nastajanju koji oblikuju svet 2023. godine, fon der Lajen je javno pohvalila njen rad.

"Nikada nemojte da popustite nad cinizmom. Možete biti motor promena", savetovala je aktuelna predsednica Komisije mlađu političarku koja bi sada mogla da je nasledi.

U svojoj kratkoj međunarodnoj karijeri, Mecola je postala prvi političar EU koji se sastao sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Međutim, ona nije favorit: njeno ime bi se verovatno pojavilo da nije bilo sporazuma o ponovnom imenovanju Fon der Lajen i da su verovatniji kandidati otpali.

Za: Harizma i mladost, plus jaka proevropska uverenja.

Protiv: Nedostatak međunarodnog iskustva, nema prethodnih poslova u bilo kojoj vladi – problem za lidere EU.

Šanse: Lakše u parlamentu kao odlazećem predsedniku, izazovnije u Evropskom savetu.

Kirijakos Micotakis

Tanjug/AP/Petros Giannakouris

 

Grčki premijer bi mogao da se pokaže kao još jedan kec u rukavu. U nedavnom tvitu, Manfred Veber, lider Evropske narodne partije (EPP) rekao je da Micotakis "predstavlja liderstvo EPP u svom najboljem izdanju".

Micotakisa vole kolege lideri EU i takođe bi mogao da bude dobar izbor za predsedavanje Evropskim savetom ako EPP ne uspe da preuzme funkciju Komisije.

Nedavno je grčki lider istakao tri glavne teme za sledeći mandat EU: strateška autonomija, konkurentnost i bezbednost hrane.

Za: Prethodno iskustvo kao lider EU. Govori dobro engleski i francuski i dovoljno dobro nemački da može da se obrati na plenarnoj sednici u godišnjem obraćanju o stanju Unije.

Protiv: Dašak domaćeg skandala mogao bi da ga učini rizičnim izborom.

Šanse: Jak sa Savetom, oslanjajući se na političku većinu u parlamentu kao kandidat EPP.

Kristin Lagard

Profimedia

 

Aktuelna predsednica Evropske centralne banke bila bi još jedan solidan izbor ako se Mišelovo proročanstvo o "ekonomskoj" Komisiji pokaže tačnim – posebno ako pregovori zapadnu u ćorsokak. Na čelo Evropske centralne banke došla je 2019. godine uz podršku francuskog predsednika Emanuela Makrona. 

Za: Bila je deo francuske vlade, generalni direktor Međunarodnog monetarnog fonda i sada je na čelu ECB i svuda je ostvarila dobre rezulate.

Protiv: Izbor koji bi izgledao birokratski ili odvojen od građana, previše blizak Makronu (u dobru ili u zlu).

Šanse: Ako se njeno ime pojavi za stolom lidera, to je siguran znak da im ponestaje ideja i ona bi mogla biti jedan od poslednjih dobrih izbora. Međutim, Euronews  na engleskom postavlja pitanje da li bi mogla da dobije podršku parlamenta koji je orijentisan ka desnici?

Klaus Johanis

Tanjug/AP/Mindaugas Kulbis

 

Šta ako Mišel nije u pravu i Evropa se odluči za još jednu "geopolitičku" komisiju? U ovom slučaju, ime rumunskog predsednika Klausa Johanisa moglo bi takođe da uđe u trku.

Johanis se takođe kandiduje za generalnog sekretara NATO-a – iako se čini da holandski premijer Mark Rute ima prednost u toj trci – tako da ima gotovu viziju za odbranu Evrope koja bi se mogla reciklirati za sledeću Komisiju.

Za: Kandidat iz istočne zemlje i EPP.

Protiv: Zavisi od ishoda NATO trke.

Šanse: Relativno dobro gledano u Evropskom savetu, ali je potrebna većina EPP u Parlamentu.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Evropa