Francuski Senat usvojio stroži zakon o odgovornosti za štetu tokom nereda
Komentari
Francuski Senat usvojio je predlog zakona kojim se uvodi finansijska odgovornost učesnika nereda za pričinjenu štetu, uz dodatne mere za jačanje bezbednosti.
Predlog zakona usvojen je sa 229 glasova "za" i 105 "protiv", a njime se uvodi odgovornost učesnika nereda za pričinjenu štetu i predviđaju dodatne bezbednosne mere, preneo je BFM TV.
Upućen je Narodnoj skupštini Francuske na dalju proceduru.
Predlog zakona, pripremljen nakon nereda 17. oktobra koji su usledili posle pobede fudbalskog kluba Pari Sen Žermena u evropskom takmičenju, prvobitno je imao pet članova, ali je tokom rasprave u Senatu dopunjen sa dvadesetak novih odredbi na inicijativu vlade i desničarske većine.
Vlada je zakon predstavila kao hitnu meru, navodeći da je u neredima pogođeno više od 2.500 preduzeća, podaci su Francuskih privrednih komora.
Ključna odredba predviđa da država može da traži nadoknadu štete od osoba koje su "svesno učestvovale" u grupi formiranoj radi vandalizma, kao i od onih koji ostanu na okupljanju koje može da naruši javni red uprkos dvama upozorenjima policije.
Odgovornost bi mogla da obuhvati i osobe koje su posredno odgovorne za štetu, uz ograničenje od 10.000 evra po osobi.
Francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez najavio je da će proširenje biti upućeno Državnom savetu radi provere usklađenosti sa načelom ravnoteže između solidarnosti i nadoknade štete.
Dodatne odredbe obuhvataju nove administrativne zabrane demonstracija, strože kazne, teritorijalne zabrane za strance, lakšu upotrebu dronova u sudske svrhe i algoritamskog video-nadzora, kao i mogućnost iseljenja iz socijalnih stanova osoba koje izazivaju probleme.
Predviđena je i hitna procedura za uklanjanje, u roku od 24 sata, sadržaja na društvenim mrežama koji podstiču vandalizam.
Nunjez je pozdravio usvajanje zakona, ocenivši da su senatori značajno unapredili vladin predlog i braneći ga kao "zdravorazumsku" meru.
Podršku su pružili i poslanici Nacionalnog okupljanja, dok su levičarske stranke oštro kritikovali tekst.
Predlogu su se usprotivili i sindikati, organizacija Amnesti internešenel i Nacionalni savet advokatske komore.
Predstavnici desnice i centra u Senatu odbacili su kritike, tvrdeći da zakon štiti pravo na demonstracije, ali i omogućava da se društveni zahtevi ne potiskuju pljačkom i nasiljem. O predlogu će sada raspravljati Narodna skupština, gde se očekuje nastavak oštre debate.
Bonus video:
Komentari (0)