Evropski aerodromi pod opsadom dronova - ko stoji iza napada?
Komentari
23/11/2025
-15:00
Poremećaji u saobraćaju na evropskim aerodromima izazvani dronovima u poslednjih godinu dana eksplodirali su - učetvorostručeni su između januara 2024. i novembra 2025, pokazala je analiza javno dostupnih izveštaja koju je sprovela Euronewsova jedinica za proveru činjenica, "The Cube".
Analiza, koja je obuhvatila više od 24 aerodroma u 12 zemalja, ukazuje na jasnu prekretnicu: dok su se incidenti povremeno pojavljivali tokom 2024. i početkom 2025, u septembru je zabeležen nagli skok, koji je dostigao vrhunac narednog meseca.
Belgija je bila najpogođenija, sa 10 incidenata koji su poremetili rad aerodroma, a koji se dovode u vezu s dronovima iznad njihovog vazdušnog prostora.
Svi ti incidenti dogodili su se u samo osam dana, između 2. i 9. novembra - nezapamćen niz koji je praktično paralizovao aerodrom u Briselu i doveo do desetina otkazanih letova.
Zvanični podaci ukazuju na širu sliku postepenog rasta aktivnosti dronova. Nemački pružalac usluga kontrole letenja, DFS, zabeležio je 192 poremećaja na aerodromima povezana s dronovima u 2025, u odnosu na 141 godinu ranije.
Švedski LFV potvrdio je i pet slučajeva između 2024. i 2025. u kojima je vazdušni saobraćaj bio zaustavljen ili odložen zbog dronova.
Učestaliji i problematičniji
Podaci pokazuju da letovi dronova u blizini evropskih aerodroma nisu novost. Ipak, iako se broj uočenih dronova postepeno povećavao, sama priroda incidenata promenila se - postali su ozbiljniji i češće dovodili do višesatnih zatvaranja aerodroma.
Podaci Uprave za civilno vazduhoplovstvo i železnice Danske, dostavljeni "The Cube-u", pokazuju da su kontrolori letenja prijavili 107 ilegalnih letova dronova u blizini danskih aerodroma u 2025, u odnosu na 92 u 2024.
Ipak, samo mali broj tih slučajeva završio je u medijima kao incidenti koji su značajno uticali na saobraćaj. U decembru 2024. policija u Kopenhagenu prijavila je samo jedan, kratak incident — dron je izazvao 10-minutni prekid bez otkazivanja letova.
Tanjug/AP/Bo Amstrup/Ritzau Scanpix
Ali u 2025. situacija se dramatično promenila. Između 22. i 23. septembra 2025. dronovi iznad aerodroma u Kopenhagenu izazvali su četvoročasovnu obustavu letova, najmanje 109 otkazivanja i 51 preusmerenje.
Istovremeno, navodni dron poremetio je saobraćaj na aerodromu u Oslu u Norveškoj, pri čemu je ukupna šteta pogodila više od 20.000 putnika - što je do sada najveći dron-incident u Evropi u 2025.
Već sledećeg dana dronovi su primećeni i iznad aerodroma u Alborgu, koji deli pistu s danskim vazduhoplovstvom, a vlasti su potvrdile višesatna kašnjenja i preusmerenja.
Tanjug/AP/Bo Amstrup/Ritzau Scanpix
Dalji slučajevi zabeleženi su na aerodromima u Sunderborgu, Esbjergu i Skrajdstrupu, vojnoj bazi.
Ovakav obrazac nije jedinstven za Dansku. Tokom 2025. Nemačka, Švedska i Belgija takođe su zabeležile nagli porast medijskih izveštaja o višesatnim zatvaranjima aerodroma i značajnim poremećajima u saobraćaju, za razliku od povremenih ili manjih smetnji u 2024.
Stručnjaci navode da je porast jeftinih, lako dostupnih dronova za hobiste koincidirao s ruskom invazijom na Ukrajinu 2022, koja je ubrzala razvoj dron-tehnologije.
Tačni uzroci i počinioci mnogih ovih incidenata, međutim, i dalje su predmet istrage.
Drugi analitičari rekli su "The Cube-u" da mnogi od ovih slučajeva nose obrise ruske hibridne taktike, usmerene na stvaranje nelagode i destabilizaciju, ostajući u sivoj zoni ispod nivoa otvorenog vojnog sukoba.
Ko stoji iza dronova?
Broj izveštaja o zatvaranjima aerodroma povezanima s dronovima porastao je nakon što je 9. septembra ove godine oko 23 drona ušlo u poljski vazdušni prostor, primoravši četiri aerodroma da se zatvore nakon veliko incidenta.
Poljske vlasti direktno su optužile Rusiju. U oktobru, ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski rekao je za "Gardijan" da su dronovi izgleda lansirani s jedne lokacije i bili nenaoružani - što implicira namernu provokaciju, a ne neželjenu posledicu napada na Ukrajinu.
Tanjug/AP
U novembru, poljski general Maciej Kliš izjavio je za "Rzeczpospolitu" da je istraga potvrdila da su neki dronovi nosili eksplozivna punjenja, uključujući i više lažnih meta, kako bi preopteretili protivvazdušnu odbranu.
Istraga policije povodom incidenta na aerodromu u Oslu u septembru na kraju je obustavljena. Norveška policija saopštila je da nije mogla da potvrdi ni da negira da su dronovi zaista viđeni te noći.
U Nemačkoj je policija pokrenula veliku operaciju oko aerodroma u Minhenu nakon više uočenih dronova početkom oktobra, ali počinioci nisu odmah pronađeni.
U posebnom incidentu početkom novembra obustavljeni su letovi na berlinskom aerodromu gotovo dva sata; policija nije uspela da locira dron koji je svedok prijavio.
Ipak, više evropskih lidera javno je sugerisalo rusku umešanost. Nakon incidenta koji je zatvorio aerodrom u Kopenhagenu u septembru, danska premijerka Mete Frederiksen rekla je da se ruska umešanost "ne može isključiti", povezujući to sa slučajevima u Poljskoj i rumunskom vazdušnom prostoru.
"Delovalo je kao delovanje sposobnog aktera", rekao je danski policijski inspektor Jens Jespersen, navodeći da je dron palio i gasio svetla dok se približavao aerodromu. Operisao ga je neko ko je imao "sredstva i nameru da se pokaže… možda i da vežba".
Nemački kancelar Fridrih Merc komentarisao je talas incidenata rečima da, iako nije bilo "naoružanih dronova", Nemačka sumnja da "Rusija stoji iza većine ovih letova", nazivajući ih "špijunskim pokušajima" usmerenim na "uznemiravanje stanovništva".
Belgijski ministar odbrane Teo Franken rekao je, povodom gotovo svakodnevnih upada između 2. i 9. novembra, da je "pretnja bila ozbiljna" i da je obrazac "podsećao na hibridne metode viđene u drugim zemljama".
Njegov portparol izjavio je za "The Cube-u" da je ruska umešanost "moguća", ali da se razmatraju sve mogućnosti.
Tanjug/AP
Rusija je ponovo negirala bilo kakvu umešanost. Kada su ga pitali o incidentima tokom javnog nastupa u Sočiju, ruski predsednik Vladimir Putin to je ismejao.
"Neću više slati dronove. Ni u Francusku, ni u Dansku i ni u Kopenhagen", našalio se Putin.
"Dronovi su sofisticirani"
Iako su evropske vlasti pokrenule istrage u većini slučajeva, vrlo malo njih dovelo je do identifikacije osumnjičenih. Delom, kažu stručnjaci, zbog tehnoloških ograničenja.
"Mnogi dronovi su toliko mali i lagani da standardni radar jednostavno nije podešen da ih registruje", rekao je dr Dejvid Bači iz Oksfordskog instituta za termofluidiku i akustiku.
Nova sredstva nadzora - visokorezolucione termalne kamere i akustički senzori - tek se testiraju, rekao je on, ali "realno smo u sivoj zoni u kojoj problem raste brže nego što se rešenja uvode".
Dodao je da je teško pratiti operatera drona, koji može biti izvan ili kilometrima daleko od perimetra aerodroma.
"Nije baš jednostavno sve to povezati sa Rusijom", rekao je.
Iako bi neki incidenti mogli uključivati osobe "koje finansira Rusija ili proruske simpatizere", drugi mogu biti "amateri ili imitatori koji koriste rusku priču kao izgovor za izazivanje haosa", rekao je.
U mnogim slučajevima, kako je objasnio još nema zvaničnog dokaza. Ipak, drugi upadi drona u evropske zemlje ukazuju na koordinisaniju strategiju.
"Imamo niz indicija, a one proističu iz činjenice da korišćeni dronovi nisu jeftini modeli koje možete kupiti na internetu", rekao je profesor međunarodnih odnosa Mišel Liežo sa UCLouvaina, povodom talasa letova u Belgiji.
Rekao je da su to "prilično sofisticirani dronovi", a testovi su pokazali da su otporni na standardne metode ometanja signala.
On smatra da izbor ciljeva - često aerodromi i vojne baze - pokazuje jasnu nameru.
"To daleko prevazilazi radoznalost prosečnog građanina. A to što se sve ovo naglo umnožilo u tako kratkom vremenu jasno ukazuje na koordinaciju. Ne može to biti slučajno - kao da je niotkuda ogroman broj ljudi širom Evrope odlučio da radi isto", dodao je.
Liežo je ukazao na sve veću vojnu podršku Evrope Kijevu.
"Poruka (iz Rusije prim.aut.) je: time što u tolikoj meri podržavate Ukrajinu, vi postajete saučesnici u ratu i izlažete se odmazdi, jer škodite ruskim interesima. Za sada šaljemo samo nekoliko nenaoružanih dronova, ali to znači da smo sposobni za mnogo više", rekao je.
Komentari (0)