Evropa

Francuski desničar traži od Makrona nacionalni omaž Brižit Bardo, levičari kritikuju inicijativu

Komentari
Francuski desničar traži od Makrona nacionalni omaž Brižit Bardo, levičari kritikuju inicijativu
Francuski desničar traži od Makrona nacionalni omaž Brižit Bardo, levičari kritikuju inicijativu - Copyright Hugues Vassal / akg-images / Profimedia

Autor: Tanjug

30/12/2025

-

19:33

veličina teksta

Aa Aa

Francuski desničarski političar Erik Sioti pozvao je danas francuskog predsednika Emanuela Makrona da organizuje nacionalni omaž Brižit Bardo, sličan onom koji je odat pevaču Džoniju Holideju 2017. godine.

"Francuska ima dužnost da oda počast svojoj Marijani", napisao je Sioti, na društvenoj mreži Iks, misleći na simbol francuske slobode čije je lice Bardo izabrana da predstavlja šezdesetih godina 20. veka, prenosi Mond.

On je podelio i peticiju koju je pokrenula njegova stranka kojom se zahteva ovaj pomen.

"Brižit Bardo je preminula, ali ikona živi više nego ikad sa nama. Dok levica izliva svoju mržnju na društvenim mrežama i u mikrofone medija protiv one koja je tako dobro otelotvorila Francusku, njenu drskost, njen stil, njenu eleganciju predsednik Republike mora imati hrabrosti da organizuje nacionalnu počast našoj BB", navodi se u peticiji, koja je do podneva u ponedeljak prikupila više od 23.000 potpisa.

Ovu inicijativu je odmah odbacio prvi sekretar Socijalističke partije, Olivije For, koji je istakao da je glumica, koja je preminula u nedelju u 91. godini, "više puta osuđivana zbog rasizma".

"Nacionalne počasti se odaju za izuzetne usluge učinjene naciji. Brižit Bardo je bila kultna glumica Novog talasa. Blistava figura, ostavila je svoj trag na francuskoj kinematografiji, ali je takođe okrenula leđa republikanskim vrednostima", dodao je.

AP Photo/Michel Lipchitz

 

Socijalistički poslanik Filip Brun je rekao da nema ništa protiv te ideje.

"Ako predsednik Republike tako odluči, ne vidim zašto bismo se tome protivili", rekao je.

Upitan da prokomentariše tišinu na levici koja okružuje odlazak glumice i aktivistkinje, poznate po simpatijama prema krajnjoj desnici, Filip Brun je tvrdio da "nema razloga za sramotu".

"Znamo njenu prošlost, takođe znamo njena uverenja i očigledno ne odobravamo njen politički angažman. Brižit Bardo je bila veoma važna ličnost, simbol slobode, pobune i strasti, a takođe je predstavljala našu zemlju u inostranstvu", izjavio je i potpredsednik finansijskog odbora Narodne skupštine.

Francuski list navodi da je malo levičarskih ličnosti reagovalo na smrt francuske ikone, za razliku od "hvalospeva" desnice i krajnje desnice, čiji je ciljeve Bardo prihvatila.

"Kažu da je Bog stvorio ženu. Neki veruju u to, drugi ne. Svi se slažemo da je francuska kinematografija stvorila BB i da je ona učinila da zasija širom sveta... Ovo, na naše veliko zadovoljstvo", tvitovao je lider Komunističke partije Fabijen Rusel.

Poslanica Zelene stranke Sandrin Ruso takođe je kritikovala Bardo koja je bila podjednako poznata po svojim simpatijama prema krajnjoj desnici kao i po ljubavi prema životinjama. Neke od njenih izjava bile su usmerene na muslimane, a druge su vređale stanovnike francuskog ostrva Reinion u Indijskom okeanu.

"Biti dirnut teškom situacijom delfina i ravnodušan prema smrti migranata u Sredozemnom moru, koji je to nivo cinizma?", navela je Ruso.

Poslanica iz Pariza Sara Legren, članica rukovodstva stranke "Nepokorena Francuska", ocenila je da je glumica "previše rasistička" da bi dobila počast od pristalica te partije.

Predsednik Francuske Emanuel Makron opisao je Bardo kao "legendu jednog veka" i simbol slobodnog duha, dok je gradonačelnik Nice Kristijan Estrozi najavio da će jedan "ikonografski lokalitet" u tom gradu poneti njeno ime.

AP Photo/Remy de la Mauviniere

 

U Francuskoj postoje različite vrste nacionalnih počasti.

Robertu Badinteru, koji je ukinuo smrtnu kaznu u Francuskoj, odata je počast u vidu svečane ceremonije 2024. godine, kao i pevaču Šarlu Aznavuru 2018. godine.

Verovatnija opcija za Bardo bila bi slična javnom oproštaju od rok zvezde Džonija Halideja, kada su se velike mase okupile na ulicama Pariza 2017. godine.

Bardo će biti sahranjena blizu grobova svoje porodice na groblju u Sen Tropeu. Decenijama je izbegavala pažnju, a bliska prijateljica Vendi Bušar rekla je da je medalje i ceremonije nisu nimalo zanimale.

"Nisam sigurna da bi ona, koja je živela život pun jednostavnosti i oskudice, želela ovaj nacionalni omaž", ​​rekla je ona za francusku televiziju.

Novinar Stiven Beleri, koji je intervjuisao Bardo ranije ove godine, složio se da je želela nešto mnogo jednostavnije i intimnije.

Bardo je tražila da bude sahranjena u svom domu na Rivijeri u La Madragu, umesto na javnom groblju, gde se plašila da bi "gomila idiota mogla da ošteti grobove njenih roditelja i baba i deda".

Međutim, gradska skupština u Sen Tropeu je saopštila da će biti sahranjena na javnom groblju koje gleda na Sredozemno more, kao i na njen dom.

Brižit Bardo biće sahranjena 7. januara u Sen Tropeu, gde će biti privatno sahranjena u porodičnoj grobnici na lokalnom groblju, a ceremonija će biti prenošena na ekranima širom grada, saopštila je Fondacija Brižit Bardo.

Francuska glumica je tokom karijere snimila oko 50 filmova i svetsku slavu stekla ulogom u ostvarenju "I Bog stvori ženu" iz 1956. godine. Glumu je napustila 1973. godine i posvetila se borbi za prava životinja, ali je kasnije često bila u žiži javnosti zbog desničarskih stavova i spornih izjava, posebno na račun muslimana i migranata.

Komentari (0)

Evropa