Hoće li veštačka inteligencija zameniti poslove? Antropski izveštaj otkriva da odgovor nije tako jednostavan
Komentari
25/01/2026
-17:12
Uprkos široko rasprostranjenim strahovima da će veštačka inteligencija (AI) zameniti radna mesta, tehnologija trenutno pomaže radnicima umesto da ubija radna mesta, sugeriše studija firme za AI Anthropic .
Uprkos zabrinutosti oko posla, istraživanje je složenije jer je utvrđeno da veštačka inteligencija različito menja poslove, u zavisnosti od uloge. To je u suprotnosti sa prethodnim komentarima izvršnog direktora Darija Amodeija da bi veštačka inteligencija mogla da uništi polovinu svih početnih poslovnih mesta u "belim okovratnicima".
Umesto da se fokusira samo na to koliko često se koristi veštačka inteligencija, izveštaj je pažljivije razmotrio kakve zadatke joj se daju i da li uspeva, uvodeći skup mera koje autori nazivaju "ekonomskim primitivima".
Ove mere ispituju vrste zadataka za koje ljudi koriste veštačku inteligenciju, koliko su ti zadaci teški, nivo obrazovanja potreban za razumevanje i zahteva korisnika i odgovora veštačke inteligencije, koliko autonomije je dato veštačkoj inteligenciji i koliko pouzdano ona završava zadatak, piše Euronews.
Unsplash/Andrea De Santis
Autori su rekli da su ovi markeri namenjeni da pruže „novi prozor za razumevanje uticaja veštačke inteligencije na ekonomiju“.
Studija je otkrila da 49 odsto poslova sada može da koristi veštačku inteligenciju u najmanje četvrtini zadataka, što je povećanje od 13 odsto u odnosu na početak 2025. godine.
Izveštaj je analizirao kako su ljudi i preduzeća koristili Antropikovog veštačkog asistenta Кloda u novembru 2025. godine, crpeći anonimni uzorak od dva miliona stvarnih razgovora iz besplatnih i plaćenih usluga.
Upotreba ostaje neujednačena među radnim mestima i ekonomijama
Prema izveštaju, upotreba Кloda je koncentrisana među određenim zadacima, od kojih se većina odnosi na kodiranje.
Generalno, veštačka inteligencija se najčešće koristi za zadatke koji zahtevaju viši nivo obrazovanja od proseka u ekonomiji, kao što su zahtevi za razvoj softvera, navodi se u izveštaju.
Dodaje se da nisu svi kancelarijski poslovi pod istim uticajem veštačke inteligencije, a tehnologija može i da unapredi ili dekvalifikuje radnike.
"Za neka zanimanja, ona (veštačka inteligencija) uklanja zadatke koji zahtevaju najviše veština, a za druga najmanje", navodi se u izveštaju.
Izveštaj takođe ističe geografske razlike. Zemlje sa višim prihodima imaju tendenciju da češće koriste veštačku inteligenciju, i češće za posao i lične zadatke. Zemlje sa nižim prihodima pokazuju veći udeo upotrebe u obrazovne svrhe.
profimedia
Iako poslovi vezani za posao čine najveći udeo upotrebe Кlodovog izraza, obrazovna upotreba je najveća u zemljama sa nižim bruto domaćim proizvodom (BDP) po glavi stanovnika. Bogatije zemlje, nasuprot tome, pokazuju veći nivo lične upotrebe.
Antropik je rekao da ovo odražava različite faze usvajanja, pri čemu korisnici u zemljama sa nižim prihodima češće koriste veštačku inteligenciju za obrazovanje, dok se upotreba u bogatijim ekonomijama širi i obuhvata svakodnevne i lične zadatke.
Razumevanje kako se koristi veštačka inteligencija je "važno"
Istraživači su takođe ispitali da li ljudi koriste Кloda da bi potpuno automatizovali zadatak za sebe ili da bi "poboljšali" svoj rad.
Automatizacija obično podrazumeva davanje veštačkoj inteligenciji zadatka koji treba da završi uz malo interakcije, kao što je prevođenje teksta na drugi jezik. Augmentacija podrazumeva saradnju, kao što je zajedničko izrađivanje i revizija dokumenta.
Na sajtu Кlod, 52 odsto razgovora vezanih za posao uključivalo je proširene zadatke. Taj udeo je manji za pet odsto u odnosu na januar prošle godine.
Izveštaj je takođe otkrio da složeniji zadaci imaju tendenciju da budu manje pouzdani. Кako zadaci postaju duži ili teži, Кlodova stopa uspeha opada, što smanjuje količinu vremena koju ljudi na kraju uštede.
Unsplash/Igor Omilaev
Ranije procene su pretpostavljale da su zadaci veštačke inteligencije bili uspešni kad god se tehnologija koristila. Uzimajući u obzir greške i potrebu za ljudskom proverom i korekcijom, izveštaj je doneo opreznije zaključke o povećanju produktivnosti.
"Кlod se muči sa složenijim zadacima: Кako se vreme koje bi čoveku bilo potrebno da obavi zadatak povećava, Кlodova stopa uspeha opada", istakli su autori u izveštaju.
Ovo je četvrto izdanje ekonomskog indeksa kompanije Anthropic, koji prati kako se veštačka inteligencija integriše u rad i njene potencijalne efekte na radna mesta i produktivnost.
Autori izveštaja tvrde da je razumevanje načina korišćenja veštačke inteligencije jednako važno kao i merenje njene široke primene.
"Кoliko su korisnici spremni da eksperimentišu sa veštačkom inteligencijom i da li kreatori politike stvaraju regulatorni kontekst koji unapređuje i bezbednost i inovacije, oblikovaće način na koji veštačka inteligencija transformiše ekonomije", navodi se u izveštaju.
Komentari (0)