Evropa

Politico: Peter Mađar želi povratak Austrougarskog carstva

Komentari
Politico: Peter Mađar želi povratak Austrougarskog carstva
Tanjug/AP/Robert Hegedus/MTI - Copyright Tanjug/AP/Robert Hegedus/MTI

Autor: Politico

22/04/2026

-

10:03

veličina teksta

Aa Aa

Budući premijer Mađarske Peter Mađar kaže da će produbiti veze sa susednim državama, posebno sa Austrijom, gradeći odnose na snažnim ekonomskim vezama i zajedničkoj istoriji koja seže do Austrougarske monarhije s kraja 19. veka, piše Politico.

"Nekada smo bili jedna zemlja, a Austrija je ključni ekonomski partner Mađarske“, rekao je Mađar nakon pobede nad Viktorom Orbanom na mađarskim izborima ranije ovog meseca i dodao:

"Želim da ojačam odnose između Mađarske i Austrije iz istorijskih, ali i kulturnih i ekonomskih razloga".

Mađar je pobedio Orbana delimično i obećanjem da će resetovati odnose Mađarske sa EU, ali to vidi u okviru osnažene grupe centralnoevropskih nacija predvođene sličnim desničarskim liderima koji, kako veruje, dele kulturni pogled, ekonomske interese i konzervativne stavove - od migracija do energetske politike. Sa važnim izuzetkom Poljske, sve ove zemlje smeštene između Zapadne Evrope i Rusije, tradicionalno su pokazivale veću spremnost da održavaju poslovne veze sa Moskvom.

Budući mađarski lider je već javno izneo kako bi mogao da ostvari svoju viziju centralnoevropskog bloka. Na konferenciji za novinare ranije ovog meseca predložio je spajanje Višegradske grupe, neformalnog saveza Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke, sa Slavkovskim formatom, okvirom saradnje koji uključuje Austriju, Češku i Slovačku.

Tanjug/AP/Robert Hegedus/MTI

 

"Verujem da je to u interesu svake zemlje, uključujući Austriju i Mađarsku", rekao je Mađar i dodao:

"Zato se nadam da ćemo ovde moći da napredujemo".

Kao jasan signal te strategije, Mađar je najavio da će njegove prve posete kao novog mađarskog lidera početkom maja biti Varšavi i Beču. Iako Austriju vidi kao prirodnijeg saveznika, od poljskog premijera Donalda Tuska i njegovih napora da obnovi liberalnu demokratiju posle godina populističke vladavine može mnogo da nauči, uključujući i to kako da odblokira fondove EU zadržane zbog brige oko vladavine prava, piše Politico.

Jedan od Mađarovih glavnih prioriteta jeste da obezbedi oslobađanje 18 milijardi evra zamrznutih fondova EU; takođe se zalaže za pristup 16 milijardi evra evropskih zajmova za odbranu i ukidanje kazne od milion evra dnevno koja je nametnuta Mađarskoj zbog odbijanja da se pridržava EU zakona o migracijama.

"Poseta Varšavi tiče se razmene iskustava o tranziciji nazad ka liberalnoj demokratiji", rekao je Emil Briks, bivši austrijski diplomata i istoričar koji je proučavao kraj Austrougarske monarhije.

"Poseta Beču više ima veze sa evropskom politikom i sa potrebom da iz ove regije sami razvijamo svoje predloge", dodao je on.

Tanjugb/AP/Denes Erdos

 

Austrijska vlada deluje prijemčivo na tu ideju. Visoki austrijski diplomata, koji je govorio za Politico pod uslovom anonimnosti, rekao je da postoji logika u jačanju saradnje među centralnoevropskim državama unutar EU po uzoru na Beneluks model.

"Sve su to države približno iste veličine sa mnogo zajedničkih interesa, a zajedno bismo bili relevantniji u smislu glasačke moći", naveo je diplomata.

Za austrijsku konzervativnu vladu produbljivanje veza sa Mađarskom dugo je bilo strateška ambicija. Početkom 2000-ih, uoči pristupanja EU nekoliko bivših komunističkih zemalja, austrijski lideri predlagali su obnovu saveza sa Centralnom Evropom.

Taj napor je na kraju propao zbog strahova u Poljskoj i Sloveniji da Beč želi da ponovo uspostavi hegemoniju više od 80 godina nakon pada Austrougarske monarhije. Sada je samouverenija i prosperitetnija Mađarska ta koja predlaže bliži savez. Poljski lideri, s obzirom na ekonomsku i vojnu snagu svoje zemlje, više se ne osećaju ugroženima tom perspektivom, kažu eksperti.

Austrijski konzervativci takođe vide novu priliku sada kada je Orban otišao.

"Blisko smo sarađivali sa Orbanom devedesetih, i uvek kažem da bi mladi Orban danas sigurno bio jedan od najvećih kritičara starijeg Orbana", rekao je Rajnhold Lopatka, poslanik vladajuće austrijske Narodne partije.

Mađar i austrijski konzervativni kancelar Kristijan Štoker počeli su da postavljaju temelje za odnose posle Orbana još na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji u februaru.

Tanjugb/AP/Denes Erdos

 

Razgovarali su o Mađarovoj poseti Beču i o tome kako da poboljšaju uslove za austrijske firme koje posluju u Mađarskoj.

U Beču se očekuje da Mađar pokuša da mapira zajednički stav o migracijama i da razgovara o sudbini Centralnoevropskog univerziteta, koji je 2019. premestio glavni kampus iz Budimpešte u Beč nakon Orbanove kampanje protiv te institucije.

Dve zemlje su već tesno ekonomski povezane. Austrija je drugi najveći investitor u Mađarskoj posle Nemačke, sa ulaganjima većim od 11,7 milijardi evra. Oko 134.000 Mađara radi u Austriji, mnogi kao pogranični radnici.

Ipak, među centralnoevropskim zemljama postoje ključne razlike koje će sigurno otežati stvaranje bližeg saveza. Na primer, oko Ukrajine - Austrija i Poljska aktivno podržavaju dodatnu pomoć EU, dok Mađarska pod Mađarom više neće ometati pomoć kao što je to radio Orban, ali se zajedno sa Češkom i Slovačkom uzdržava od podrške paketu zajmova EU od 90 milijardi evra za Kijev.

Uprkos tim razlikama, eksperti smatraju da ostaju jaki zajednički interesi, posebno kada je reč o ekonomskim inicijativama i velikim infrastrukturnim projektima.

"Ako bi ove zemlje mogle da predstave integrisane predloge i koordinisane projekte, to bi ojačalo njihov položaj pri raspodeli fondova i kohezione politike iz Brisela", kaže Rajnhard Hajniš, politički naučnik sa Univerziteta u Salcburgu.

Mađarov podsticaj za izgradnju centralnoevropskog saveza možda je i ukorenjen u njegovom razumevanju kako zapravo funkcioniše moć u Briselu.

Budući premijer proveo je gotovo deceniju kao diplomata pod Orbanom, pre nego što je prekinuo sa populističkim Fidesom i postao poslanik Evropskog parlamenta sa sopstvenom konzervativnom političkom snagom Tisa.

"On je u suštini prvi mađarski premijer koji savršeno razume kako funkcioniše briselska i EU mašinerija", kaže Stefano Botoni, profesor koji se bavi Istočnom Evropom na Univerzitetu u Firenci.

On je dodao i da "ako želite da imate veći uticaj u Briselu i da budete protivteža velikim zemljama, Francuskoj i Nemačkoj, onda morate da se udružite".

Komentari (0)

Evropa