Evropa se ovog vikenda peče na 40 stepeni: Stručnjaci upozoravaju na opasnosti koje dolaze noću
Komentari
U Evropu se ponovo polako vraćaju nesnosne temperature, svega nekoliko nedelja nakon što je smrtonosni toplotni talas pogodio kontinent.
Španska meteorološka agencija AEMET već je stavila delove zemlje pod žuto upozorenje zbog "značajnog porasta" temperatura, dok je za severoistok izdato narandžasto upozorenje zbog padavina i oluja.
Meteorolozi prognoziraju da će Sevilja, Saragosa i Kordoba biti najteže pogođene, sa temperaturama koje će do početka naredne nedelje dostići skoro 40 stepeni. Očekuju se i tropske noći, kada temperatura tokom 24 sata ne pada ispod 20 stepeni, što lokalnom stanovništvu ostavlja vrlo malo predaha, piše Euronews.
Francuska – koja je tokom prošlomesečnog toplotnog talasa bez presedana zabeležila više smrtnih slučajeva – priprema se za prognozirane maksimalne temperature od 39 stepebu na jugozapadu i u regionu Bordoa.
U Portugalu se očekuje porast temperatura od subote (20. juna), a one će verovatno ostati vrlo visoke i naredne nedelje, sa mogućnošću da u nekim regionima dostignu 40 stepeni ili više, prema meteorološkinji Mariji Žoau Fradi.
"Već govorimo o temperaturama od oko 35 do 40 stepeni na početku naredne nedelje, granica od 40 stepeni biće uglavnom ograničena na unutrašnje regione, unutrašnji deo doline Duro, dolinu Teža i unutrašnjost Alenteža", objašnjava Frada, dodajući da bi na zapadnoj obali temperature mogle dostići 35 stepeni.
"Ovo nije samo još jedna vruća sedmica"
Meteorolozi u Italiji upozoravaju da će naredne sedmice iznad zemlje stići vreo vazduh iz suptropskih širina unutrašnjosti severne Afrike, donoseći ekstremne temperature na jug, dok bi Firenca mogla dostići i 40 stepeni.
Čak i zemlje koje su obično hladnije pokazuju znake zagrevanja u narednim danima.
Prema ranim prognozama meteorologa sa sajta wfy24.com, unutrašnje podunavske ravnice Bugarske i Rumunije približavaju se 38 stepeni, dok će Budimpešta dostići 36–37 stepeni kako se greben visokog pritiska širi preko Karpatskog basena.
Tanjug/AP/Jeremias Gonzalez
"Ovo nije samo još jedna topla sedmica; ovo nosi strukturne tragove atmosferskog blokirajućeg događaja, a ne prolaznog toplog talasa", rekla je Jona Vergini, osnivačica sajta wyf24, za Euronews Earth.
Evropski "strukturni jaz" u odnosu na ekstremnu vrućinu
Vergini opisuje porast temperatura kao "udžbenički primer‘nove normalnosti", jer gasovi koji zadržavaju toplotu nastavljaju da zagrevaju planetu.
"Ono što ovo otkriva u pogledu spremnosti jeste sve veći strukturni jaz. Južna Evropa je razvila bihevioralnu toleranciju na ekstremnu vrućinu: pomeranje dnevnih rutina, sieste, spuštanje roletni itd, ali to je bihevioralna adaptacija, a ne biološka, i ne štiti fizičku infrastrukturu", kaže ona.
Elektroenergetske mreže, čak i u toplijim regionima, teško se nose sa naglim skokovima potrošnje zbog upotrebe klima uređaja, dok su mnogi sistemi javnog prevoza projektovani prema temperaturnim granicama iz kraja 20. veka, što ih čini ranjivim na ekstremne vrućine.
Prošle nedelje, severozapadni italijanski grad Torino pretrpeo je velika isključenja struje nakon što je majski toplotni talas opteretio lokalnu elektroenergetsku mrežu.
Prigradska železnička i tramvajska mreža Transilien u Francuskoj već je pozvala putnike da provere red vožnje pre odlaska na stanicu zbog mogućih poremećaja izazvanih toplotnim talasom.
Skrivene opasnosti tropskih noći
Nadolazeći porast temperatura prati i povećanje broja tropskih noći širom većeg dela Mediterana.
Ovaj fenomen već utiče na javne službe poput škola – koje razmatraju promenu termina ispita kako bi zaštitile učenike koji ne spavaju dobro zbog visokih noćnih temperatura.
ATTILA KISBENEDEK / AFP / Profimedia
"Kontinuirana noćna vrućina je verovatno veća pretnja javnom zdravlju nego dnevni temperaturni vrhunac. Kada se minimalne temperature ne spuštaju ispod 20 stepeni, a u najgorim slučajevima ostaju iznad 25 stepeni – ono što neki nazivaju ‘super-tropskim noćima’ – telu se uskraćuje ključni period oporavka, a kardiovaskularni sistem ostaje pod stalnim opterećenjem da hladi unutrašnje organe. Prekomerni mortalitet tokom toplotnih talasa mnogo je jače povezan sa uzastopnim visokim noćnim minimumima nego sa jednim vrućim popodnevom", objašnjava Vergini.
Tropske noći su često znatno izraženije u gradovima zbog efekta urbanog toplotnog ostrva. To je pojava kada se toplota zadržava između visokih zgrada i apsorbuje u velikim količinama asfalta i betona u gradovima, a zatim se ponovo oslobađa u vazduh.
Temperature u Srbiji
Kada je reč o temperaturama u Srbiji, Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) saopštio je da se za vikend i početkom sledeće sedmice zadržava pretežno sunčano i veoma toplo vreme uz najvišu dnevnu temperaturu do 35 stepeni, u nedelju ponegde i malo toplije.
Uz dnevni razvoj oblačnosti kratkotrajna kiša ili pljusak sa grmljavinom očekuju se uglavnom u planinskim krajevima jugozapadne, južne i istočne Srbije, a početkom sledeće sedmice ponegde i u ostalim predelima.
Komentari (0)