Evropa

Da li nam se sprema nova oluja u Egeju? Erdogan ponovo preti zbog istorijskog sporazuma Grčke i Izraela

Komentari
Da li nam se sprema nova oluja u Egeju? Erdogan ponovo preti zbog istorijskog sporazuma Grčke i Izraela
Erdogan - Copyright Grok AI

veličina teksta

Aa Aa

Povratak u eru direktnih pretnji, sa jasnim aluzijama čak i na preduzimanje vojnih akcija, nosi "pečat" Erdogana. Ankara sada, pored asertivne politike prema Grčkoj, grčko-turske odnose uključuje i u širi plan regionalne konfrontacije sa Izraelom. Erdoganove izjave predstavljaju pokušaj postavljanja novog neformalnog "casus belli" (povoda za rat) kada je reč o odbrambenom naoružavanju grčkih ostrva, i to modernim izraelskim oružanim sistemima.

Ovakva atmosfera građena je danima unazad, uz razmenu saopštenja nakon pokušaja Turske da stvori svršen čin povodom proglašenja dva morska parka. Međutim, sada je jasno - a to potvrđuju i Erdoganove reči, da se Ankara okreće protiv Grčke, u nameri da spreči realizaciju Sporazuma sa Izraelom. Taj sporazum bi značajno ojačao grčke kapacitete odvraćanja i odbranu ostrva.

Turski predsednik je optužio Grčku da ne odgovara na konstruktivan stav njegove zemlje i, tvrdeći da Turska nema pretenzije ni na čiju teritoriju, naglasio da "nikome neće dozvoliti kršenje njenih prava"

Ipak, turski predsednik, samo dan nakon potpisivanja istorijskog sporazuma Grčke i Izraela o nabavci moćnih protivvazdušnih sistema, nije krio zabrinutost i bes Turske zbog ovog dogovora. Upozorio je da "kršenje i nepoštovanje međunarodnih sporazuma nikome neće doneti korist".

"Ko god smireni i razborit stav Turske tumači kao slabost, otvoreno kažem, pravi ogromnu grešku. Grčka se mora vratiti sa ovog pogrešnog puta kojim je krenula i odustati od naoružavanja ostrva koja imaju demilitarizovani status. Istorija je veoma, veoma dobar učitelj za one koji žele da izvuku pouke", istakao je.

U proteklom periodu, Turska je razvijala svoju asertivnu agendu, koristeći kao povod proglašenje dva morska parka (unutar grčkih teritorijalnih voda), grčke inicijative za Prostorni plan za more, kao i Specijalne prostorne planove za obnovljive izvore energije, turizam i industriju. Sada je došlo vreme da ponovo iznese zahtev za demilitarizaciju ostrva, tako ciljajući na čitav Sporazum sa Izraelom.

Naravno, u isto vreme kada Erdogan tvrdi da Turska "nema teritorijalne pretenzije", sva nedavna saopštenja turskog Ministarstva spoljnih poslova sistematski osporavaju grčki suverenitet, pozivajući se na "ostrva i geografske formacije koje nisu ustupljene Grčkoj na osnovu sporazuma". Teorija "sivih zona", koja ponovo dominira turskim pristupom, predstavlja vrhunski revizionistički potez na štetu Grčke i osporavanje teritorijalnog statusa kvo. Ovo je direktna pretnja Grčkoj, koja opravdava i legitimiše preduzimanje odbrambenih mera na osnovu člana 51. Povelje UN.

Kada su sistemi Patriot prebačeni na Karpatos, Turska je takođe oštro reagovala, ali je činjenica da je taj potez bio usmeren na potencijalnu raketnu pretnju od strane Irana sprečila eskalaciju reakcija. Ipak, Ankara je negativno zabeležila ovaj "hrabar" potez Grčke, koja je ignorisala turska upozorenja prilikom planiranja svoje odbrane.

Nakon Sporazuma sa Izraelom i pod pritiskom javnog mnjenja u Turskoj - da Grčka kao "saveznik" Izraela jača svoju odbranu i postavlja najmodernije izraelske sisteme u grčkom prostoru, nadomak turske obale, Ankara će u narednom periodu preduzeti korake da, ako ne minira ovaj Sporazum, onda barem pod pretnjama osigura izuzimanje ostrva iz instalacije sistema "Ahilov štit".

Može li se ponoviti kiparski scenario?

Adem ALTAN / AFP / Profimedia

 

Ideja koja se možda ponovo javlja u centrima odlučivanja u Ankari jeste ona koja je dovela, pod pretnjom vojne intervencije 1998. godine, do otkazivanja prebacivanja i instalacije sistema S-300 na Kipru, piše grčka "Proto thema". Međutim, uslovi i odnosi snaga danas su potpuno drugačiji.

Naredni period biće izuzetno težak, s obzirom na to da je ovo vreme kada se obično sprovode operativna hidrografska istraživanja u Egeju i istočnom Mediteranu, kao i podmorski radovi. NAVTEX koji je Turska izdala za istraživanja broda TÜBİTAK Marmara u istočnom Mediteranu, pri čemu se jedna tačka istraživanja odnosila na grčki epikontinentalni pojas južno od Kasteloriza, dao je prvi nagoveštaj onoga što sledi.

Pošto je Atina još uvek uzdržana u davanju rasporeda za nastavak radova na električnom povezivanju Grčke i Kipra, prepuštajući odluke kompaniji, nakon Erdoganovih izjava jasno je da - ukoliko se zahtevi Ankare ne ispune, njena reakcija na terenu mora da se smatra izvesnom. Paralelno, čekaju se istraživanja za postavljanje interkonekcija na ostrvima istočnog Egeja, u područjima međunarodnih voda, ali i na grčkom epikontinentalnom pojasu, gde Turska zahteva izdavanje sopstvenih NAVTEX-a. Podsetimo, prilikom ranijih sličnih istraživanja, Turska je ometala brodove putem radija.

Posle diplomatske eskalacije proteklih nedelja i preteće poruke Erdogana, ostaje da se proceni hoće li se Turska ograničiti na diplomatske proteste i radijska ometanja, ili će izabrati eskalaciju na terenu.

Atina je poslala jasnu poruku, potpisivanjem sporazuma sa Izraelom, da neće popustiti pred ucenama i pritiscima Turske kada je reč o odbrani zemlje. Takođe, potezima u vezi sa Prostornim planom, stavila je do znanja da neće dozvoliti stvaranje "sive slike" za delove grčke teritorije na kojima ima pun suverenitet.

Ministar spoljnih poslova Jorgos Gerapetritis informisao je i svoje kolege na neformalnom sastanku u Holandiji, dok će premijer Kirjakos Micotakis obavestiti predsednika Evropskog saveta Antonija Koštu. Unutar EU i na osnovu odluka Evropskog saveta postoji "alat" za reagovanje na svako osporavanje grčkog suvereniteta i suverenih prava.

Međutim, sada kada je Turska u potpunosti prihvatila svoju stratešku autonomiju i teži značajnoj regionalnoj ulozi, uz ohrabrenje i američkog rukovodstva, moguće je da će se evropski mehanizmi pritiska pokazati neefikasnim.

Uprkos svemu tome, vest o poseti šefa turske obaveštajne službe (MIT) Ibrahima Kalina Atini i njegovom susretu sa kolegom iz Nacionalne obaveštajne službe (EYP), ambasadorom T. Demirisom, može poslužiti kao snažan neformalni kanal komunikacije između dve vlade kako bi se izbegli neželjeni razvoji događaja.

Komentari (0)

Evropa