Evropa

Ukrajina u finansijskom problemu: Kijev traži da EU iskoristi 210 milijardi evra zamrznute ruske imovine

Komentari
Ukrajina u finansijskom problemu: Kijev traži da EU iskoristi 210 milijardi evra zamrznute ruske imovine
Tanjug/AP/Evgeniy Maloletka - Copyright Tanjug/AP/Evgeniy Maloletka

veličina teksta

Aa Aa

Ukrajina je pozvala Evropsku uniju da iskoristi zamrznutu rusku imovinu kako bi pomogla u pokrivanju finansijskih i vojnih potreba zemlje tokom 2027. godine, koje bi, prema procenama Kijeva, mogle da dostignu 78 milijardi dolara ukoliko saveznici ne povećaju svoju podršku.

Ukrajinski ministar finansija Sergej Marčenko izneo je taj zahtev u utorak tokom sastanka sa predstavnicima međunarodnih donatora i finansijskih institucija u Briselu, prenosi Euronews.

Marčenko je ocenio da bi korišćenje zamrznute ruske imovine predstavljalo praktično i pravedno rešenje za pokrivanje vanrednih ratnih troškova Ukrajine, očuvanje održivosti njenog duga i obezbeđivanje odgovornosti Rusije za rat.

EU trenutno drži oko 210 milijardi evra imovine ruske centralne banke, od čega se najveći deo nalazi u belgijskoj finansijskoj instituciji Euroclear.

Tanjug/AP/Kay Nietfeld

 

Ukrajinski ministar je priznao da je pitanje korišćenja ruske imovine politički veoma osetljivo, ali je pozvao EU da razmotri centralizovani i pravno utemeljeni mehanizam kojim bi se omogućilo njeno korišćenje.

„Naši prijatelji, evropski političari, moraju da budu dovoljno hrabri i preduzmu odlučne korake“, rekao je Marčenko.

On je upozorio da rat traje duže i da je postao teži, zbog čega je Ukrajini potrebno rešenje za zamrznutu rusku imovinu ili drugi način da obezbedi sredstva neophodna za opstanak.

Kijevu za 2027. nedostaje 78 milijardi dolara

Marčenko je izneo podatke o finansijskoj situaciji Ukrajine za 2027. godinu.

Od 52,6 milijardi dolara finansijske pomoći koja je potrebna od međunarodnih donatora, do sada je obezbeđeno 20 milijardi, što ostavlja rupu od 32,6 milijardi dolara.

Pored toga, postoji oko 45 milijardi dolara izdvajanja za odbranu za koje saveznici još nisu dali garancije.

Kada se saberu te potrebe, ukupan finansijski jaz iznosi oko 78 milijardi dolara.

Situaciju dodatno pogoršavaju ruski napadi, koji su, prema navodima ukrajinskih vlasti, poremetili privredne aktivnosti, oštetili elektroenergetsku mrežu, uništili fabrike i otežali prikupljanje poreza.

Marčenko je rekao da je Ukrajina prvi put od početka rata 2022. godine uočila probleme u funkcionisanju poreske i carinske administracije.

Kijev takođe upozorava na posledice ograničavanja pomorskog saobraćaja u Crnom moru, zbog čega ukrajinski poljoprivrednici imaju probleme sa izvozom žitarica na svetsko tržište.

EU već pokušavala da iskoristi rusku imovinu

Zamrznuta imovina ruske centralne banke nalazi se pod sankcijama od februara 2022. godine, a pitanje njenog korišćenja za pomoć Ukrajini već je izazvalo podele unutar EU.

Evropska komisija je prošle godine pokušala da imovinu usmeri u beskamatni kreditni mehanizam za Ukrajinu. Taj predlog, međutim, nije dobio potrebnu podršku, pri čemu se Belgija, u kojoj se nalazi najveći deo imovine preko Eurocleara, protivila tom rešenju.

Kao alternativu, lideri EU dogovorili su kredit od 90 milijardi evra za podršku Ukrajini, zasnovan na zajedničkom zaduživanju. Po 45 milijardi evra predviđeno je za 2026. i 2027. godinu.

Tanjug/AP/Omar Havana

 

Marčenko je rekao da je Ukrajina zahvalna na tom paketu, ali je ocenio da on nije dovoljan.

Švedska, Holandija, Španija i Poljska, uz podršku baltičkih zemalja, takođe su pozvale na razmatranje novih načina za korišćenje zamrznute ruske imovine.

Belgija se protivi takvom potezu, dok su Italija i Francuska, prema navodima diplomata, skeptične prema korišćenju sredstava ruske centralne banke.

Evropska komisija za sada pokušava da izbegne novo glasanje koje bi moglo da dovede do podele među članicama i insistira da je prioritet realizacija već dogovorenog paketa od 90 milijardi evra.

Brisel traži od Kijeva sprovođenje reformi

Istovremeno, EU vrši pritisak na Ukrajinu da ubrza sprovođenje reformi potrebnih za oslobađanje već dogovorene finansijske pomoći.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je na donatorskoj konferenciji da Kijev mora da ispuni dogovorene obaveze.

„Naša poruka ukrajinskim prijateljima je jasna: sprovedite dogovorene reforme kako bismo mogli da nastavimo da vas finansijski podržavamo“, rekla je Kos.

Ona je pozvala ukrajinsku vladu, parlament i institucije da zajednički rade na sprovođenju reformi.

Evropska komisija je tokom prethodnog meseca razgovarala sa Ukrajinom i Međunarodnim monetarnim fondom kako bi preciznije utvrdila razmere finansijskog manjka.

Kijev je ranije procenjivao da mu za ovu godinu nedostaje 27 milijardi dolara u budžetu Ministarstva odbrane, ali je ta procena u međuvremenu smanjena. Marčenko je u Briselu sada fokus stavio na finansijske potrebe za 2027. godinu.

Evropska komisija još nije potvrdila iznose koje je iznela ukrajinska strana.

Komentari (0)

Evropa