Razdor među evropskim zvaničnicima: Razgovor lidera Finske i Norveške sa Putinom izazvao podele u Evropi
Komentari
Kada su lideri Finske i Norveške u utorak razgovarali sa Vladimirom Putinom, cilj im je bio da doprinesu okončanju rata u Ukrajini. Premijer Norveške Jonas Gar Stere i predsednik Finske Aleksander Stub razgovor su opisali kao "otvoren i sadržajan", uoči mirovnih pregovora koji će se narednog meseca održati uz posredovanje SAD.
U zajedničkom saopštenju naveli su da žele da prenesu poruke o budućim pregovorima i pomognu u okončanju rata. Ipak, razgovor nije doneo značajnije promene, a izazvao je kritike drugih evropskih lidera, koji smatraju da su Finska i Norveška delovale samostalno, bez usaglašenog evropskog stava.
Putin je do sada izbegavao direktne razgovore sa evropskim saveznicima Ukrajine, dajući prednost pregovorima sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom. Postoji i mogućnost trilateralnog sastanka SAD, Rusije i Kine, što bi moglo dodatno da potisne Ukrajinu i Evropu iz odlučivanja o budućnosti sukoba.
Evropski lideri strahuju da bi Donald Tramp mogao da ponudi Putinu ustupke u njihovo ime kako bi ga privoleo na mir. Ujedno, razgovor finskog i norveškog lidera produbio je podele unutar Evrope, umesto da doprinese jedinstvenom nastupu, piše britanski Telegraf.
Danska premijerka Mete Frederiksen izrazila je skepticizam prema ovoj inicijativi, ističući da Evropa treba da ostane ujedinjena. Sličnu zabrinutost izrazio je i švedski premijer Ulf Kristerson, koji je naveo da on i drugi evropski lideri nisu bili obavešteni o razgovoru.
Tanjug AP/Cornelius Poppe/NTB Scanpix via AP
Evropska unija zato nastoji da odredi jednog lidera ili usaglasi tim koji bi je predstavljao u pregovorima sa Moskvom. Bez zajedničkog stava, postoji opasnost da Rusija iskoristi evropske podele i predstavi Evropu kao prepreku miru.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da razgovori nisu doneli ništa novo i optužio evropske lidere da pokušavaju da obezbede mesto za pregovaračkim stolom. Kremlj je saopštio da je Putin ponovio stav da se trajni mir može postići samo ako se u potpunosti uvaže ruski interesi, uz optužbe da politika EU i NATO-a produžava sukob.
Ovakve poruke ukazuju na to da Rusija ne pokazuje spremnost na značajnije ustupke, dok evropski zvaničnici strahuju da će Moskva predstojeće pregovore iskoristiti za slabljenje NATO-a.
Zašto je razgovor izazvao sukob među evropskim liderima?
Finska i Norveška smatraju da Evropa mora direktno da razgovara sa Moskvom kako bi uticala na uslove budućeg mira i zaštitila sopstvenu bezbednost.
Danska i Švedska kritikuju taj potez jer nije bio dovoljno koordinisan sa ostalim evropskim državama. Strahuju da će pojedinačne inicijative oslabiti zajednički evropski stav.
Poljska upozorava da ne treba gajiti iluzije da će Putin lako pristati na kompromis.
Bonus video:
Komentari (0)