Evropa

Rusija kupuje vreme, Evropa traži mesto za pregovaračkim stolom: Šta sledi u mirovnim pregovorima o Ukrajini?

Komentari
Rusija kupuje vreme, Evropa traži mesto za pregovaračkim stolom: Šta sledi u mirovnim pregovorima o Ukrajini?
Rusija kupuje vreme, Evropa traži mesto za pregovaračkim stolom: Šta sledi u mirovnim pregovorima o Ukrajini? - Copyright Tanjug AP/Dan Bashakov

veličina teksta

Aa Aa

Evropa je konačno usaglasila zajednički pregovarački tim za razgovore o okončanju rata u Ukrajini, a iz Vašingtona stižu najave da bi evropski predstavnici mogli da učestvuju u narednoj rundi pregovora. Ipak, iz Moskve stižu drugačije poruke – Kremlj tvrdi da učešće Evropljana još nije dogovoreno i da bi pre toga moglo da bude održano još nekoliko trilateralnih sastanaka SAD, Rusije i Ukrajine. Tako se, uprkos diplomatskim pomacima, otvara pitanje da li će Evropa konačno dobiti mesto za istim stolom ili će i dalje ostati izvan ključnih razgovora.

Evropski, američki i ukrajinski zvaničnici smatraju da je za napredak u mirovnom procesu neophodno uspostaviti multilateralni format koji bi uključio i Rusiju. Dosadašnji pregovori odvijali su se kroz dva paralelna kanala - jedan između Rusije, Ukrajine i SAD, a drugi između Ukrajine, evropskih zemalja i Vašingtona.

Takav model ostavljao je Evropu izvan direktnih razgovora Moskve i Vašingtona, zbog čega je američka strana procenila da je došlo vreme za zajednički pregovarački format.

Evropsku delegaciju trebalo bi da čine predstavnici Francuske, Nemačke, Italije, Poljske i Velike Britanije, kao i institucija Evropske unije – Evropskog saveta i Evropske komisije. Reč je o pet država sa značajnim vojnim kapacitetima, koje bi trebalo da zastupaju evropske interese u pregovorima o budućoj bezbednosti kontinenta, prenosi Euronews na engleskom.

Evropa je, koja se dugo protivila direktnom dijalogu sa Rusijom, sada spremna da učestvuje u takvom formatu.

"Potpuno smo spremni da se uključimo u multilateralni format", izjavila je Paula Pinjo, glavna portparolka Evropske komisije.

Ipak, evropske diplomate upozoravaju da očekivanja ne bi trebalo da budu previsoka. Pregovori su tokom prethodne godine prolazili kroz brojne zastoje i prekide, dok ruske poruke o evropskom učešću dodatno komplikuju situaciju.

Moskva: Učešće Evrope još nije dogovoreno

Dodatnu neizvesnost unela je izjava Jurija Ušakova, bliskog saradnika ruskog predsednika Vladimira Putina, koji je u ponedeljak poručio da Moskva još nije pristala na proširenje pregovaračkog formata.

Ušakov je tako doveo u pitanje prethodne izjave američkih pregovarača Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, koji su nakon sastanka sa Vladimirom Putinom u Moskvi najavili da će Evropa učestvovati u narednoj rundi razgovora, prenosi Reuters.

Ruski, ukrajinski i američki zvaničnici prethodno su se sastali u Abu Dabiju, prvi put posle devet meseci. Nakon toga su Vitkof i Kušner razgovarali sa ruskim predsednikom, a američki izaslanici izrazili su očekivanje da će se pregovarački format proširiti. Međutim, Ušakov je poručio da je za sada dogovoreno samo nastavljanje trilateralnih razgovora.

"Ono o čemu se trenutno razgovara jeste održavanje naredne runde pregovora u trilateralnom formatu. Ti razgovori nastavljeni su pre nekoliko dana u Abu Dabiju i dogovoreno je da budu nastavljeni. Datum još nije utvrđen, a nije postignut ni dogovor o proširenju formata", rekao je Ušakov.

Na pitanje šta bi trebalo da se dogodi da bi Rusija pristala na učešće evropskih predstavnika, odgovorio je da bi pre toga možda bilo potrebno održati još jednu ili više rundi trilateralnih razgovora.

Dodao je da Moskva očekuje „jasan signal od Evropljana o tome šta žele i kakav konstruktivan, suštinski doprinos mogu da daju uspešnom rešavanju sukoba u Ukrajini“.

Evropa priprema zajednički pregovarački mandat

Dok se čeka odgovor Moskve, u Briselu se radi na pripremi zajedničkog pregovaračkog mandata za slučaj da multilateralni format bude uspostavljen. Cilj je da se objedine principi kojih su se saveznici Ukrajine pridržavali od početka rata.

Austrija je, kao jedna od prvih članica EU koja je javno pozvala na direktne razgovore sa Rusijom, predložila dokument koji predviđa četiri ključna stuba pregovora: politički, bezbednosni, humanitarni i ekonomski. U dokumentu se, između ostalog, predlaže maksimalno korišćenje evropskog potencijala sankcija, priprema posebne misije za nadgledanje eventualnog prekida vatre, kao i razvoj strategije za korišćenje zamrznute ruske imovine.

Predviđena je i podela zadataka između Evropske unije, NATO-a, Ujedinjenih nacija, OEBS-a i Koalicije voljnih, kako bi se obezbedio budući mir.

"Evropa konačno ima pregovarački tim za koji se očekuje da će učestvovati u narednoj rundi razgovora. Sada fokus mora da se pomeri sa pitanja 'ko' na pitanje 'šta'. Ovom timu je hitno potreban konkretan mandat“, izjavila je austrijska ministarka spoljnih poslova Beate Majnl-Rajzinger.

"U pitanju nije ništa manje od same bezbednosti Evrope", upozorila je ona.

Moskva i Evropa i dalje daleko od dogovora

Uprkos spremnosti evropskih zemalja da se uključe u pregovore, stavovi Moskve i evropskih prestonica o načinu okončanja rata ostaju veoma udaljeni. Poseban razlog za zabrinutost predstavljaju ruski zahtevi koji se odnose na buduću evropsku bezbednosnu arhitekturu. Prema pisanju "Njujork tajmsa", Moskva je od Vašingtona tražila da NATO obustavi širenje, povuče svoje trupe na granice iz 1997. godine i prekine vojnu podršku Ukrajini.

Jedan visoki evropski diplomata ocenio je takve zahteve kao neprihvatljive, poručujući da Rusija ne može očekivati nagradu za sopstveno ponašanje. Uprkos tome, evropske zemlje nastoje da pokažu spremnost za diplomatski angažman, dok istovremeno pripremaju nove sankcije Rusiji i nastavljaju podršku Ukrajini.

Naredni sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika trebalo bi da razjasne kako će izgledati sledeća faza pregovora. Ipak, dok Moskva ne potvrdi da prihvata prošireni format, ostaje otvoreno pitanje da li će evropski pregovarački tim zaista sesti za isti sto sa ruskim predstavnicima.

Bonus video:

Komentari (0)

Evropa