Evropa

Ispod Aja Sofije u Istanbulu otkriveni podzemni tuneli (VIDEO)

Komentari
Ispod Aja Sofije u Istanbulu otkriveni podzemni tuneli (VIDEO)
Ispod Aja Sofije u Istanbulu otkriveni podzemni tuneli (VIDEO) - Copyright AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Tokom čišćenja i iskopavanja na lokalitetu oko nekadašnjeg vizantijskog hrama, a danas džamije Aja Sofija u Istanbulu, otkriveni su podzemni tuneli koji se u dužini od 420 metara protežu ispod drevne građevine, saopštili su turski zvaničnici.

Turski ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoj je kazao, nakon obilaska lokaliteta, da je uklonjeno skoro 3.000 tona šuta, pre nego što su otkriveni podzemni tuneli, prenosi Evronjuz. Tokom iskopavanja otkriveno je šest podzemnih prostora i devet tunela a turske vlasti razmatraju da otvore neke od njih za posetioce, čime bi ponudili novu perspektivu na istoriju vizantijskog Konstantinopolja.

Prema podacima koje je objavio turski ministar, skoro 3.000 tona materijala uklonjeno je iz dva dela spomenika, Vezirove bašte i zapadne bašte, dok su istrage identifikovale šest podzemnih prostora i devet tunela. Mehmet Nuri Ersoj je kazao da su radovi izvedeni 1,5 metara ispod nivoa poda koji je bio prekriven blatom, gde su otkriveni tragove ranije faze gradnje.

Ovo otkriće je od posebnog istorijskog značaja, jer je crkva Svete Sofije izgrađena za vreme vizantijskog cara Justinijana, između 532. i 537. godine, na mestu starijih hrišćanskih crkava ali za sada nije objavljeno pouzdano datiranje novootkrivenih ostataka.

AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia

 

U zapadnoj bašti zdanja identifikovano je šest različitih podzemnih prostora, koji su povezani sa devet tunela. Prema rečima turskog ministra, tri od ovih prostora su najverovatnije bili podzemni delovi starog atrijuma, dvorišta koje je bilo povezano sa crkvenim kompleksom.

Iskopavanja se nastavljaju u drugim oblastima, od kojih neka imaju oblik izduženih hodnika, širine između četiri i 4,8 metara. Od devet tunela, sedam je već očišćeno od šuta, dok su u preostala dva u toku radovi na njihovom snimanju i dokumentovanju. Najduži tunel je dugačak 180 metara i od posebnog je arheološkog interesa, jer naučnici ispituju da li je bio povezan sa takozvanim Rimskim putem Konstantinopolja.

AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia

 

Ova galerija se proteže paralelno sa fasadom Aja Sofije, od prostora ispred Fatihove medrese prema ulazu za posetioce, sa nagibom od oko tri odsto. Njegova moguća veza sa istorijskom putnom mrežom vizantijske prestonice je još jedno polje istraživanja, a za sada tačna prvobitna funkcija tunela nije potvrđena.

Radovi su deo opsežnog programa održavanja i restauracije Aja Sofije, za koju su turske vlasti navele da je najveća iz perioda Republike Turske.

Jedan od najvažnijih nalaza identifikovan je u podzemnoj grobnoj strukturi, koja je uklesana u steni (hipogeum), u oblasti Vezirove bašte. Tamo su radovi na čišćenju i iskopavanju otkrili arhitektonske slojeve na većoj dubini od ranije poznatog nivoa poda a naučnici ispituju da li oni pripadaju periodu koji je prethodio vremenu izgradnje verskog objekta.

AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia

 

Prema procenama naučnika, podzemni tuneli bili su deo šireg sistema za upravljanje vodama u Konstantinopolju i pretpostavlja se da su neki delovi služili za distribuciju vode i odvođenje kišnice, što je bilo neophodno za zaštitu i svakodnevno korišćenje tako velikog arhitektonskog kompleksa. Aja Sofija je kroz gotovo 1.500 godina postojanja više puta menjala namenu i prolazila kroz različite faze obnove.

Od vremena završetka gradnje 537. godine, pa sve do 1453. godine, kao najveća hrišćanska crkva Vizantijskog carstva, služila je kao pravoslavna saborna crkva i sedište Vaseljenskog patrijarha. Sredinom 15. veka pretvorena je u džamiju da bi nakon pada Osmanskog carstva i uspostavljanja Republike Turske, 1935. postala muzej. Prema odluci turskih vlasti 2020. godine ovo zdanje je ponovo pretvoreno u džamiju.

Bonus video:

Komentari (0)

Evropa