Evropa

Turska posrednik u pregovorima: Kako je Erdogan postao prihvatljiv i Putinu i Zapadu

Komentari

Autor: Euronews Srbija

07/03/2022

-

21:01

Turska posrednik u pregovorima: Kako je Erdogan postao prihvatljiv i Putinu i Zapadu
Turska posrednik u pregovorima: Kako je Erdogan postao prihvatljiv i Putinu i Zapadu - Copyright AP/Vladimir Smirnov, Andrei Gorshkov, Tanjug AP/Ukrainian Presidential Press Office

veličina teksta

Aa Aa

Ministri spoljnih poslova Rusije i Ukrajine Sergej Lavrov i Dmitro Kuleba sastaće se tokom ove nedelje na marginama međunarodnog diplomatskog foruma u Antaliji. Vest o ovome objavio je turski šef diplomatije Mevlut Čavušoglu, a najava je za zvaničnu Ankaru veoma značajna, s obzirom na to da je od početka rusko-ukrajinskog sukoba nudila ulogu medijatora. Koliko je, međutim, tursko posredovanje prihvatljivo za dve zaraćene strane?

U kratkom obraćanju turskim medijima Čavušoglu je rekao da je reč o trilateralnom sastanku i da će biti prisutan tokom susreta Lavrova i Kulebe. Iako pregovori dve strane jesu otpočeli, oni su se dosad odvijali na nižem nivou i bez prisustva šefova diplomatije, pa je zbog toga predstojeći susret još važniji.

Turska pozicija, međutim, od početka krize bila je veoma osetljiva. Kao zemlja koja ima dobre odnose i sa Rusijom i sa Ukrajinom, a uz to je i članica NATO, našla se u poziciji "balansiranja", a predsednik Redžep Tajip Erdogan se kao put za izlazak iz nezgodne situacije nudio kao "mirotvorac".

Ipak, iako je svaki kanal za razgovor između Moskve i Kijeva izuzetno važan, analitičari ocenuju da je ruska strana ta kojoj posredovanje Ankare neće biti prihvatljivo.

Osetljiva pozicija Turske

Na stav Turske u aktuelnoj krizi, kako je pisao "Dejli sabah" i pre nego što je došlo do invazije, utiču najmanje četiri parametra. Prvi od njih je je zasigurno prijateljski odnos Turske sa Ukrajinom. Naime, Ankara i Kijev nemaju negativnu agendu, a njihovi politički, bezbednosni i ekonomski odnosi su prilično dobri. 

Sa druge strane, pak, tursku poziciju oblikuju odnosi sa Rusijom, koji, iako par puta u žestokoj krizi, nisu narušeni do tačke bez povratka. Iako su Ankara i Moskva na različitim pozicijama kada je reč o sukobima u Libiji, Siriji, Nagorno Karabahu, pa naposletku i u Ukrajini, odnose komplikuje dobra ekonomska saradnja i činjenica da je Turska zavisna od ruskog gasa.

Ukoliko bi se, međutim, u sukob u Ukrajini umešao NATO, stavljanje na stranu moglo bi skupo da košta Tursku koja, između ostalog, i zbog toga traži diplomatsko rešenje. Položaj krimskih Tatara, kako navodi "Dejli sabah", takođe je jedan od razloga od kojih zavisi ruska pozicija oko Ukrajine.

(Ukrainian Presidential Press Office via AP

 

Svi ovi činioci zapravo znače da je Turska geografski, ekonomski, politički i vojno prepletena sa protagonistima ovog rata. Baš zbog toga njena pozicija ide u tri pravca - prema Rusiji, Ukrajini i NATO, a izlaz iz ove situacije Erdogan je nudio posredovanjem.

Kako je za Euronews Srbija rekao Marko Dašić za Fakulteta političkih nauka, sada se traga za povoljnim i opšteprihvatljivim posrednikom. Belorusija, u kojoj se dosad razgovaralo, to nije, kaže on.

"Turska je uzdržana i više naklonjena Ukrajini po mom sudu, makar u tim zvaničnim izjavama. Mislim da su više naklonjeniji sopstvenim interesima bilo kada je reč o krimskim Tatarima, bilo kada je reč o ekonomskim interesima. Nisam siguran koliko će Turska biti prihvatljiva Rusiji kao posrednik", rekao je on.

"Previše načina da Rusi pritisnu Erdogana"

Inače, kada je otpočela kriza u Ukrajini, Erdogan je na početku bio kritičniji prema NATO, sugerišući da odgovor alijanse nije bio dovoljno snažan. Ubrzo je, međutim, stavio do znanja i da ne želi da okrene leđa ni Rusiji ni Ukrajini. Turska je na primer bila uzdržana na glasanju u Evropskom savetu o suspendovanju Rusije, ali nakon što se suočila sa kritikama bila je jedna od kosponzora rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom se osuđuje napad Rusije.

AP/Lefteris Pitarakis

 

Zamrženu mrežu u kojoj se Turska nalazi objasnio je u tekstu za Euraktiv Henri J Barki, koji navodi da je ova zemlja malo verovatni posrednik.

"Sa svojom zavisnošću od Rusije u pogledu pšenice, nafte i turista, Erdogan nema prostora za manevrisanje i nema mogućnosti da utiče na buduće događaje. Ovo takođe čini Tursku malo verovatnim posrednikom u sukobu. Rusi imaju previše načina da izvrše pritisak na Erdogana na način na koji to nemaju Ukrajinci", napisao je on i dodao da što sukob bude duže trajao to je veća verovatnoća da Ankara neće imati druge opcije osim da ojača svoje veze sa NATO partnerima.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Evropa