Evropa

"Istorijski sporazum" EU o digitalnim uslugama: Što je nelegalno van mreže, mora biti nelegalno i na internetu

Komentari

Autor: Euronews Srbija

23/04/2022

-

13:36

"Istorijski sporazum" EU o digitalnim uslugama: Što je nelegalno van mreže, mora biti nelegalno i na internetu
Evropski parlament u Briselu - Copyright Tanjug/AP/Olivier Matthys

veličina teksta

Aa Aa

Evropska unija postigla je danas dogovor o propisu o digitalnim uslugama kojim će se od velikih tehnoloških kompanija zahtevati da uklone "štetan sadržaj". Cilj ovog dogovora je da članice bloka "obuzdaju svetske divove na internetu".

"DSA sledi princip da ono što je nelegalno van mreže mora biti nelegalno i na mreži. Cilj mu je da zaštiti digitalni prostor od širenja nelegalnog sadržaja i da obezbedi zaštitu osnovnih prava korisnika", saopštila je Evropska komisija..

Cilj ovog akta je zapravo da se digitalnim uslugama (DSA) osiguraju strože posledice za platforme i web stranice, a on sadrži duži popis zabranjenog sadržaja i to u rasponu od govora mržnje i dezinformacija do fotografija seksualnog zlostavljanja dece. Zvaničnici EU i parlamentarci konačno su postigli dogovor rano jutros u Briselu o zakonu koji je inače u izradi od 2020. godine.

DSA će se primenjivati na sve onlajn posrednike koji pružaju usluge u EU.

"Uvedene obaveze su proporcionalne prirodi usluga i prilagođene broju korisnika, što znači da će veoma velike onlajn platforme i veoma veliki onlajn pretraživači biti podložni strožijim zahtevima. Usluge sa više od 45 miliona aktivnih korisnika mesečno u Evropskoj uniji će spadati u kategoriju veoma velikih onlajn platformi i veoma velikih pretraživača", saopštila je Evropska komisija..

Kako preciziraju, da bi se obezbedio razvoj novoosnovanih i manjih preduzeća na unutrašnjem tržištu, mikro i mala preduzeća sa manje od 45 miliona aktivnih korisnika mesečno u EU biće oslobođena određenih novih obaveza.

DSA, navode, uvodi obavezu za veoma velike digitalne platforme i usluge da analiziraju sistemske rizike koje stvaraju i da sprovode analizu smanjenja rizika.

"Ova analiza se mora sprovoditi svake godine i omogućiće kontinuirano praćenje u cilju smanjenja rizika povezanih za: širenje nelegalnog sadržaja, štetni uticaji na osnovna prava
manipulacija uslugama koje utiču na demokratske procese i javnu bezbednost, štetni efekti na rodno zasnovano nasilje, i na maloletna lica i ozbiljne posledice po fizičko ili mentalno zdravlje korisnika", navodi se u saopštenju EK.

Nova pravila zabranjuju ciljano oglašavanje usmereno na decu ili zasnovano na osetljivim podacima kao što su vera, pol, rasa i politička mišlenja. Tamni obrasci, taktike koje obmanjuju ljude da daju lične podatke kompanijama na mreži, takođe će biti zabranjeni.

 

"Da postigli smo dogovor. Sa DSA, vremenu velikih internet platformi koje se ponašaju kao da su 'prevelike da bi ih bilo briga', sada se bliži kraj. Velika prekretnica za građane EU", tvitovao je evropski poverenik za unutrašnje tržište Teri Breton.

 

 

Ove navode je potvdila i sama predsednica Evropske komisije Ursula von der Lajen.

"Današnji sporazum DSA je istorija. Naša nova pravila zaštitiće korisnike na mrežama, osiguraće slobodu istraživanja i prilike za preduzeća", napsala je takođe na Tviteru.

 

 

Uvid u algoritamske crne kutije

"DSA uključuje nova pravila koja će zahtevati da velike tehnološke platforme – uključujući Fejsbuk i Instagram (u vlasništvu Meta) i Jutjub (u vlasništvu Gugla) – procenjuju i upravljaju sistemskim rizicima koje predstavljaju njihove usluge, kao što je zagovaranje mržnje i širenje dezinformacije" , objasnio je Amnesti internešenel.

Prvi put, kako su naveli, velike tehnološke kompanije će takođe morati da se podvrgnu nezavisnim godišnjim revizijama i da regulatorima i nezavisnim istraživačima, uključujući civilno društvo, daju pristup podacima platforme i uvid u njihove algoritamske „crne kutije“ kako bi se osigurala veća kontrola i odgovornost, navodi AI.

Po prvi put, velike tehnološke kompanije će takođe morati da se podvrgnu nezavisnim godišnjim revizijama i da regulatorima i nezavisnim istraživačima, uključujući civilno društvo, daju pristup podacima platforme i uvid u njihove algoritamske „crne kutije“ kako bi se osigurala veća kontrola i odgovornost.

Problem je bio taj što su tehnološki divovi više puta ranije bili prozivani, jer su propustili da nadziru svoje platrofme. Dokaz tome je teroristički napad na Novom Zelandu koji je prenošen uživo na Fejsbuku 2019. godine i izazvao je reakcije širom sveta. Tamna strana interneta uključuje i platforme za e-trgovinu koje su pune falsifikata i neispravnih proizvoda.

 

Komentari (0)

Evropa