Evropa

Ko je Đorđa Meloni, žena koja bi mogla da promeni istoriju Italije

Komentari

Autor: Euronews

25/09/2022

-

12:21

Ko je Đorđa Meloni, žena koja bi mogla da promeni istoriju Italije
profimedia - Copyright profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Istraživanja javnog mnjenja i prve ankete nakon zatvaranja birališta na vanrednim parlamentarnim izborima u Italiji se poklapaju i pokazuju da će partija "Braća Italije" koju predvodi Đorđa Meloni dobiti najveći udeo glasova. Stranka predvodi desničarski blok, koji takođe uključuje stranke Matea Salvinija i Silvija Berluskonija.

Prema prvim izlaznim anketama, ova koalicija desnog centra osvojila je između 41 i 45 odsto glasova, dok je sama stranka Braća Italije za oko 22-26 odsto.

To znači da bi Italiju, koja je videla kako 67 vlada dolazi i odlazi od Drugog svetskog rata, prvi put mogla da predvodi žena.

"To bi sigurno bio korak napred“, rekla je Meloni u izjavi za Euronews. "Definisala sam to kao razbijanje 'staklenog plafona', onog koji još uvek postoji u mnogim zapadnim zemljama, ne samo u Italiji, sprečavajući žene da ostvare važne javne uloge u društvu.

"Bila bi mi čast da prva razbijem ovaj tabu u svojoj zemlji", navela je liderka krajnje desnice Italije.

Nasuprot Meloni, Salviniju i Berluskoniju je levičarska koalicija, kojom dominiraju Demokratska partija (PD) i deo drugih manjih partija. Na čelu sa bivšim premijerom Enrikom Letom, PD ima uglavnom umeren, proevropski stav i oštro se protivi Putinu i ratu u Ukrajini.

Izbegavajući političku binarnost levo-desno je Pokret pet zvezdica, koji ponovo nastupa kao samostalna stranka. Bivši premijer Đuzepe Konte je njen lider.

Ko je Đorđa Meloni?

Odgajana uglavnom od strane majke, odsustvo snažne očinske figure je uticalo na njene stavove o odbijanju istopolnog roditeljstva, piše Euronews. Duboko posvećena nacionalna konzervativka od svoje mladosti, Meloni je odrasla u rimskoj Garbateli, radničkom naselju sa jakom levičarskom tradicijom.

Godine 1992. Meloni se sa nepunih 15 godina pridružila sada nepostojećem nacionalističkom Socijalnom italijanskom pokretu i, nakon godina strastvenog aktivizma, sebi je otvorila prostor u italijanskoj političkoj areni.

Godine 2013. Braća Italije, indirektni naslednik MSI, osnovana je kao stranka, a Meloni se brzo popela kroz njene redove i postala njen predsednik, jačajući partiju u najveću silu desničarskog bloka.

Tanjug AP/Alessandra Tarantino

 

Uobičajen komentar koji joj je upućuju je da je, kao lider nekada male političke stranke, neiskusna. "Mnogi od nas (u Braći Italije) su već služili u vladi. Bila sam najmlađi ministar u istoriji Republike Italije kada sam služila u poslednjoj vladi desnog centra”, rekla je ona za Euronews, ukazujući na svoju ulogu ministra za mlade u Berluskonijevom kabinetu od 2008. do 2011. godine.

"Imamo iskusnu vladajuću klasu od poverenja“, dodala je ona. Kritičari Meloni takođe optužuju njenu stranku da skriva fašističke apologete, što ona poriče.

Vodeći istoričar i stručnjak za fašističku politiku, profesor Andrea Mamone iz La Sapijence, opisao je njenu stranku kao stranku „u skladu sa neofašističkom tradicijom“. Nedavno su Braća Italije suspendovala jednog sicilijanskog kandidata zbog komentara na društvenim mrežama koje je dao hvaleći nacističkog vođu Adolfa Hitlera.

"(Naša) je partija italijanskih konzervativaca“, rekla je ona. „Mi smo moderno vladino desno krilo, koje danas u Italiji upravlja 15 od 20 regiona i stotinama opština.

„Takođe sam i lider Evropske konzervativne partije (ECR), kojoj pripadaju i premijeri Poljske i Češke i koja ima bliske veze sa britanskim torijevcima, američkim republikancima i izraelskim Likudom“, dodala je ona.

Politika Meloni spaja politiku identiteta religiozno informisanog patriotizma sa ekonomskim politikama koje su navodno pogodne za poslovanje koje se nadaju da će udahnuti život italijanskoj ekonomiji. Meloni je takođe protiv nekih od pretnji koje ona doživljava kao pretnje zapadnoj civilizaciji, u rasponu od „LGBT lobija“ i „rodne ideologije“ – čije postojanje njeni kritičari suštinski osporavaju – do radikalnog islamizma.

Letta i PD, glavni izborni rival Meloni, kažu da su posvećeni ravnopravnom braku i zakonu protiv homofobične mržnje. Poslanica PD Lia Kuartapele takođe je dovela u pitanje njenu posvećenost pravima žena.

Meloni evroskeptik ili ne?

Meloni i njen koalicioni kolega, Salvini iz Severne lige, često se prikazuju kao evropski pobunjenici. Oni su kritikovali evro; navijali za britanske torijevce za Bregzit; okupili se protiv „briselskih birokrata“ i podržali imigracionu politiku, uključujući nedavno pomorski „blok“ u Sredozemnom moru, što je u suprotnosti sa stavom EU po tom pitanju.

Lider levog centra koji se bori protiv nje, Leta iz Demokratske partije, rekao je da je Meloni deo „prvog istinskog pokušaja da se razbije EU“, kako je u četvrtak izvestila La Republika.

Đorđa meloni kaže da je čitala stručnjake koji pokušavaju da je definišu na mnogo načina. Favorizirajući termin „evrorealista“ – koji evropski konzervativci imaju tendenciju da koriste – ona brani princip evropskih integracija, ali ne u njegovoj neselektivnoj primeni.

„Ne prepoznajemo se u logici 'više Evrope' po svaku cenu i po svakom pitanju“, izjavila je Meloni. „Ovo je do sada stvorilo više centralizma, više birokratije i manje supsidijarnosti, što je umesto toga osnovni princip EU koji želimo da poštujemo.

„Da smo imali EU sličniju onoj koju zamišljamo, razvili bismo efikasniju odbrambenu politiku, investirali u energetsku bezbednost i održavali kratke lance vrednosti kako bismo izbegli oslanjanje na treće – često nepoverljive – zemlje za gas, sirovine, robu, čips i drugu robu“, navela je ona, ističući da žele je jača i uravnoteženija Evropa.

Bez obzira da li se Meloni može smatrati „evroskeptikom“ ili ne, i dalje se postavlja pitanje: da li će je njena vizija Evrope dovesti u sukob sa Briselom? I kakvo će mesto Italija imati u Uniji ako ona preuzme uzde?

Odlazeći premijer Mario Dragi smatra se favoritom EU, čije su vizije blisko usklađene sa vizijama Brisela i čija je politika dovela do nominacije Italije za „zemlju godine“ od strane The Economist.

Ova veza će se verovatno nastaviti ako Leta postane sledeći premijer Italije. On na Evropu gleda kao na „rešenje“.

„Oni koji kažu da je Evropa problem jednostavno žele da unište i traže žrtveno jagnje“, rekao je Leta, koji insistira da njegov savez još uvek može da pobedi na izborima.

„Umesto toga, ovde se moraju naći rešenja, a počevši od fundamentalnog pitanja energetike, moraju se naći rešenja. Ako bismo pobedili u nedelju, demokratije bi bile srećne“, rekao je on dodajući „ako bi desnica pobedila sledeće nedelje, prvi bi bio srećan Putin.

Meloni ima drugačiji pogled na Brisel. Na primer, ona se protivi Dragijevom planu otpornosti i oporavka – koji bi italijanskoj ekonomiji ubrizgao 190 milijardi evra iz fondova EU.

„Želimo da branimo nacionalni interes Italije bez prekida, ali sa istom odlučnošću sa kojom Nemci i Francuzi brane svoje“, napominje Meloni.

profimedia

 

Po pitanju energetske krize, Meloni poziva na solidarnost širom Evrope, ali takođe smatra da je prirodno da nacionalne države brane svoje interese. Ona takođe ima poverenje u italijansku ekonomiju i kako ona može da se izvuče iz krize posle Kovida 19.

„Imamo visok javni dug, istina, ali je potpuno održiv zahvaljujući snazi naše privrede“, napomenula je ona.

Određeni komentatori strahuju da bi predlozi javne potrošnje i navodni stav hvalisanja prema briselskom establišmentu mogli da otuđe Italiju od njenih partnera. Ipak, drugi smatraju da njeno premijersko mesto ne bi nužno izazvalo džinovski raspad i da bi spoljna politika Italije, posebno prema Rusiji, ostala uglavnom neoštećena.

Dok bi raspoloženje među nekima u Briselu moglo biti pesimističko i skeptično, Meloni ostaje optimista da može učiniti Italiju jakim liderom i igračem na evropskoj političkoj sceni.

„Želimo da vratimo Italiji njenu pravu ulogu u ovoj Evropi“, izjavila je ona. „Mi smo među zemljama osnivačima, treća po veličini ekonomija i druga najveća proizvodna industrija u Evropi, uvek smo davali neto doprinos budžetu EU, držimo rekord geografskih oznaka hrane, sajtova Uneska i mnogih drugih stvari".

Komentari (0)

Evropa