Aktuelno iz kulture

Paviljon Bahreina osvojio "Zlatnog lava" na Bijenalu arhitekture u Veneciji

Komentari
Paviljon Bahreina osvojio "Zlatnog lava" na Bijenalu arhitekture u Veneciji
Paviljon Bahreina osvojio "Zlatnog lava" na Bijenalu arhitekture u Veneciji - Copyright Profimedia

Autor: Euronews

13/05/2025

-

12:32

veličina teksta

Aa Aa

Paviljon Bahreina osvojio je prestižnu nagradu "Zlatni lav" za najbolji nacionalni nastup sa instalacijom pod nazivom "Toplotni talas" (Heatwave) na nedavno otvorenom Bijenalu arhitekture u Veneciji. 

Ova instalacija, smeštena u istorijskom prostoru Artiglierie u sklopu Arsenala, postavljena iznad prostora za javno sedenje, sastoji se od lebdećeg kvadratnog plafona koji je uz pomoć lanaca pričvršćen za centralni stub. Osim što vizuelno privlači pažnju, konstrukcija pruža i funkcionalno hlađenje, prilagođeno klimatskim uslovima, osmišljeno tako da omogući prijatniji boravak na otvorenom u vreme sve češćih i intenzivnijih toplotnih talasa.

Instalaciju je osmislio Mario Monoti, uz termomehaničku podršku Aleksandra Puzrina, a istražuje koncept modularne klimatske infrastrukture. Prvobitno je bilo planirano korišćenje geotermalnog bunara i solarnog dimnjaka za stvaranje samoodržive mikroklime, ali zbog nemogućnosti izvođenja radova na lokaciji Bijenala, korišćena je mehanička ventilacija kako bi se dočarao željeni efekat hlađenja.

Profimedia

 

Primajući nagradu, komesar paviljona šeik Kalifa Bin Ahmed Al Kalifa ukazao je na to da je izraz "toplotni talas" danas uobičajen.

"Čujemo ga u vestima, svakodnevnim razgovorima i on označava realan pritisak na gradska jezgra i lokalne zajednice. Paviljon je pokušao da odgovori na te izazove inovativnim pristupom", kaže Al Kalifa, prenosi Euronews.

Posebna priznanja za paviljone Svete Stolice i Velike Britanije

Među nagrađenima se našao i paviljon Svete Stolice sa instalacijom "Otvoreno delo" (Opera aperta), inspirisanom čuvenom knjigom italijanskog filozofa Umberta Eka iz 1962. godine. Postavljen u desakralizovanoj crkvi u venecijanskoj četvrti Kastelo, ovaj prostor je osmišljen kao živi centar kolektivne brige, obnove i dijaloga.

Profimedia

"Otvoreno delo"

Tokom sedam meseci trajanja Bijenala, paviljon će ugostiti radionice restauracije, zajedničke obroke, muzičke probe i druge događaje u saradnji sa arhitektama, lokalnim zanatlijama, studentima i društvenim kolektivima. Umesto da prikriva oštećenja na građevini, tim će ih pažljivo mapirati, tretirajući ih kao tragove istorije i života, a ne kao nedostatke.

I paviljon Velike Britanije dobio je posebno priznanje za izložbu "GBR – Geology of Britannic Repair", u kojoj se istražuje odnos arhitekture i kolonijalne prošlosti.

U saradnji britanskih i kenijskih kustosa (Kabag Karanja i Stela Mutegi iz biroa "Cave" iz Najrobija, kao i Oven Hopkins i prof. Ketrin Jusof), izložba se oslanja na Veliku rasednu dolinu u Africi kao geološki i idejni centar postavke, istražujući kako arhitektura može preći iz eksploatatorske ulogu u onu koja obnavlja i popravlja.

Profimedia

GBR – Geology of Britannic Repair

"Predstavljamo arhitekture koje polaze od odnosa prema tlu, koje se opiru tradicionalnim, iscrpljujućim praksama gradnje i koje su otporne na klimatske, društvene i političke izazove", ističu autori postavke.

"Rasplitanje" predstavlja Srbiju.

Srbiju na Venecijanskom bijenalu predstavlja izložbeni projekat "Rasplitanje: Novi prostori/ Unraveling: New Spaces" koji organizuje Muzej primenjene umetnosti, uz podršku Udruženja arhitekata Srbije.

Profimedia

"Rasplitanje: Novi prostori!

Stručni savet su činili Biljana Jotić, Slobodan Jović, Milena Kordić, Dragana Konstantinović, Milka Gnjato, Pavle Stamenović i Danilo Dangubić, a članovi autorskog tima su arhitekte Davor Ereš, Jelena Mitrović i Igor Pantić; za dizajn tekstilne sturkture zadužene Sonja Krstić i Ivana Najdanović; i Petar Laušević – inženjer kinetike i energetskog napajanja. Komesar izložbe je dr Stevan Martinović, a kustos dr arh. Slobodan Jović.

Izložbom dominira ispletena arhitektonska forma, kinetičke i efemerne prirode. Tim autora je napravio prostornu formu rukom, zatim mašinski, i ponovo rukom, trasirajući vidljivost granice između prirodne i veštačke inteligencije. Odnos između dve vrste inteligencije je komplemetaran i dinamičan , a granica eksplicitna. U središtu projekta nalazi se ruka, predstavljena kao produžetak stvaralačkog uma i posrednik između fizičkog sveta i sveta ideja.

Bijenale arhitekture u Veneciji traje do 23. novembra.

AI Preporuka

Komentari (0)

Kultura