Aktuelno iz kulture

Tajna "Jingle Bells": Najpoznatija božićna pesma ikada zapravo uopšte nije o ovom prazniku

Komentari
Tajna "Jingle Bells": Najpoznatija božićna pesma ikada zapravo uopšte nije o ovom prazniku
Tajna "Jingle Bells": Najpoznatija božićna pesma ikada zapravo uopšte nije o ovom prazniku - Copyright Pixabay

Autor: Istorijski zabavnik

07/01/2026

-

10:25

veličina teksta

Aa Aa

"Jingle Bells" odnosno "Zvončići" kriju zanimljivu istorijsku priču. Pesma koju je 1857. godine napisao kompozitor i tekstopisac Džejms Lord Pjerpont prvobitno se zvala "The One Horse Open Sleigh" i bila je namenjena potpuno drugom američkom prazniku - Danu zahvalnosti. Bila je i prilično revolucionarna za svoje vreme, piše Istorijski zabavnik.

Pesma za Dan zahvalnosti, a ne za Božić

Pesma "The One Horse Open Sleigh" prvi put je javno izvedena 15. septembra 1857. u dvorani Ordway Hall u Bostonu. Iako je ovaj nastup relativno dobro dokumentovan, dva druga grada se već decenijama spore oko toga gde je pesma zapravo napisana.

U Medfordu u Masačusetsu tvrde da ju je Pjerpont napisao 1850. u pabu Simpson Tavern, inspirisan trkama saonica koje su se održavale u tom gradu. 

U Savani u Džordžiji pak, tvrde da su "Zvončići" nastali kod njih 1857. u periodu dok je Pjerpont radio kao orguljaš u crkvi u tom gradu. Tu je, tvrde oni, pesma prvi put i izvedena za Dan zahvalnosti. 

Tekst koji se u potpunosti fokusira na uzbuđenje zbog trke saonicama, putovanja konjskom zapregom i flertovanja sa devojkama, uopšte ne pominje Božić, Deda Mraz ili bilo koji verski kontekst, i zbog toga je smatran pogodnim tj. dovoljno sekularnim za proslavu Dana zahvalnosti. 

Mnogi istoričari smatraju da je pesma zapravo bila previše "moderna" za ono vremena. Pominjanje "brzih saonica" i "devojke koja sedi pored tebe" bilo je skoro kao da danas neko napiše pesmu o brzoj vožnji motorom i izlascima.

Kako bilo, pesma se svima dopala. Bila je zabavna i pevljiva i brzo je postala popularna. Priča kaže da je odmah, iste godine, izvedena i za Božić jer su lokalna deca molila autora da je ponovo odsvira. Budući da su ova dva praznika kalendarski blizu, pesma se jednostavno zadržala na repertoaru tokom celog decembra.

Ipak, za potpuno premeštanje "Zvončića" sa Dana zahvalnosti, na Božić, trebalo je da prođe još vremena.

Pesma koja je stigla do zvezda

Verovatno je da se "prenos" dogodio spontano. Pošto je sneg (o kome pesma govori) u Severnoj Americi simbol cele zimske sezone, uključujući i Božić i Novu godinu, pesma se prirodno uklopila u prazničnu atmosferu.

Marketing je učinio ostalo. Prvo joj je promenjeno ime. Već 1859. moguće ju je pronaći pod naslovom "Jingle Bells", a kako je postala popularna u damskim salonima i na drugim mestima gde su se ljudi okupljali da pevaju uz klavir, izdavači su shvatili da se najbolje prodaje tokom božićnih praznika, pa su počeli tako i da je reklamiraju.

Konačni "udarac" koji je "Jingle Bells" zacementirao kao božićni klasik bio je snimak Binga Krozbija i grupe The Andrews Sisters iz 1943. Njihova verzija postala je planetarni hit, a pošto je Bing Krozbi bio sinonim za božićnu muziku (setimo se pesme "White Christmas"), "Zvočnići" su zauvek ostali povezani sa jelkom i poklonima.

A stigli su i do zvezda. U decembru 1965. postali su prva pesma ikada emitovana iz svemira. Tokom misije Džemini 6, astronauti Tom Staford i Voli Šira našalili su se sa Kontrolom misije prijavivši "viđenje Deda Mraza".

"Vidimo objekat koji liči na satelit. Kreće se od severa ka jugu, verovatno u polarnoj orbiti, vidimo glavni modul i osam manjih pored njega. U glavnom modulu, u lunarnoj orbiti je astronaut obučen u crveno odelo", javili su na Zemlju, a potom izvadili usnu harmoniku i prave zvončiće (koju su nekako prokrijumčarili na brod) i zapevali "Jingle Bells".

Skoro da i nema većeg imena u svetu muzike, a da u nekom momentu nije pevao ovu pesmu. Bila je veliki hit u izvođenju Frenka Sinatre, a i danas je često pevaju mnogi poznati pevači.

Slično, "Jingle Bells" su prepevani na mnoge jezike uključujući i srpski. Kod nas se pesma  zove "Zvončići", a iako tekst ima nekoliko varijacija, ovo je najpoznatiji:  

Komentari (0)

Kultura