"Čovek sa zlatnim ušima": Preminuo Klajv Dejvis, mogul koji je otkrio Vitni Hjuston i Brusa Springstina
Komentari
Klajv Dejvis, diskografski direktor koji je tokom višedecenijske karijere pomogao u pokretanju karijera brojnih muzičkih zvezda, preminuo je u 94. godini. Vest o njegovoj smrti potvrdila je porodica u saopštenju objavljenom na njegovim zvaničnim nalozima na društvenim mrežama.
"Za svet je naš otac bio ikona muzičke industrije čija su vizija, instinkt i neumorna težnja ka izvrsnosti oblikovali zvučnu podlogu bezbrojnih života. Otkrivao je, mentorisao i podržavao najveće umetnike moderne muzičke istorije, ostavljajući neizbrisiv trag u kulturi koji će trajati generacijama", navodi se u saopštenju.
Uzrok smrti nije naveden.
Dejvis je karijeru započeo kao advokat, da bi potom prešao u velike diskografske kuće. Dok je bio na čelu kompanija kao što su Columbia Records i Arista, odigrao je ključnu ulogu u razvoju karijera brojnih muzičkih velikana, među kojima su bili Areta Frenklin, Brus Springstin, Dženis Džoplin, Bili Džoel i Vitni Hjuston.
Zahvaljujući Aristinom suvlasništvu u izdavačkim kućama poput LaFace i Bad Boy Records, Dejvis je imao važnu ulogu i u razvoju hip-hopa i R&B muzike tokom devedesetih i dvehiljaditih godina, kada su zvezde postali Ašer, Outcast, Toni Brekston, Notorius B.I.G. i Šon Kombs.
Tanjug AP/ Mark J. Terrill, file
Poslednjih godina obavljao je funkciju glavnog kreativnog direktora kompanije Sony Music Entertainment.
"Verovao sam tom instinktu, tom prirodnom toku energije koji sam osećao kada bih bio u prisustvu nekoga izuzetno talentovanog", rekao je Dejvis za emisiju "World Cafe" 2013. godine, govoreći o tome kako se oslanjao na osećaj prilikom potpisivanja ugovora sa novim izvođačima.
"I, znate, vremenom sam izgradio reputaciju."
Dejvis je rođen u četvrti Kraun Hajts u Bruklinu, 4. aprila 1932. godine. Njegovi roditelji bili su Herman Dejvis, električar i trgovac, i Florens Dejvis.
Dok je još bio brucoš na Univerzitetu u Njujorku, koji je pohađao zahvaljujući stipendiji i sa najvišim ocenama, ostao je bez oba roditelja. Kasnije je govorio da su umrli usled komplikacija izazvanih visokim krvnim pritiskom. Kao student bez novca, bio je primoran da se preseli kod svoje sestre kako bi završio studije.
Nakon što je 1956. godine diplomirao pravo na Harvardu, zaposlio se kao advokat u centru Menhetna. Bavio se sastavljanjem i pregledom ugovora, kao i poreskim i naslednim pitanjima.
Međutim, sa 28 godina prešao je u Columbia Records, klijenta advokatske firme za koju je radio, nakon što ga je bivši kolega ubedio da bi njegovo iskustvo iz ugovornog prava moglo biti dragoceno u muzičkom biznisu.
Vrlo brzo je dokazao svoju vrednost. Pomogao je diskografskoj kući i njenoj matičnoj kompaniji CBS da se odbrane od pritužbe koju je podnela Savezna trgovinska komisija zbog navodnih nepravilnosti u poslovanju kluba za pretplatu na gramofonske ploče.
Tanjug AP/ Charles Sykes, File
To iskustvo omogućilo mu je detaljno razumevanje složenih ekonomskih struktura koje su stajale iza muzičke industrije i načina na koji se novac u njoj kretao. Tajming je bio idealan: poslovanje diskografskih kuća doživeće ogroman rast tokom narednih decenija.
Do 1966. godine Dejvis je imenovan za predsednika Columbia Records-a. Na toj funkciji stekao je reputaciju čoveka sa "zlatnim ušima", prepoznavši komercijalni potencijal rok i rok-srodnih izvođača poput Santane, grupe Chicago i Lore Najro.
Međutim, posle nešto manje od sedam godina na čelu kompanije, smenjen je zbog optužbi da je zloupotrebio oko 100.000 dolara sredstava CBS-a koristeći falsifikovane fakture.
Nedugo zatim, 1974. godine, ponovo je stao na čelo sopstvene izdavačke kuće - Ariste, koju je osnovao na zahtev kompanije Columbia Pictures (koja tada nije bila povezana ni sa CBS-om ni sa Columbia Records-om).
Nakon što je pomogao Beriju Menilou da pesmu "Brandy" preradi u hit broj jedan pod nazivom "Mandy", Dejvisovo poverenje u sopstveni ukus dodatno je ojačalo. Svaki naredni hit samo ga je učvršćivao u tom uverenju, a hitova nije nedostajalo.
Tokom narednih godina pomagao je u usmeravanju rada i karijera brojnih pop zvezda, među kojima su bili Lu Rid, The Kinks i Grateful Dead.
Njegovo mentorstvo Vitni Hjuston, s kojom je potpisao ugovor kada je imala samo 19 godina, dovelo je do toga da snimi sedam uzastopnih singlova koji su zauzeli prvo mesto na top-listama i ostvari desetine miliona prodatih albuma širom sveta.
Tokom dvehiljaditih, dok je vodio J Records, a kasnije i RCA Records, uspešno je potpisivao ugovore sa izvođačima poput Ališe Kiz i pomagao da učesnici emisije "American Idol", kao što je Keli Klarkson, postanu zvezde.
Areta Frenklin jednom ga je nazvala "najvećim čovekom diskografske industrije svih vremena".
Bio je poznat po tome što je bio ljubazan, ali odlučan kada je trebalo raspravljati o tome koje izvođače želi da angažuje.
"Klajv je slušao kritički", rekao je za NPR muzički kritičar Entoni DeKertis, koautor Dejvisove autobiografije iz 2013. godine "The Soundtrack of My Life".
"Imao je veoma jasnu predstavu o tome šta će funkcionisati, a šta neće."
Sve do smrti Dejvis je ostao aktivan član muzičke industrije. Redovno je organizovao tradicionalnu zabavu uoči dodele Gremi nagrada, na kojoj su nastupale najveće zvezde.
Komentari (0)