"Ratovi zvezda" rame uz rame sa remek-delima renesanse: Džordž Lukas uložio milijardu dolara u Muzej narativne umetnosti
Komentari
Muzej narativne umetnosti Džordža Lukasa konačno je otvoren u Los Anđelesu, a u njemu će posetioci, rame uz rame, moći da uživaju u klasičnim i popularnim remek-delima.
Ova institucija spaja naizgled nespojive koncepte zastupajući ideju da sve forme umetnosti i mitologije - od stripova i konceptualnih crteža za "Ratove zvezda" do impresionističkih remek-dela i reprodukcija Sikstinske kapele - zaslužuju jednako mesto u istoriji ljudske kulture.
Tanjug AP/Chris Pizzello
Više od 16 godina nakon što je prvi put predstavio ideju kulturne ustanove posvećene vizuelnom pripovedanju, reditelj i njegova supruga Melodi Hobson, otvoriće muzej 22. septembra.
Projekat je prošao kroz brojne prepreke. Prvobitni planovi za izgradnju u San Francisku i Čikagu na kraju su odbačeni, a izgradnja muzeja koštala je Lukasa oko milijardu dolara sopstvenog novca. Poređenja radi, nedavno otvoreni Predsednički centar Baraka Obame koštao je oko 850 miliona dolara.
Više od 1.300 eksponata u 30 galerija
Posetioci će u muzeju pronaći značajan deo Lukasove privatne kolekcije, koju je prikupljao više od pet decenija. U postavci su umetnička dela, filmski kostimi, rekviziti i memorabilije, a trenutno je izloženo više od 1.300 predmeta raspoređenih u 30 galerija.
Tanjug AP/Chris Pizzello
"Ovo je bio dug put. Jedan od problema je što sam po prirodi kontradiktoran. Ne volim da radim ono za šta ljudi misle da može lako da se uradi", rekao je Lukas novinarima tokom pretpremijernog obilaska muzeja.
Dodao je da mu je ovaj projekat gotovo slomio volju, ali da je zahvaljujući ljudima koji su ga podržavali uspeo da prevaziđe sve prepreke.
Tanjug AP/Chris Pizzello
Iako će mnoge posetioce privući eksponati iz "Ratova zvezda", poput modela R2-D2 i C-3PO, statue Jode i Grogua ili vozila X-34 landspider kojim upravlja Luk Skajvoker, ovaj čuveni serijal zauzima svega oko sedam odsto muzejskog prostora.
Tanjug AP/Chris Pizzello
Lukas i Hobson računaju da će ljubitelji naučne fantastike ostati i zbog dela Fride Kalo i Normana Rokvela, fotografija Gordona Parksa, stripova Frenka Milera i anime klasika "Kauboj Bibop", koji će se prikazivati u okviru muzejskog programa.
Preispitivanje umetničkog kanona
Poslednjih godina velike muzejske institucije, poput njujorškog Muzeja moderne umetnosti (MoMA) i londonske galerije "Tejt", nastoje da preispitaju tradicionalni umetnički kanon i daju više prostora zanemarenim autorima.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Lukasov muzej sledi sličnu filozofiju. Njegova ideja je da značaj umetničkog dela ne određuje samo njegova vrednost, već i kontekst u kojem je predstavljeno i dela sa kojima ulazi u dijalog, piše CNN.
Sam Lukas je muzej opisao kao "hram narodne umetnosti", mesto koje podjednako vrednuje ilustratore, strip-autore i druge umetničke forme koje su dugo bile potcenjene.
Zgrada nalik svemirskom brodu
Muzej se nalazi u futurističkoj beloj građevini koju su projektovali biro MAD Architects i kompanija Stantec. Zgrada deluje kao svemirski brod koji lebdi iznad Ekspozišn parka u južnom delu Los Anđelesa.
Tanjug AP/Chris Pizzello
Ipak, osnivač biroa MAD Architects Ma Jansong rekao je da inspiracija nisu bili vanzemaljci, već oblaci.
"Zgrada nije toliko vezana za samu formu koliko za iskustvo boravka u prostoru. Želeo sam da centralni trg bude duhovno iskustvo, mesto na kojem svako može da zamisli nešto drugačije", objasnio je arhitekta.
Tanjug AP/Chris Pizzello
Futuristički karakter prisutan je u celom objektu, od cevastih liftova do izložbi koje su dodate u poslednjem trenutku, uključujući postavku posvećenu originalnim muralima Benksija.
Umetnost kao pripovedanje
Muzej definiše narativnu umetnost kao svaku umetnost koja pripoveda priču.
"Narativna umetnost je važna jer prikazuje mitove koji nas oblikuju i priče u koje verujemo. One možda nisu nužno istinite, ali nas povezuju kao porodice, zajednice i narode", rekla je Hobson tokom obraćanja na otvaranju.
Početna izložba, pod nazivom "Istorija narativne umetnosti", vodi posetioce kroz razvoj ljudskog pripovedanja, od praistorijskih pećinskih crteža do savremenih dela. U postavci se nalaze reprodukcije Sikstinske kapele, rimske vučice sa Romulom i Remom, kao i portret engleskog kralja Henrija VIII.
Na višim spratovima smešten je glavni deo kolekcije. Posetioci mogu da prelaze iz prostora sa slikama Normana Rokvela u galerije u kojima se nalaze vozila i rekviziti iz "Ratova zvezda". Pojedine sobe posvećene su umetnicima poput Rokvela i fantastičnog ilustratora Frenka Frezete, dok su druge organizovane tematski, oko avanture, romantike i građanskog života.
Kontroverze i budućnost muzeja
Put do otvaranja nije bio bez problema. Tokom prethodnih godina došlo je do promena u rukovodstvu muzeja, uključujući odlazak direktorke Sandre Džekson-Dimon i glavne kustoskinje Pilar Tompkins Rivas.
Tanjug AP/Chris Pizzello
Kritičari su još od predstavljanja projekta 2010. tvrdili da je reč o skupom projektu lične promocije Džordža Lukasa. Zamerke su izazvale i cene ulaznica od 25 dolara, kao i visoke članarine.
Nakon neuspeha da pronađe lokaciju u San Francisku, Lukas se suočio i sa tužbama i javnim protivljenjem u Čikagu, gde su protivnici projekta tvrdili da bi izgradnja muzeja na obali jezera praktično privatizovala javni prostor.
Uprkos svim izazovima, samo otvaranje muzeja predstavlja veliku pobedu za njegove osnivače.
"Još uvek otkrivamo šta je sledeće", rekao je šef filmskog odeljenja i viši kustos Rajan Linkof.
"Neke izložbe moraće da se rotiraju jer su sastavljene od stripova, fotografija i ilustracija na osetljivim materijalima. Druge bi mogle da ostanu duže. Ali u Lukasovom muzeju uvek će postojati nešto novo za videti".
Komentari (0)